glasilo st. 2.indd - Ministrstvo za notranje zadeve

2 

GLAS AZILA 

Izdalo: Ministrstvo za notranje zadeve 

Republike Slovenije 

Interno <strong>glasilo</strong> prosilcev za azil in 

Sektorja za mednarodno zaščito ter 

Oddelka za integracijo beguncev in tujcev 

December 2009 

Leto 4, številka 8 

ISSN 1854-9608 

Sektor za mednarodno zaščito 

Cesta v Gorice 15 

1501 Ljubljana 

Glavni in odgovorni urednik: Gregor Hartman 

Urejanje: Gregor Hartman 

Prevajanje: Peter Umek 

Lektoriranje: Janja Šušteršič-Nučič 

Sodelavci: Teja Gomzej, Boštjan Kovačič, 

Majda Polanc, Irena Štrus, Vesna Kovač, 

Irena Tiselj, Tonček Kopše, Tamara Antonaz 

Pogorevc, Nataša Potočnik, Franci Kumer 

Fotografije: Peter Zakrajšek - naslovnica, SOJ 

MNZ in DMI 

Tehnično oblikovanje: Mirsada Dželadini 

in Boris Teodorović 

Fotokopiranje: SADG 

Naklada: 250 izvodov 

KAZALO 

3 ..... Uvodnik 

4 ..... Zahvala donatorjem 

4 ..... Spoštovane prosilke in prosilci, sodelavci in 

prijatelji 

6 ..... Dragi naši varovanci, prijatelji in sodelavci 

7 ..... Obvestilo o racionalizaciji dela in življenja v 

Azilnem domu 

8 ..... Internet v Azilnem domu 

8 ..... Spremembe zakonodaje 

10 ..... Navodila za uporabo kartice urbana na 

mestnih avtobusih v Ljubljani 

13 ..... Integracijski ukrep za begunce 

v Republiki Sloveniji 

17 ..... Pandemska gripa 

21 ..... Sveti Miklavž ali sveti Nikolaj 

24 ..... Čestitka 

26 ..... Ugotavljanje ranljivosti in nudenje pomoči 

osebam s posebnimi potrebami in delo z njimi 

28 ..... Jaz sem Badraa 

29 ..... Najboljše zaupanje 

29 ..... Moje življenjske izbire 

30 ..... Skoraj prava zimska ruska pravljica 

32 ..... Tečaj slovenskega jezika v Azilnem domu 

33 ..... Cene Štupar - Center za permanentno 

izobraževanje v Azilnem domu 

38 ..... Nusret Demir 

38 ..... »Počitnice za begunske matere in otroke 2009« 

42 ..... Obisk Triciklneta v Azilnem domu 

43 ..... Dragi prosilci ter prosilke za mednarodno zaščito 

45 ..... Zgodovina Ljubljane

Uvodnik 

Uvodnik 

Editorial 

V zadnjih nekaj mesecih se je v Azilnem domu dogajalo 

marsikaj novega. V popoldanskem času in 

preko vikendov je zaživel projekt ERF-a, ko so z 

nami delavci Arx-a, ki s svojimi zanimivimi delavnicami 

poživijo naš vsakdan. Sprejeta je bila nova 

novela zakona, ki spreminja nekatera določila Zakona 

o Mednarodni zaščiti, ki s tem postaja prosilcem 

za Mednarodno zaščito bolj prijazen. V tem 

času so veliko dejavnosti in pomoči prosilcem in 

beguncem opravile tudi nevladne organizacije, ki 

so dnevno z nami in vedno pripravljene pomagati. 

Tudi za naš časopis je vedno več prispevkov prosilcev 

in beguncev, kar me še posebej veseli. Nadalje 

smo končno dobili internet na katerega smo čakali 

tako dolgo. Res je tudi, da se nas je v tem času 

»dotaknila« recesija in moramo tudi mi prispevati 

svoj delež pri varčevanju, kar zna biti včasih malce 

moteče. Vendar me ob vsem tem navdaja optimizem 

tudi za prihajajoče Novo leto, z željo vsem 

ljudem odprtega srca, da Vam leto 2010 prinese še 

več lepih, veselih in srečnih trenutkov. 

Gregor Hartman 

U posljednjih nekoliko mjeseci dosta novog se dogodilo 

u Azilnom domu. Poslijepodne i preko vikende 

izvodi se projekt ERF kada su sa nama radnici ARX-a, 

koji svojim zanimljivim radionicama čine naše dane 

ljepšim. Usvojena je novela zakona o međunarodnoj 

zaštiti koja mijenja određene propise i time ga čini 

ljubaznijim za molioce međunarodne zaštite. Za to 

vrijeme ogromno aktivnosti za molioce i izbjeglice 

uradile su naše nevladine organizacije, koje su dnevno 

spremne pomagati. I naš časopis primio je sve 

više članaka od molioca i izbjeglica što nas posebno 

raduje. Konačno smo dobili Internet kojeg smo tako 

dugo čekali. Istina je da nas se „dotakla“ i recesija 

ali i mi moramo dati naš doprinos štednji što ponekad 

možda malo smeta. Ipak sam optimista što se tiče 

nove godine koja dolazi. Svima ljudima dobrog srca 

želim u 2010 što više lijepih i sretnih trenutaka! 


In the past few months many new things happened in Asylum 

Centre. The ERF project became alive in the afternoon 

and during weekends after the arrival of ARX employees who 

with their interesting workshops make our everyday life nicer. 

A new law amendment was adopted modifying certain 

provisions of the International Protection Act which is now 

much kinder to the applicants for international protection. In 

this time a lot of assistance activities took place by non-governmental 

organisations who are always ready to help. Our 

newspaper also received more contributions form applicants 

and refugees which pleases us a lot. Furthermore we finally 

got the Internet we were waiting for so long. It is true that we 

were also “touched” by the recession and must contribute our 

share to saving resources which can sometimes be disturbing. 

However we are optimistic also about the forthcoming New 

Year and wish all the kind hearted people lots of beautiful and 

merry moments in 2010. 


3

Zahvala donatorjem: 

Zahvala donatorima: 

Appreciation to our donors: 

Kot vedno tudi tokrat izkoriščamo možnost, da se zahvalimo 

vsem prijaznim ljudem in organizacijam, ki so nam s svojo 

dobrosrčnostjo polepšali marsikateri dan v Azilnem domu. 

Zahvaljujemo se gospodu Dejanu Mikužu za njegovo nesebičnost, 

glasbeni skupini Koko in Mandovi za njihov zabaven 

in melodičen prispevek ob praznovanju Svetovnega 

dneva beguncev, družinskemu gledališču Kolenc za predstavo 

Lili v cirkusu in seveda nevladnim organizacijam; 

Slovenski filantropiji, Jezuitski službi za begunce in Pravno 

informacijski službi, za vse dejavnosti, ki jih izvajajo za nastanjene 

v Azilnem domu. 

