You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ROSNEFT<br />
BRITISH PETROLEUM počeo je surađivati<br />
s Fridmanom, njegovim partnerima<br />
milijarderima i njihovom naftnom kompanijom<br />
TNK 2003. godine. Osnovali su<br />
fifty-fifty joint venture TNK-BP, čiji su godišnji<br />
prihodi narasli na 60 milijardi dolara<br />
i vlasnicima sljedećih deset godina donosili<br />
desetke milijuna dolara na ime dividendi.<br />
Četvorica Rusa uvrstila su se među najbogatije<br />
ljude svijeta zahvaljujući velikim<br />
dijelom upravo tom novcu, a BP-u je ovaj<br />
posao sačuvao status naftnog diva: 27% posto<br />
njihovih naftnih rezervi odnosilo se na<br />
TNK-BP.<br />
No, bila je to burna veza. Ruski su milijarderi<br />
stekli dojam da BP tretira TNK-BP<br />
kao inozemnu podružnicu i forsira kapitalne<br />
izdatke radi pronalaženja novih zaliha<br />
na štetu drugih stvari, poput isplate dodatnih<br />
dividendi. Istodobno se osoblje BP-a u<br />
Rusiji našlo na udaru policije. Šef ruskih<br />
operacija Robert Dudley čak je u jednom<br />
trenutku napustio Rusiju i vodio TNK-BP iz<br />
tajne ispostave jer, kao i drugi suradnici, nije<br />
mogao obnoviti vizu. Dudley je sada glavni<br />
izvršni direktor BP-a.<br />
Nakon još nekoliko poraza, uključujući<br />
gubitak velikog posla 2011. godine kada je<br />
dozvolu za bušenja u Karskom dobio Exxon<br />
Mobil, BP je sa Sečinom dogovorio prodaju<br />
svog udjela u TNK-BP-u Rosnjeftu. Zauzvrat<br />
je dobio 12,5 milijardi dolara i 19,75%<br />
udjela u Rosnjeftu, što je BP-u bilo važno<br />
jer je dio Rosnjeftovih zaliha mogao voditi<br />
u svojim knjigama.<br />
Za BP-ove partnere milijardere također<br />
je bilo najbolje prodati svoju polovicu kompanije<br />
Sečinu, Putinovu bliskom savezniku<br />
i nekadašnjem potpredsjedniku ruske<br />
vlade koji je htio izgraditi golemu nacionalnu<br />
naftnu kompaniju. Ključna točka bio<br />
je otkup u gotovini. Ruski milijarderi nisu<br />
željeli postati manjinski dioničari u Sečinovu<br />
državnom Rosnjeftu, a ni Sečin nije<br />
htio riskirati s razvodnjavanjem vlasništva<br />
izdajući dodatne dionice za lukavi kvartet<br />
investitora. No, postojao je veliki problem: Sečin nije imao<br />
dovoljno gotovine. Stoga je posudio oko 40 milijardi dolara,<br />
djelomice pomoću kratkoročnih kredita za premoštavanje<br />
likvidnosti denominiranih u stranim valutama. U financiranju<br />
su sudjelovale banke iz cijelog svijeta, uključujući<br />
JPMorgan Chase, Barclays, BNP Paribas i Unicredit.<br />
Nešto više od godinu dana potom, u jesen 2014. godine<br />
Rosnjeft se iznenada našao u nevolji. Kredite je trebalo<br />
Carevi keša: Len Blavatnik, Mihail<br />
Fridman, German Khan i Viktor<br />
Vekselberg vjeruju u američki dolar<br />
otplaćivati, no Putinova invazija na Krim u<br />
međuvremenu je donijela oštre gospodarske<br />
sankcije, a odluka Saudijske Arabije da<br />
konkurira američkim proizvođačima nafte<br />
iz škriljevaca te disciplinira članice OPEC-a<br />
poput Irana i proizvođače poput Rusije, gurnula<br />
je cijene nafte nizbrdo. Sečin i Rosnjeft<br />
odsječeni su od zapadnih banaka i nije bilo<br />
lako reprogramirati sedam milijardi dolara<br />
duga koji je stizao na naplatu u prosincu.<br />
Pomoć je stigla iz ruske središnje banke i<br />
Sečin je organizirao prodaju obveznica radi<br />
prikupljanja rubalja. U prosincu je Rosnjeft<br />
izdao 10,8 milijardi dolara rubaljskih obveznica<br />
uz stopu prinosa nižu od prinosa ruskih<br />
državnih obveznica sa sličnim rokom<br />
dospijeća. O toj tajanstvenoj transakciji ne<br />
zna se puno. Središnja je banka objavila da<br />
će te obveznice prihvaćati od ruskih komercijalnih<br />
banaka kao kolateral za zajmove po<br />
povlaštenim kamatnim stopama, otvarajući<br />
im zapravo pristup gotovini. Svi kupci obveznica<br />
ostali su nepoznati, a nije jasno ni<br />
koliko je novca prikupljeno. Rosnjeft tek<br />
treba objaviti važna izvješća, a Sečin sada<br />
tvrdi da “opcija rubaljskih obveznica nije<br />
bila izvršna”.<br />
Mutno izdanje ipak je zateklo tržišne<br />
igrače. Krenula su nagađanja da će Rosnjeft<br />
za tako prikupljene rublje kupiti američke<br />
dolare na otvorenom tržištu kako bi otplatio<br />
dug. Rubalj je stoga pao na rekordno nisku<br />
razinu čak i uz naznaku oporavka cijene<br />
nafte. “Sumnjalo se da bi ti rublji mogli stići<br />
na devizno tržište”, kaže Sergej Romančuk,<br />
šef forexa u moskovskom Metallinvestbanku.<br />
“Prodaja tog izdanja bila je okidač jer su<br />
se ljudi prepali novog instrumenta kojim bi<br />
se mogle poslužiti i druge kompanije.”<br />
Emisiju Rosnjeftovih obveznica Putinovi<br />
su kritičari nazvali spašavanjem kompanije.<br />
Sečin je taj napad nazvao “provokacijom”.<br />
Rosnjeft je službeno priopćio da ni za jedan<br />
rubalj prikupljen prodajom obveznice neće<br />
biti kupljene devize. Kompanija uglavnom<br />
izvozi i ima prihod u stranoj valuti, a u Rosnjeftovu<br />
priopćenju stoji kako je “priljev devizne gotovine<br />
dovoljan za uredno podmirivanje kreditnih obveza.” Kamo<br />
će onda otići prikupljeni rublji? U Rosnjeftu kažu tek da će<br />
tim novcem “financirati projekt u Ruskoj Federaciji.”<br />
Samo malobrojni niječu ulogu Rosnjefta u destabilizaciji<br />
ionako klimavog položaja ruske valute na globalnom<br />
tržištu. U dva bilijuna dolara vrijednom ruskom BDP-u<br />
nafta sudjeluje s 19%, donosi najviše novca i njezin je izvoz<br />
MICHAEL BUCKNER/GETTY IMAGES FOR WARNER BROS./AFP; AFP PHOTO / NATALIA KOLESNIKOVA; ANDREY RUDAKOV / BLOOMBERG; AFP PHOTO/ POOL/ ALEXANDER ZEMLIANICHENKO<br />
46<br />
FORBES<br />
OŽUJAK, 2015