Ožujak 2008 Broj 2 Godina I Besplatni primjerak
Buzetski list, ožujak 2008., broj 2, godina I - Grad Buzet
Buzetski list, ožujak 2008., broj 2, godina I - Grad Buzet
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
POD LADONJOM<br />
Ivan Akrapoviæ<br />
Svjetske kacige iz buzetskog<br />
pogona<br />
Možeš teško hodati, može te glava boljeti, no bez znanja nema nièega. Onda moraš pošteno raditi sa<br />
svakim èovjekom, nikada ne pokušati prevariti nikoga, ni radnika, ni kupca, ni suradnika. To je<br />
najbolja reklama za danas, sutra i prekosutra. Mog unuka uèim da èovjek èovjeka može prevariti ali<br />
teško da æe ga opet susresti. Znanje je bogatstvo.<br />
Ana PISAK<br />
Ivan Akrapoviæ uspješan je osamdesetèetverogodišnji<br />
poslovni èovjek iz Buzeta, rodom iz Zenice, èije se ime proèulo<br />
diljem svijeta. Akrapoviæ je u Zenici završio tokarski zanat,<br />
sa 24 godine odlazi na Strojarski studij u Ljubljanu,<br />
gdje samo osam godina kasnije otvara obrt<br />
za kojeg je izuèio zanat. Iskusni<br />
obrtnik, vlasnik PAB-a (Plastika<br />
Akrapoviæ) u svijetu je zapažen po<br />
svojim kacigama, posebice onim<br />
vatrogasnim, èija je specifiènost<br />
otpornost na toplinu te zaštita<br />
lica i cijele glave sve na okolo.<br />
U više od pola stoljeæa<br />
neumornog rada taj je, i danas<br />
vrlo vitalan, èovjek potvrdio<br />
radišnost i marljivost<br />
Buzeæana kakvom se mogu<br />
ponositi samo rijetki<br />
krajevi. Skromnost i<br />
samozatajnost te<br />
nadasve poštenje, vrline<br />
su koje mu pripisuju oni<br />
koji ga poznaju. Ivan<br />
Akrapoviæ je svojim<br />
radom dao poticajnu<br />
notu buzetskom<br />
gospodarstvu i razvitku<br />
siromašnog i oskudnog<br />
kraja èije ga je stanovništvo<br />
objeruèke doèekalo 1976.<br />
godine kada u Buzetu poèinje<br />
graditi svoj život.<br />
Što je bilo presudno za Vaš<br />
dolazak u Buzet?<br />
- U Buzet sam došao jer su mi kolege<br />
rekle kako je život u toj maloj sredini<br />
jako liberalan. U Ljubljani sam uvijek<br />
imao problema zbog toga što sam<br />
govorio ono što sam mislio. Èovjek ne<br />
zna kako da izdrži, a da ne kaže ono<br />
što vidi. Šutnja je ludilo! Mještani<br />
Buzeštine su me jako lijepo prihvatili.<br />
Moja je žena, meðutim, bila jako<br />
pogoðena tom selidbom. Bila se<br />
naviknula živjeti u Ljubljani, velikom<br />
gradu u kojem ima sve pri ruci. Ovdje smo došli<br />
stanovati u sobicu od tek nekoliko kvadrata, a<br />
u Ljubljani smo imali kuæu od 300 èetvornih<br />
metara i radionicu velièine kakva je ova<br />
danas u Buzetu. No, bilo je toliko<br />
problema da nismo imali izgleda za<br />
opstanak. Stalno su nam dolazile<br />
kontrole, tako da je preseljenje u<br />
Buzet bilo najbolje rješenje. Prvih<br />
godinu dana sam i dalje imao obrt u<br />
Ljubljani. Putovao sam svaki dan. U<br />
samo dvanaest mjeseci<br />
prešao sam 88 tisuæa<br />
kilometara i opet<br />
sam ostao živ.<br />
Takve stvari<br />
èovjeka nauèe<br />
živjeti. Ljudi koji<br />
su me doveli u<br />
Buzet veæ su<br />
bili obrtnici.<br />
Preporuèili su<br />
me na Opæini i<br />
ubrzo sam dobio parcelu za<br />
gradnju. Neko vrijeme sam vodio djelatnost u<br />
privatnoj kuæi, zatim sam sagradio ovu u kojoj<br />
radimo i dan danas. Kad sam došao ovamo<br />
neki je službenik tražio da obavimo razgovor o<br />
maloj privredi. Sjeæam se da mi je tada žena<br />
vikala sa balkona: «Ivo, šuti! Sad se više nemamo<br />
kuda seliti!».<br />
Svoju bogatu stvaralaèku karijeru ste zapoèeli u<br />
Ljubljani 1956. godine proizvodnjom patentne<br />
olovke. Zastupali ste prodaju širom cijele bivše<br />
Jugoslavije. Ubrzo ste se poèeli baviti tehnièkom<br />
plastikom za kugliène ležajeve, a izraðivali ste<br />
zupèanike te mehanizam za ležajeve brisaèe<br />
prozora za Crvenu zastavu.<br />
7<br />
Buzetski list