Spoštovane prosilke in prosilci, sodelavci in prijatelji 

Poštovani molioci, suradnici i prijatelji! 

Dear applicants, colleagues and friends! 

Leto 2009, v primerjavi z leti poprej, zaključujemo v okviru 

novega Direktorata za migracije in integracijo. Kot 

ste lahko zasledili v prejšnji številki Glasa azila, je bil 

direktorat ustanovljen spomladi letos, njegova glavna 

naloga pa je sistematično in usklajeno vodenje migracijske 

in integracijske ter azilne politike v Sloveniji. S 

spremenjeno organizacijo želi Ministrstvo za notranje 

zadeve izboljšati položaj tujcev, beguncev in prosilcev 

za mednarodno zaščito v Sloveniji. 

Področje azila je že dalj čas v ospredju strokovnega dogajanja 

na področju migracij v Sloveniji. Pri tem direk- 

4 

V imenu vseh zaposlenih v Azilnem domu Gregor Hartman 

Kao uvijek i ovaj put koristim priliku da se zahvalim svim ljubaznima 

ljudima i organizacijama koji su uljepšali dane u 

Azilnom domu svojom ljubaznošću. 

Zahvaljujemo se gospodinu Dejanu Mikužu za njegovo nesebičnost, 

glazbenoj skupini Koko in Mandovi za njihov zabavan 

in melodičan doprinos prazniku Svjetskog dana izbjeglica, 

porodičnom kazalištu Kolenc za predstavu, Lili v cirkusu in 

naravno nevladinim organizacijama; Slovenskoj filantropiji, 

Jezuitski službi za izbjeglice i Pravno informacijski službi, za 

sve aktivnosti koje izvode u Azilnom domu. 

U ime svih zaposlenih u Azilnom domu: Gregor Hartman 

As always let me take the advantage of this opportunity to 

thank all the kind people and organisations who made our 

days in Asylum Centre beautiful due to their kind heartedness. 

We thank Mr. Dejan Mikuž for his generosity, Koko in Mandova 

band for their funny musical contribution to the celebration 

of the Worlds Refugee Day, family theatre Kolenc 

for the show, Lili Circus and of course NGOs; Slovene Philanthropy, 

Jesuit Refugee Service and Legal Information Centre 

for all their activities aimed at the residents of Asylum 

Centre. 

On behalf of the Asylum Centre staff: Gregor Hartman 

torat zasleduje dva temeljna cilja: izvajanje zakonitih 

in hitrih postopkov za priznanje mednarodne zaščite in 

zagotavljanje dobrih pogojev bivanja v Azilnem domu. 

Ob tem je potrebno opozoriti, da h kvaliteti bivanja v 

Azilnem domu poleg zaposlenih zelo pripomorejo tudi 

predstavniki nevladnih organizacij, Visokega komisariata 

združenih narodov za begunce in drugi dobri ljudje, 

ki preko izvajanja številnih programov prosilcem in prosilkam 

omogočajo boljše počutje v Sloveniji. Hvala prav 

vsem. S ponosom lahko ocenim, da se je sodelovanje 

med navedenimi akterji na tem področju letos izboljšalo 

in poglobilo. K dobremu vzdušju pa seveda pripomore-

te tudi vi, spoštovane prosilke in prosilci, predvsem s 

prilagodljivostjo, medsebojno strpnostjo ter pozitivnim 

odnosom do bivalnega okolja. 

V letu 2009 smo se lotili sprememb zakonodaje s področja 

mednarodne zaščite. Prva sprememba, ki je bila sprejeta 

poleti, se je nanašala predvsem na razselitev izven 

Azilnega doma. V letu 2010 pa bodo sprejete nove, nekoliko 

obsežnejše spremembe zakona, ki bodo posegale 

tako na področje postopkov za priznanje mednarodne 

zaščite, kot tudi na področje vaših pravic in dolžnosti, 

in s tem k zvišanju obstoječih standardov. 

Sama bom še naprej skrbela za zagotavljanje kvalitete 

bivanja v Azilnem domu, v Integracijskih hišah in tudi 

za izvajanje zakonitih in poštenih postopkov na tem področju, 

tako da bom svoje sodelavce vzpodbujala k strokovnemu 

razumevanju področne problematike, k nadgrajevanju 

njihovega znanja in k najvišji odgovornosti 

pri opravljanju svojih nalog. 

Želim vam, da bi se v Azilnem domu in Sloveniji nasploh 

dobro počutili. V letu 2010 pa vam želim čim več zdravja, 

nasmejanih lic in izpolnitve vseh vaših osebnih želja. 

Nina Gregori 

Godina 2009 uspoređena sa prošlom zaključuje se u novom Direktoratu 

za migracije i integraciju. Kao što ste čitali u prošlom 

broju Glasa Azila direktorat je osnivan u proljeće ove godine a 

njegova glavna zadaća je sistematično i koordinirano vođenje 

migracijske i integracijske te azilske politike u Sloveniji. 

Promijene ministarstva u organizaciji žele poboljšati položaj 

stranca, izbjeglica i molilaca za međunarodnu zaštitu o našoj 

državi. 

Područje azila duže vremena je u prvom planu stručnih događaja 

na polju migracija u Sloveniji. Osim izvođenja zakonitih, 

poštenih in što bržih postupka za priznanje međunarodne zaštite 

i garancija cilj našeg direktorata su što viši i kvalitetni 

standardi smještaja u Azilnom domu in zakonite te pravedne 

odluke u azilskim postupcima. Moram da kažem da su kvaliteti 

boravka u Azilnom domu dali svoj doprinos ne samo zaposleni 

nego i nevladine organizacije, Visoki Komesarijat Ujedinjenih 

nacija za izbjeglice i različiti pojedinci. Hvala svima. Sama 

ocjenjujem da se je suradnja između različitih aktera ove godine 

poboljšala i produbila. I vi poštovani molioci možete dati 

vaš doprinos sa vašom prilagodljivošću i tolerancijom te pozitivnim 

odnosom do okoline u kojoj živite. 

U 2009 godini počeli smo izmjenama u zakonu o međunarodnoj 

zaštiti. Prva izmjena u ljetu odnosila se na premještaj iz 

Azilnog doma a u 2010 godini primiti će se nove šire izmjene 

zakona na području postupaka za priznanje međunarodne zaštite 

i vaša prava te dužnosti. Očekujemo da će donijeti nekoliko 

više standarde od postojećih. 

U budućnosti očekujemo neke novosti i izmjene u vezi novele 

zakona o međunarodnoj zaštiti – podjela bremena među dr- 

žavama članicama EU i mogućnost takozvanog premještaja 

- resettlementa. 

