Ožujak 2008 Broj 2 Godina I Besplatni primjerak
Buzetski list, ožujak 2008., broj 2, godina I - Grad Buzet
Buzetski list, ožujak 2008., broj 2, godina I - Grad Buzet
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Piše: Zdravko MIHOLIÆ, dipl. ing. agr.<br />
POLJOPRIVREDA<br />
Paunovo oko i štitaste uši u maslinicima Buzeštine<br />
Najugroženija istarska bjelica<br />
Potrebno je pravovremeno i ne pretjerano tretiranje maslina. Preporuèa se prskanje<br />
biljaka u jesen i na proljeæe<br />
Sve nam se èešæe javljaju<br />
maslinari koji tijekom zime ili u<br />
proljeæe uoèavaju masovno<br />
opadanje lišæa sa svojih<br />
maslina. Maslina i inaèe<br />
odbacuje lišæe, ali ne na<br />
upadljiv naèin i ne do te mjere<br />
da „ogoli“. Pojava je<br />
zabilježena i ranije ali kao da<br />
posljednjih godina poprima sve<br />
veæe razmjere. Stablo<br />
siromašno lišæem, naravno,<br />
nije u moguænosti proizvoditi<br />
dovoljno hrane pa uglavnom<br />
zalihe troši na obnovu lišæa<br />
slijedeæeg proljeæa, dok je rod<br />
znatno umanjen ili potpuno<br />
izostaje.<br />
Primjetno je to naroèito kad<br />
zimi prethodi vlažna i topla<br />
jesen. Posebno je pojava<br />
izražena kod maslinika<br />
zasaðenih na položajima gdje<br />
se duže zadržava vlaga<br />
(jugozapadne i zapadne<br />
ekspozicije) i maslinika oko<br />
kojih u neposrednoj blizini<br />
raste živica ili šuma. Jednako<br />
tako ugrožena su i obilno<br />
gnojena a slabije rezana<br />
stabla, neprozraène krošnje.<br />
Iako se spomenuta bolest<br />
primjeæuje kod veæeg broja<br />
sorti èini se da je izraženija<br />
upravo kod, u posljednje<br />
vrijeme vrlo popularne sorte,<br />
istarske bjelice.<br />
Mrlje kružnog oblika<br />
Opisana pojava govori<br />
nam, najèešæe, da je rijeè o<br />
paunovom oku, jednoj od<br />
najznaèajnijih bolesti masline.<br />
Latinski naziv za gljivicu koja je<br />
uzroènik ove bolesti je<br />
Spilocaea oleaginea. Prvi put je<br />
opisana 1845. godine u južnoj<br />
Francuskoj. Izvješæujuæi o toj<br />
bolesti ranijih godina,<br />
struènjaci su je lako mogli<br />
vezivati za iznimno vlažne<br />
godine dok danas u službenim<br />
glasilima biljne zaštite<br />
nalazimo sljedeæe spoznaje:<br />
„Kao zaštitari, prisutni na<br />
terenu, svake godine<br />
uoèavamo sve više maslinika<br />
ugroženih bolešæu, pa sa<br />
sigurnošæu možemo reæi da je<br />
danas paunovo oko izrazito<br />
velik i ozbiljan problem u<br />
gotovo svim našim<br />
maslinicima.“<br />
Bolest napada listove i<br />
uobièajeni simptomi vidljivi su<br />
na njima. Oni na sebi imaju<br />
mrlje kružnog oblika koje<br />
podsjeæaju na uzorak s<br />
paunova repa, po èemu<br />
je bolest dobila<br />
ime. Nekad,<br />
meðutim,<br />
gljiva napada<br />
peteljke i tad<br />
ne nalazimo<br />
t i p i è n e<br />
simptome. Na<br />
plodu se<br />
simptomi rijetko<br />
nalaze i tada je to<br />
u vidu udubljenih<br />
pjega. Tijekom cijele<br />
godine gljivica je<br />
prisutna u masliniku.<br />
Preko zime nalazi se na<br />
zaraženim listovima u<br />
k r o š n j i<br />
masline<br />
ili na lišæu otpalom sa stabla. U<br />