Sama ću se i dalje brinuti o kvaliteti boravka u Azilnom domu, 

integracijskim kućama i poštenih te zakonitih postupka na 

tom području tako da ću svoje suradnike i dalje hrabriti u smislu 

stručnog razumijevanja ove problematike i najviše odgovornosti 

do rada kojeg obavljaju. 

Želim vam da se dobro osjećate u Azilnom domu i Sloveniji. U 

2010 godini vam želim vam što više zdravlja i što manje briga i 

da se ispune sve vaše želje. 

Nina Gregori 

If we compare the year 2009 with the previous one we see that 

we are ending it within the Migration and Integration Directorate. 

As you could see in the previous issue of the Voice of Asylum 

the Directorate was established this spring and its main 

task is a systematic and coordinated management of migration, 

integration and asylum policy in Slovenia. By changing the 

organisation the Ministry wishes to improve the situation of 

aliens, refugees and applicants for international protection in 

our country. 

The area of asylum has been for a long time in the forefront 

of professional developments regarding migration in Slovenia. 

Besides the implementation of lawful, fair and smooth international 

protection procedures and relevant safeguards, the 

chief goals of our Directorate are the highest possible living 

standards in Asylum Centre and taking fair decisions on asylum 

claims. I must say that besides the staff, non-governmental organisations, 

the United High Commissioner for Refugees and 

other individuals contributed to the quality of living in this facility. 

I thank them all. In my opinion that the cooperation between 

various actors in this area improved and strengthened. 

You, dear applicants, can also contribute to the good atmosphere 

by being flexible and tolerant and by having a positive 

attitude to the environment where you live. 

In 2009 we also dealt with the changes and amendments in the 

international protection legislation. The first one this summer 

was the resettlement outside the Asylum Centre. In 2010 

new and broader changes in the law will take place both in the 

international protection determination procedure and your 

rights and obligations. It is expected that the law will raise the 

existing standard to a certain degree. 

W expect in the future some novelties and changes brought 

about by the law amendment to the International Protection 

Act on burden sharing between the Eu Member States and the 

possibility of relocating – resettlement. 

I myself will continue to look after the quality of residing in 

Asylum Centre, integration houses and the provision of lawful 

and fair procedures in this area by encouraging my associates 

for a professional understanding of these issues and the highest 

level of responsibility in performing their tasks. 

I wish you may feel well in Asylum Centre and in Slovenia and 

lots of good health and less worries in 2010. May also all your 

wishes come true. 

Nina Gregori 

5

Dragi naši varovanci, prijatelji in sodelavci, 

Dragi naši štićenici, prijatelji i suradnici, 

Dear residents, friends and colleagues, 

Leto 2009, ki je skoraj za nami, nam je prineslo nešteto 

preobratov. Poleg vseh tegob in problemov, ki prežijo na 

vse nas skoraj za vsakim vogalom, sta se pojavili še svetovna 

recesija in kriza, ki še poglabljata vse slabo. 

Pred kratkim sem (ponovno) prebiral Konvencijo o beguncih 

iz daljnega leta 1951, ki je naš pomemben delovni 

pripomoček in kompas ter ugotovil, da je že hudo zastarela 

in potrebna prenove, ali vsaj dopolnitve. Ne trdim, 

da zapisano v konvenciji ne drži, trdim, da je zapisanega 

premalo. Od njenega sprejema do sedaj so se poleg v njej 

naštetih oblik preganjanja ljudi pojavile še nove tegobe 

in problemi. Naj omenim samo nekatere najhujše kot so 

okoljske spremembe, ki v končni posledici ljudem povzročajo 

uničenje okolja, s tem pa lakoto, trpljenje in na 

koncu bedno smrt ter nadalje brezposelnost, ki povzroča 

revščino in ponižanje večinoma nedolžnih ljudi, ki si 

želijo le delati in živeti. Mnenja sem, da lahko ljudje ob 

veliki meri sreče in drznosti zbežijo pred vojno, zarotami 

in preganjanjem, a kako naj zbežijo pred lakoto ali strupenimi 

vplivi okolja ? Še bi lahko našteval, pa ne želim 

več vzbujati slabih čustev. 

V Sektorju za mednarodno zaščito MNZ se zelo dobro 

zavedamo, da življenje naših varovancev ni enostavno, 

vaše izkušnje in zgodbe, ki jih slišimo pa ostanejo za vedno 

v naših mislih. 

V tem letu smo se zelo trudili, da bi vam bilo bolje, da bi 

se tudi počutili bolje,varneje in da vas slabi vplivi vašega 

prejšnjega okolja ne bi dohiteli. Poskušali smo vam 

ustvariti nov dom. Seveda samo vi veste, če smo pri tem 

zares uspeli. 

Verjamem, da se trud vedno obrestuje in da je bilo opravljeno 

delo dobro. Zasluge za dobro delo pa gredo vsem, 

ki smo sodelovali, zato moram posebej izpostaviti, nevladne 

organizacije, ki delujete pri nas, Visoki komisariat 

združenih narodov za begunce, Rdeči križ, Karitas in posameznike, 

ki ste se še posebej trudili. 

6 

V letu 2010 želim prav vsem obilo zdravja, 

sreče in uspehov 

Tonček Kopše 

Godina 2009 skor je za nama i donijela je brojne promjene. Pored 

problema i muka koji na gledaju iza svakog ugla došla je i 

svjetska recesija te kriza koje su situaciju još pogoršale. 

Nedavno sam (ponovo) pročitao Konvenciju o statusu izbjeglica 

iz daleke 1951 godine koji je naše važno oruđe in kompas 

i vidio da je veoma staromodna i potrebna obnove ili barem 

dopuna. Ne kažem da ono što u njoj piše nije istina nego tvrdim 

da je to premalo. Od kada je usvojena su se pored nabrojanih 

oblika proganjanja pojavili i novi oblici te problemi. Od najgorih 

tu su ekološke promjene koje uništavaju okolinu a time 

glad, muke in na kraju bijednu smrt. Dalje tu je besposlenost 

koja znači bijedu i poniženje većine nevinih ljudi koji žele samo 

živjeti i raditi.. Mislim da ljudi uz malo sreće i hrabrosti mogu 

pobjeći od rata i proganjanja ali kako bježati pred gladovanjem 

i trovanom okolinom? Još bi se moglo nabrojati ali neću 

širiti slabe osjećaje. 

U Sektoru MUP za međunarodnu zaštitu dobro znamo da život 

naših štićenika nije jednostavan a vaša iskustva i priče koje čujemo 

ostaju za uvijek u našim mislima. 

Ove godine jako smo se trudili da bi vam bilo bolje in da se osjećate 

prijatno i sigurno i da vas sve ono slabo u prošlosti ne bi dostiglo. 

Pokušavali smo vam napraviti nov dom ali naravno sami 

vi znate dali smo stvarno uspjeli. 

Vjerujem da se trud uvijek isplati i da smo dobro radili. Zasluge 

idu svima koji su radili s nama a pogotovo nevladinim organizacijama, 

Visokom komesarijatu Ujedinjenih nacija za izbjeglice, 

Crvenom križu, karitasu i pojedincima čiji napori su bili posebno 

veliki. 

U godini 2010 želim baš svima mnogo zdravlja, 

sreće i uspjeha 


The year 2009 which is almost behind us brought numerous 

changes. Besides difficulties and problems behind almost every 

corner there came also the world recession and crisis that 

make things even worse. 

Not so long ago I read (again) the 1951 Convention on the Status 

of Refugees which is our important tool and compass. I found 

out that it is truly obsolete and needs reformulation or at 

least amendments. I do not say that what is written in the Convention 

does not hold true. I maintain that it is not enough. 

Since its adoption new forms of persecution appeared in addition 

to the ones described in this document. Let me mention a 

few worst ones such as environmental changes that ultimately 

ruin the places where people live, cause hunger, suffering and 

finally death in misery. Then there is unemployment causing 

poverty and humiliation of the innocent people who only want 

to live and work. I believe that people if they are brave and 

lucky can escape war, plots and persecution but how can they 

run away from hunger or poisoned environment? I could enumerate 

more but I do not want to spread bad feelings

In our MOI International Protection Division we are aware that 

the life of our protégés is not simple. Your experiences and difficulties 

remain for ever in our minds. 

In this year we tried to do our best to make you feel better and 

safer and that the bad influence of your previous life would not 

catch up with you. We tried to make a new home for you. Only 

you know if we truly succeeded. 

I am sure that efforts pay well and that we did a good job. 

The praise goes to all who cooperated particularly non-governmental 

organisations, United Nations High Commissioner 

for Refugees, Red Cross, Karitas and individuals whose efforts 

were especially precious. 

In 2010 I wish you lots of health, 

happiness and success! 


Obvestilo o racionalizaciji dela 

in življenja v Azilnem domu 

Azilni dom je na domski skupnosti 9. 9. 2009 vse prosilce 

obvestil o varčevalnih ukrepih ter o skrbni rabi 

energijskih virov, kot sta voda in elektrika. 

Varčevalni ukrepi se uvajajo zaradi zmanjševanja stroškov, 

zato smo prosilcem razložili, kaj pomeni racionalizacija 

in kako živeti v Azilnem domu. Povedali smo 

jim, da se na moškem oddelku zapre eno nadstropje, 

s čimer bomo zmanjšali porabo vode in elektrike. Prav 

tako bomo varčevali pri pranju; odslej bo vsaka družina 

lahko oprala le dva pralna stroja na teden in le 

osebna oblačila. 

Poudarek pa je bil tudi na osveščanju prosilcev glede 

recikliranja oziroma ločevanja odpadkov, za kar smo 

zmanjšali tudi število zabojnikov oziroma jih nadomestili 

z ločevalnimi zabojniki. 

Res je, da si vsakdanje življenje težko predstavljamo 

brez teh dobrin, saj je normalno, da smo čisti in da 

nam je pozimi toplo in ob večerih svetlo. Kljub temu 

pa moramo energijo varčevati, saj ne pride sama po 

sebi. Zato smo se v Azilnem domu odločili za geslo 

Varčujmo z energijo! 

Vesna Kovač 

OBAVJEŠTENJE O RACIONALIZACIJI RADA I ŽI- 

VOTA U AZILNOM DOMU U SMISLU ŠTEDNJE 

Azilni dom je već na sastanku domske zajednice 9. 9. 2009 sve 

stanovnike obavijestio o mjerama za štednju i brižnoj upotrebi 

energetskih vira kao što su voda, svjetlo i elektrika. 

Gornje mjere tiču se smanjenja troškova i zbog toga smo stanovnicima 

objasnili što racionalizacija znači i kako s tim živjeti u 

Azilnom domu. Predstavljeno je bilo, da će se na muškom odjelu 

zatvoriti jedan sprat što znači smanjenje troškova elektrike i 

vode. Isto tako štedite i neke druge izvore energije uz racionalizaciju 

pranja što znači da će svaka porodica oprati samo dvije 

mašine odjeće u ijednu i to samo osobni garderobu 

Naglasili smo također i veću svijest među stanovnicima što se 

tiče reciklaže ili separacije otpadaka zbog čega smo smanjili broj 

kontejnera za smeće i zamijenili ih sa kontejnerima za separaciju 

otpadaka. 

Istina je da si teško zamislimo normalan život bez tih dobara. 

A normalan život znači njihovu upotrebu. Lijepo je ako nam je 

zimi toplo i na večer svijetlo. Zbog toga se teško odričemo ovih 

dobara. Tako smo u Azilnom domu našli novu lozinku »Štedimo 

energijom!« 

Vesna Kovač 

NOTIFICATION ON THE RATIONALISATION OF 

WORKING AND LIVING IN ASYLUM CENTRE IN 

TERMS OF COST-SAVING 

During the meeting of the Asylum Centre’s community on 

9.9.2009 the management informed our residents on the costsaving 

measures and an economic use of energy resources such 

as water, light and electricity. 

The introduction of the above measures is aimed at cost-saving 

so we explained to the residents what this rationalisation 

meant and how to live in Asylum Home with it in the future. It 

was explained that in the single men’ s section one floor would 

be closed which means the reduction of the water and electricity 

consumption. By rationalising washing several resources 

may be reduced if a family uses the washing machine only twice 

a week for personal clothes. 

A particular stress was laid upon awareness raising among the 

residents as regards recycling or separation of waste which 

means that the number of waste containers was reduced and 

replaced by those requiring the separation of waste. 

It is true that it is hard to imagine a normal life without these 

goods. But a normal life means that we use these resources. It 

is nice when we are warm in winter and when there is light in 

the room so it is hard to give them up. Nevertheless we have to 

save energy because it cannot be taken for granted. This is why 

we have now the following slogan »Let’s save energy!!« 

Vesna Kovač 

7

Internet v Azilnem domu 

Internet u Azilnom domu 

Internet in Asylum Centre 

Dolgo smo čakali nanj. A kdor čaka, dočaka. Dobili smo 

internetno povezavo, ki bo sedaj namenjena vsem nastanjenim 

v Azilnem domu. Na razpolago so vam tri internetna 

mesta: Na moškem oddelku v sobi za obiske, 

na oddelku za družine, prav tako v pritličju v sobi za 

obiske in na »Zaprtem oddelku«. Za uporabo interneta 

se dogovorite s svojim socialnim delavcem ali z delavci 

Arx-a v popoldanskem in večernem času. Internetni 

dostop vam je na razpolago vsak dan od 8h do 23h. 