vrijeme kišnog i vjetrovitog<br />
razdoblja spore zaruju zdravo<br />
lišæe. Kako su optimalne<br />
temperature za klijanje gljivice<br />
izmeðu 8 i 24 Celzijusovih<br />
stupnjeva, to se najèešæe<br />
dogaðalo ili u jesen ili u<br />
proljeæe, jer zimi je bilo previše<br />
hladno a ljeti previše vruæe i<br />
suho.<br />
Masovno otpadanje lišæa<br />
Buduæi da smo posljednjih<br />
godina svjedoci neuobièajenih<br />
ljeta i zima, uvjeti za infekcije<br />
proširili su se u godišnja doba<br />
kad ih ranije nije bilo za<br />
oèekivati. Samim tim i potreba<br />
za zaštitnim mjerama postala<br />
je izraženija. Ostaje, meðutim,<br />
èinjenica da se idealni uvjeti za<br />
infekciju poèinju javljati u<br />
razdoblju rujan-studeni.<br />
Kako u to vrijeme, zbog<br />
blizine berbe, malo tko tretira<br />
masline bakrenim sredstvima,<br />
prve infekcije imaju širom<br />
otvorena vrata. Na to æe<br />
ubuduæe naroèito trebati<br />
obratiti pažnju. Sljedeæe<br />
razdoblje kad se infekcija<br />
izrazito javlja je proljeæe. Za<br />
razliku od jesenske, simptomi<br />
proljetne infekcije na<br />
zaraženom lišæu vidljivi su vrlo<br />
brzo, veæ dva tjedna nakon<br />
zaraze. Od travnja do lipnja,<br />
kao posljedica i jednog i drugog<br />
infekcijskog razdoblja najèešæe<br />
dolazi do masovnog opadanja<br />
lišæa. Posljedice za urod veæ su<br />
spomenute.<br />
Tretiranje u jesen i<br />
proljeæe<br />
I dok u južnijim krajevima<br />
razmatraju potrebu èešæeg<br />
tretiranja i proširenja vrsta<br />
sredstava za zaštitu, uz<br />
bakrena koja se sada<br />
primjenjuju, za buzetsko<br />
podruèje, kao sjeverno-rubno<br />
podruèje uzgoja, bio bi veæ<br />
znaèajan i potreban pomak da<br />
se tretiranje provede u dva<br />
navrata: najprije u jesen, u<br />
razdoblju od rujna do listopada<br />
i zatim u proljeæe, u razdoblju<br />
od ožujka do travnja.<br />
Pritom valja imati na umu<br />
da je karenca bakrenih<br />
sredstava na maslini 56 dana<br />
tj. da od tretiranja do berbe<br />
treba proæi skoro dva mjeseca.<br />
Za istarsku bjelicu takvo je<br />
tretiranje lakše izvesti jer i<br />
inaèe nešto kasnije dozrijeva.<br />
Kao druga moguæa korist<br />
takvog tretiranja može se<br />
navesti da se nanošenjem<br />
bakarnih sredstava na plodove<br />
prije jeseni, po nekim<br />
istraživanjima, umanjuje i šteta<br />
od maslinove muhe na koju je<br />
istarska bjelica takoðer<br />
iznimno osjetljiva. Zakašnjelo<br />
jesensko ili zimsko tretiranje,<br />
napose u pojaèanoj<br />
koncentraciji, može samo<br />
ubrzati opadanje veæ ranije<br />
zaraženih listova.<br />
Godišnje od 800 do 2500<br />
jaja<br />
Jedan od štetnika koji se,<br />
nakon uèestalih toplijih zima ali<br />
i nakon dolaska veæih kolièina<br />
sadnica maslina s raznih<br />
strana na Buzeštinu, pojaèano<br />
pojavljuje u našim maslinicima<br />
je štitasta uš zvana maslinin<br />
mediæ (Saissetia oleae).<br />
Ranijih godina je njegova<br />
masovna pojava bila vezana uz<br />
priobalje ili južniji dio Istre.<br />
Buzetski maslinari putujuæi<br />
Istrom govorili su o<br />
„pocrnjelim“ stablima sa<br />
Buzetski list 44
Change language