Dugo smo ga čekali ali taj koji čeka i dočeka. Dobili smo 

internetsku vezu koja je namijenjena svima stanovnicima 

Doma. Na raspolaganju su tri internetska mjesta: u odjelu 

za samačke muškarce u sobi za posjete, na odjelu za poro- 

V juliju 2009 je Državni zbor Republike Slovenije sprejel 

spremembe in dopolnitve Zakona o mednarodni zaščiti. 

Najpomembnejša sprememba se nanaša na pogoje za razselitev 

zunaj azilnega doma. Ustavno sodišče Republike 

Slovenije je namreč ugotovilo, da je pogoj za razselitev 

zunaj azilnega doma, ki se je nanašal na zasedenost azilnega 

doma, neskladen z Ustavo Republike Slovenije. 

Tako se od julija dalje zunaj azilnega doma lahko razselijo 

osebe, ki izpolnjujejo naslednje pogoje: 

— nesporno ugotovljena istovetnost, 

— ustreznost bivalnih razmer na zasebnem naslovu, 

8 

dice također u sobi za posjete u prizemlju i u takozvanom 

„Zatvorenom odjelu“. Za upotrebu Interneta dogovorite se 

sa socijalnim radnikom ili osoblju ARX-a poslijepodne ili na 

večer. Dostup do Interneta moguć je svaki dan od 8 do 23 

sati. 

We have been waiting for it a long time. But all things 

come to those who wait. We got the Internet connection 

for all the residents in the Centre. There are three Internet 

areas: In the section for single men in the visiting room, 

in the section for families also in the visiting room at the 

ground floor and in the so called “Closed Section”. If you 

want to use Internet talk to your social worker or the ARX 

employees in the afternoon or evening. Access to Internet 

is available every day from 8.00 to 23.00 h. 

Spremembe zakonodaje 

Promjene u zakonu 

Changes in the law 

— že opravljen osebni razgovor. 

Prosilcu se lahko odobri razselitev zunaj azilnega doma 

tudi v primeru utemeljenih zdravstvenih razlogov, o katerih 

odloča posebna komisija. V izjemnih primerih se lahko 

prosilcu odobri razselitev zunaj azilnega doma, če se mu 

ne more zagotoviti namestitve v azilnem domu. 

Ker se na razselitev zunaj azilnega doma nanaša tudi finančna 

pomoč, so se s spremembami zakona spremenile 

tudi določbe, ki se nanašajo na finančno pomoč. Tako se 

finančna pomoč za razselitev zunaj azilnega doma prosilcu 

dodeli le v primeru, da nima lastnih sredstev za preživ-

ljanje in da mu ni mogoče zagotoviti namestitve v azilnem 

domu. Izjema so le osebe, ki se iz azilnega doma zaradi 

osebnih okoliščin razselijo v druge institucije, saj morajo 

plačevati stroške namestitve v instituciji, v katero so bile 

razseljene. 

Sprememba zakona določa tudi pogoje za razveljavitev 

razselitve zunaj azilnega doma. 

Druge spremembe zakona so bile bolj tehnične narave in 

na postopke za priznanje mednarodne zaščite ter pravice 

in dolžnosti prosilcev za mednarodno zaščito ne vplivajo. 

Ministrstvo za notranje zadeve že pripravlja nove spremembe 

in dopolnitve zakona, ki bodo obsežnejše in bodo 

na nekaterih področjih bolj vplivale na prosilce za mednarodno 

zaščito in osebe s priznano mednarodno zaščito. 

Nataša Potočnik 

U junu 2009 Državni sabor Republike Slovenije promijenio i dopunio 

je Zakon o međunarodnoj zaštiti. 

Najvažnija tiče se oslova za preseljenje van Azilnog doma. Ustavni 

sud Republike Slovenije dao je odluku, da oslovi za preseljenje 

van Azilnog doma u vezi njegove popune nije u skladu sa 

Ustavom RS. 

Od jula dalje mogu se dakle van Doma preseliti osobe koje ispunjavaju 

slijedeće oslove: 

— nesporno ustanovljen identitet, 

— primjernost oslova za boravak u privatnom smještaju; i 

— već obavljen osobni razgovor. 

Moliocu može se odobriti preseljenje također u slučaju utemeljenih 

zdravstvenih razloga o čemu odlučuje posebna komisija. U 

posebnom slučaju moliocu može se odobriti preseljenje ako mu 

se ne može osigurati smještaj u Azilnom domu. 

Pošto se na preseljenje veže i novčana pomoć promijenile su se 

i odredbe o novčanoj pomoći. Tako se ta pomoć može odrediti 

moliocu samo u slučaju da nema vlastitih sredstava za život i da 

mu nije moguće osigurati smještaj u Azilnom domu. Izuzetak su 

samo osobe, koje se iz ličnih okolnosti presele iz Azilnog doma u 

druge institucije poto moraju plaćati troškove smještaja u instituciji 

gdje so bile preseljene. 

Promjene zakona definiraju i uvjete za ukinuće preseljenja van 

Azilnog doma. 

Druge promjene su tehničke i tiču se postupka za priznanje međunarodne 

zaštite i nemaju posljedica na prava i dužnosti molioca. 

Ministarstvo za unutrašnje poslove već priprema nove promjene 

zakona i dopune koje će imati više utjecaja na molioce za međunarodnu 

zaštitu i osobe sa priznatim statusom izbjeglice. 


In June the Slovene National Assembly changed and amended 

the International Protection Act. 

The most significant change concerns the conditions for resettling 

outside Asylum Centre. The Constitutional Court of the 

Republic of Slovenia namely ruled that the requirements for 

resettling outside Asylum Centre as regards the occupancy is 

inconsistent with the Slovene Constitution. 

As of July therefore the persons who meet the following conditions 

are allowed to resettle outside Asylum Centre: 

— Their identity is established beyond doubt, 

— Adequacy of living conditions in the private address and 

the provision of these conditions in the private address; 

and 

— The personal interview has already been conducted. 

The resettlement outside Asylum Centre can be approved also 

in case of compelling medical reasons on which a special commission 

decides. In special cases an applicant can be resettled 

outside the Centre if the accommodation in Asylum Centre cannot 

be provided. 

Since the resettlement involves also the financial aid there 

have been also changes regarding the decisions on granting 

such assistance. It can be approved exclusively if the applicant 

has no own means of subsistence and if he cannot be provided 

with accommodation in Asylum Centre. The only exception are 

persons who are due to special circumstances resettled in other 

institutions because the have to pay for the accommodation 

expenses in the institution where they were resettled. 

The changes also define the conditions for revoking the resettlement 

outside Asylum Centre. 

Other changes are more of a technical nature and are related 

to international protection procedures and do not affect the 

rights and obligations of applicants. 

The Ministry of the Interior is currently preparing new changes 

and amendments to the law that will be more extensive and 

have a bigger impact on the applicants as well as recognised 

refugees. 


9

Navodila za uporabo kartice 

urbana na mestnih avtobusih 

v Ljubljani 

VRSTE KARTIC 

1. VREDNOSTNA KARTICA 

Vrednostna kartica bo nadomestila sedanje žetone in gotovino. 

Kartica je prenosna, ker ni izdana na ime in je rumene 

barve. Nanjo je mogoče naložiti denar v vrednosti 

od 1 do 50 EUR. 

Z vrednostno kartico lahko v roku 90 minut od plačila 

vožnje prestopate brezplačno. Cena ene vožnje je 0,80 

EUR. 

2. TERMINSKA KARTICA 

Terminska kartica je izdana na ime in bo nadomestila vse 

vrste sedanjih mesečnih vozovnic. Kartica ni prenosljiva 

in je zelene barve. Na terminsko kartico lahko poleg ali 

namesto izbrane mesečne vozovnice uporabnik naloži od 

1 do 50 EUR in jo uporablja, kot bi sicer uporabljal žetone 

ali gotovino. Če ima na terminski kartici naloženo veljavno 

mesečno vozovnico, mu bo sistem upošteval to in ne 

bo trgal sredstev, če pa bo sistem zaznal, da na kartici ni 

naložene veljavne mesečne vozovnice, bo sistem samodejno 

s kartice odštel vrednost vožnje. 

KAKO SI LAHKO SAMI PRIDOBITE TERMINSKE KAR- 

TICE 

1. ŠOLARJI, DIJAKI IN ŠTUDENTI 

Na šoli, ki jo obiskujete, lahko zaprosite za obrazec Potrdilo 

o šolanju, ki velja za šolsko leto 2009/2010 oziro- 

10 

ma za tekoče šolsko leto in potrjenega prinesete na Javni 

prevoz Ljubljana. Polnoletni potrebujete tudi osebni dokument 

ali indeks. 

2. UPOKOJENCI 

Upokojenci morate prinesti odrezek zadnje prejete pokojnine 

in osebni dokument na Javni prevoz v Ljubljani. 

3. OBČANI 

Občani morate imeti s seboj osebni dokument. 

4. INVALIDI 

Za pridobitev kartice Urbana s pravico do brezplačne vozovnice 

(s spremljevalcem) morate na vpogled predložiti 

originalno odločbo Zavoda za pokojninsko in invalidsko 

zavarovanje, iz katere je nedvoumno razvidna upravičenost 

do brezplačne vozovnice, in osebni dokument. 

5. BREZPOSELNE OSEBE 

Za pridobitev terminske kartice Urbana s pravico do nalaganja 

mesečne vozovnice s 50-odstotnim popustom 

potrebujete potrdilo Zavoda RS za zaposlovanje o vpisu v 

evidenco brezposelnih oseb in osebni dokument. 

PLAČILO VOŽNJE ZA VEČ OSEB Z ENO KARTICO 

Z vrednostno ali terminsko kartico lahko plačate vožnjo 

za več oseb hkrati. To morate storiti pri vozniku, ki na 

posebnem terminalu izbere želeno število vozovnic. Prestopni 

rok 90 minut velja za vse, ki potujejo z vami.

KJE LAHKO POLNITE KARTICO? 

Prvo polnitev vam lahko izvedejo ob dvigu kartice na blagajni 

LPP na Celovški cesti 160 in Slovenski cesti 56. 

V bodoče bo kartice mogoče polniti tudi v 120 trafikah 

Dela Prodaje in 3Dva Tobačne, v treh Turistično-informacijskih 

centrih v Ljubljani (TIC), postopoma pa bodo postavljeni 

tudi urbanomati. 

Vsa mesta, kjer bo mogoče kupiti in/ali polniti kartice, 

bodo označena z okroglo rdečo nalepko z napisom “Urbana, 

enotna mestna kartica”. 

Na urbanomatu je najmanjša vrednost polnitve vrednostne 

kartice 1 EUR, ker naprava manjših kovancev ne 

sprejema. Na blagajnah LPP (in kasneje v trafikah) je najmanjša 

vrednost polnitve 0,80 EUR, kolikor znaša vrednost 

ene vožnje z žetonom. 

Urbanomati ne vračajo drobiža. Če na kartico ne želite 

nalagati dodatnega denarja, morate za plačilo pripraviti 

točen znesek! 

KJE LAHKO PREVERITE STANJE NA KARTICI? 

Stanje na svoji kartici lahko preverite na urbanomatu – 

podrobnejše informacije najdete v dokumentu Navodilo 

za urbanomate. Prav tako se vam ob validaciji na avtobusu 

za zaslonu validatorja vsakič izpiše tekoče stanje na 

kartici. 

KAKO PLAČAM VOŽNJO NA AVTOBUSU? (POSTOPEK 

VALIDIRANJA) 

Vstop na avtobus je še naprej mogoč le pri vhodnih vratih 

pri vozniku. Na avtobusu sta nameščena dva validatorja 

za kartice Urbana – eden pri vozniku avtobusa in eden 

malo naprej, nad prvim kolesom avtobusa. Validator pri 

vozniku je namenjen predvsem plačilu vožnje za več oseb 

hkrati s kartico Urbana in plačilu vožnje s pomočjo mobilnega 

telefona (ta možnost še ni aktivna). 

Plačilo vožnje na avtobusu je zelo enostavno. Kartico 

preprosto prislonite k validatorju na avtobusu, in sicer k 

znaku roke, ki drži kartico Urbana (pri tem ni pomembno, 

s katero stranjo kartico prislonite). 

— Pri vrednostni urbani vam bo sistem od naloženih voženj 

odštel 0,80 EUR, torej trenutno veljavni znesek 

za plačilo enkratne vožnje. Če boste v roku 90 minut 

prestopili na drug avtobus, boste vrednostno urbano 

ponovno prislonili k validatorju, sistem pa bo vožnjo 

samo zabeležil. Pri tem se bo na validatorju izpisalo 

PRESTOP, na ekranu pa se bo ponovno prikazalo stanje 

na vaši kartici, ki mora biti enako kot ob validaciji 

pri prvi vožnji. 

— Pri terminski urbani bo sistem le preveril veljavnost 

kartice. 

— Pri terminski urbani, na kateri boste hkrati imeli 

naložena dodatna sredstva (dobroimetje), bo si- 

stem najprej preveril, ali imate na kartici naloženo 

veljavno mesečno vozovnico. Če jo boste imeli, vam 

bo sistem upošteval ta način plačila in vam ne bo trgal 

sredstev. Če pa bo sistem zaznal, da na kartici ni 

naložene veljavne mesečne vozovnice, vam bo samodejno 

od dodatno naloženih sredstev odštel vrednost 

vožnje. 

Uspešna validacija kartice Urbana bo potrjena z zvočnim 

in s svetlobnim signalom – kljukica na levi zgornji strani 

validatorja bo zasvetila zeleno. Oba signala se aktivirata 

tudi ob validaciji pri prestopu. 

Če kartica ne bo veljavna, bo na zgornji desni strani validatorja 

zasvetil rdeč križec, obenem pa boste zaslišali 

zvočni signal. 

Ko sistem ne bo deloval ali v primeru druge napake na 

sistemu, bo svetila ali utripala rdeča lučka, ki se na validatorju 

nahaja med kljukico in križcem. 

Če po validaciji kartico še enkrat prislonite k validatorju, 

se na zaslonu izpiše ŽE VALIDIRANA, ponovno pa se vam 

prikaže tudi stanje na njej. 

POMEMBNO OPOZORILO 

Uporabniki terminskih kartic bodo morali ob morebitni 

kontroli na avtobusu pokazati osebni dokument s fotografijo 

(osebna izkaznica, potni list, vozniško dovoljenje, 

kolesarski izpit, indeks, dijaška ali študentska izkaznica). 

Veljavnost obeh vrst kartic bodo nadzirali kontrolorji 

LPP, mestni redarji in mestni inšpektorji, ki od potnika z 

neveljavno vozovnico lahko zahtevajo, da zapusti vozilo 

in mu vozovnico lahko odvzamejo. 

Kazen za uporabo neveljavne vozovnice ali neplačilo voznine 

znaša 40 EUR. 

Strošek ponovne izdaje odvzete kartice znaša dodatnih 

40 EUR. 

Izgubo terminske kartice bodo obravnavali individualno 

in si pridržujejo pravico do zavrnitve 

izdaje nove kartice ali ponovne brezplačne naložitve veljavnosti 

za tekoči mesec, ki je bila že plačana na izgubljeni 

ali ukradeni kartici. Dodatne varnostne omejitve so 

potrebne predvsem za terminske vozovnice z dodatnimi 

popusti, kot sta dijaška in upokojenska. 

V primeru izgube ali kraje vrednostne urbane, ki ni poimenska, 

vračilo pred izgubo ali krajo naloženih sredstev 

ni mogoče, zato boste morali nanjo naložiti nova sredstva. 

Če kartico najdete, jo vrnite v eno od potniških blagajn 

LPP, ki se nahajata na Celovški cesti 160 in Slovenski cesti 

56. 

Pripravila: Irena Štrus 

11

UPUTSTVA ZA UPOTREBU KARTICE URBA- 

NA NA GRADSKIM AUTOBUSIMA U LJU- 

BLJANI 

TIP KARTICE 

1. VRIJEDNOSNA KARTICA 

Vrijednosna kartica zamijeniti će sadašnje žetone i gotovinu. 

Kartica je prijenosna pošto se ne izdaje na ime i žute je boje. 

Na nju možete naložiti novac u vrijednosti od 1 do 50 EUR. 

Sa ovom karticom možete u roku 90 minuta od uplate vožnje 

prestupati besplatno. Cijena jedne vožnje iznosi 0,80 EUR. 

2. TERMINSKA KARTICA 

Terminska kartica je izdana na ime i zamijeniti će sve vrste 

sadašnjih mjesečnih karta. Nije prijenosna i zelene je boje. 

Na terminsko karticu možete umjesto mjesečne karte naložiti 

i novac, 1 do 50 EUR i upotrijebiti je kao žeton ili gotovinu. 

Ako je na terminskoj kartici naložena važeća mjesečna karta 

sistem će to uvažiti i neće oduzeti novac ali u suprotnom slučaju 

sistem će automatski oduzeti vrijednost vožnje. 

KAKO MOŽETE SAMI DOBITI TERMINSKE KARTICE? 

1. ŠKOLSKA DJECA, ĐACI, STUDENTI 

U školi zamolite za formular Potvrda o školovanju važeća za 

školsku godinu 2009/2010 ili tekuću akademsku godinu i potvrđenog 

predajte gradskom prometu Javni prijevoz Ljubljana 

(LPP). Odrasli trebaju i lični dokument ili indeks fakulteta. 

2. BESPOSLENE OSOBE 

Za terminsku karticu Urbana i pravo na mjesečnu kartu imate 

popust od 50% i trebate potvrdu Zavoda RS za zapošljavanje 

da ste u evidenciji besposlenih osoba te ličnu kartu ili dokument. 

NAPLATA VOŽNJE ZA VIŠE OSOBA NA JEDNOJ KARTICI 

Vrijednosnom i terminskom karticom možete platiti vožnju za 

više osoba istodobno na jednoj kartici. To uradite kod šofera 

autobusa na posebnom terminalu – on će odabrati broj karata. 

Rok za prestupanje je 90 minuta za sve koji putuju sa vama. 

GDJE MOŽETE PUNITI KARTICU? 

Prvo punjenje kad nabavite karticu je na blagajni LPP - Celovška 

cesti 160 i Slovenska cesta 56. 

U buduće kartice će se puniti in u v 120 trafika Dela Prodaje in 

3Dva Tobačna, u tri Turističko-informacijska centra u Ljubljani 

(TIC), a postavljeni će biti također i Urbanomati. 

Urbanomati ne vraćaju sitnog novca. Ako ne želite naložiti 

dodatni novac pripremite točan iznos! 

KAKO PLATITI VOŽNJU NA AUTOBUSU? (POSTUPAK 

VALIDIRANJA) 

Naplata vožnje je vrlo jednostavna. Karticu jednostavno približite 

u autobusu napravi za čitanje pored znaka ruke koja 

drži karticu (bez obzira sa koje strane). 

12 

— Kod vrijednosne Urbane sistem će vam oduzeti 0,80 EUR 

znači važeći iznos jedne vožnje. Ako za 90 minuta idete 

na drugi autobus sistem će to samo zabilježiti a na ekranu 

naprave za čitanje pisati će pisati PRESTOP (TRANSFER). 

Na ekranu se vidi stanje na kartici koje mora biti isto kao 

kod prve vožnje. 

— Kod terminske Urbane sistem samo provjeri dali je kartica 

važeća 

— Kod terminske Urbane na kojoj imate istodobno i dodatna 

sredstva (kredit) sistem će prvo provjeriti dali imate važeću 

mjesečnu kartu i to primijeniti bez oduzimanja dodatnog 

novca. Ako na kartici nema mjesečne karte onda će 

vam sistem automatski oduzeti vrijednost vožnje. 

Pripremila: Irena Štrus 

INSTURCTIONS FOR USING THE “URBANA” 

CARD ON THE LJUBLJANA CITY BUSES 

TYPES OF CARDS 

1. PAYMENT CARD 

It will replace the current bus tokens and cash. The card 

is transferable because it is not issued in the name of the 

holder and is yellow. It is possible to charge it with money 

from 1 to 50 EUR. 

In 90 minutes it is possible to change the bus line free of 

charge. The price of one trip is 0,80 EUR. 

2. FORWARD CARD 

It is issued in the name of the holder and will replace current 

monthly bus tickets. It is not transferable and is green. 

It is also possible to charge it with money from 1 to 50 EUR 

and use it as cash or bus token. If the forward card contains 

a valid monthly fare the system will detect it and will not 

deduct money but if the card does not contain it the system 

will deduct automatically the value of the trip. 

HOW TO GET FORWARD CARDS? 

1. SCHOOL CHILDREN, STUDENTS 

At your school ask for the form “Certificate on attending 

school” for the current academic year 2009/2010 and take 

it to the company Ljubljana Public Transport (LPP). You also 

need an ID or University Index. 

2. UNEMPLOYED 

For obtaining the forward card with the right to charge it 

with money the unemployed enjoy a 50% discount. You 

need the certificate on unemployment by the Employment 

Office RS and an ID. 

PAYMENT OF A TRIP FOR SEVERAL PERSONS WITH ONE 

CARD 

You can also pay your trip for several persons at the same 

time. You have to do it with the bus driver who will select the

desired number of tickets on the special terminal. Transfer 

deadline is 90 minutes for all those travelling with you. 

WHERE CAN YOU CHARGE THE CARD? 

On retiring the card at the LPP cash-box on Celovška cesta 

160 in Slovenska cesta 56. 

In the future you will be able to do it at all the 120 kiosks of 

Delo Prodaja and 3D Tobačna and the three Tourist Information 

Centres Ljubljana (TIC). The so called “Urbanomat” will 

also be gradually introduced. 

Urbanomat will not return the change. If you do not wish to 

charge the card with money prepare the exact amount! 

HOW TO PAY THE FARE ON THE BUS? (VALIDATION 

PROCEDURE) 

It is very simple. Press your card on the validation device 

near the hand holding Urbana card (no matter which side 

of the card). 

— Using the payment Urbana card the system will deduct 

0,80 EUR therefore the value of one trip by bus. If you 

change the bus line in 90 minutes you will press the card 

again on the validating device and the system will only 

confirm the transfer. The screen on the validating device 

will show only PRESTOP (TRANSFER) and the screen 

will also show the balance on your card that should be 

the same as the one when you took the first trip. 

— Using the forward Urbana card the system will only 

check the validity of the card. 

— Using the forward card on which you will also have 

additional money (bonus) the system will first check 

the validity of your monthly card in if this is the case no 

money will be deducted. If the system finds there is no 

monthly bus fare on the card it will automatically deduct 

the price of the trip from the additional resources 

loaded on the card. 

Prepared by Irena Štrus 

Integracijski ukrep za begunce 

v Republiki Sloveniji 

O začetku sistemskega pristopa k integraciji beguncev V 

Republiki Sloveniji lahko govorimo z uveljavitvijo Uredbe 

o pravicah in dolžnostih beguncev v Republiki Sloveniji 

(Uradni list RS, št. 33/2004), sprejete na podlagi Zakona 

o azilu (Uradni list RS, št. 51/2006). Uredba je določila 

pomoči pri vključevanju v okolje: 

— triletno upravičenost do pomoči pri vključevanju v 

okolje, 

— osebni integracijski načrt kot osnovo za izvajanje pomoči 

beguncem, 

— možnost učenja slovenskega jezika ter seznanjanja s 

slovensko zgodovino, kulturo in ustavno ureditvijo, 

— kritje stroškov za nostrifikacijo in izpite, 

— začasno denarno pomoč, 

— denarno nadomestilo za zasebno nastanitev, 

— informiranje o pravicah in dolžnostih, 

— izenačenje v s slovenskimi državljani pri pravicah, ki izhajajo 

iz socialnega varstva, šolanja in izobraževanja, 

zaposlovanja in dela ter brezplačne pravne pomoči. 

Na področju zdravstvenega varstva beguncev je uredba 

določila specifičen sistem zdravstvenega varstva v smislu, 

da so se stroški zdravstvenih storitev plačevali direktno 

iz proračuna, torej begunci niso bili zavarovanci v 

obstoječem sistemu zdravstvenega zavarovanja. 

Na podlagi Zakona o mednarodni zaščiti (Uradni list RS, št. 

111/2007) je bila sprejeta Uredba o načinih in pogojih za 

zagotavljanje pravic osebam z mednarodno zaščito (Uradni 

list, RS, št. 67/2008), ki je določila načine in pogoje za 

zagotavljanje pravic beguncev in oseb, ki jim je priznana 

subsidiarna zaščita. Uredba je določila: 

— pravico do pridobitve informacij, 

— možnost uveljavljanja denarnega nadomestila za zasebno 

nastanitev, 

— zdravstveno varstvo, 

— socialno varstvo, 

— izobraževanje, zaposlitev in delo, 

— pomoč pri integraciji za obdobje treh let od pridobitve 

statusa, 

— nastanitev v integracijski hiši za obdobje enega leta 

od pridobitve statusa, 

— na področju zdravstvenega varstva je uredba prinesla 

spremembo v sistemu zdravstvenega varstva beguncev. 

S 1. 1. 2009 so upravičeni do zdravstvenega varstva 

pod enakimi pogoji kot državljani Republike Slovenije, 

kar pomeni, da so vključeni v sistem zdravstvenega 

zavarovanja. Sredstva za osnovno zdravstveno zavarovanje 

krije ministrstvo, pristojno za zdravje, Ministrstvo 

za notranje zadeve pa krije stroške dopolnilnega 

13

14 

zdravstvenega zavarovanja za tiste osebe, ki so brez 

lastnih dohodkov in prejemkov. 

IZVAJANJE INTEGRACIJSKIH UKREPOV V SEKTORJU ZA 

INTEGRACIJO 

Celotna integracija temelji na individualnem pristopu k 

vključevanju oseb s statusom mednarodne zaščite. Temelji 

na svetovalcu, ki je dodeljen vsaki osebi po pridobitvi 

statusa, in osebnem integracijskem načrtu, ki je osnova 

za izvajanje integracijskega procesa in vsebuje predvidene 

dejavnosti, ki so posamezniku v pomoč pri vključevanju 

v slovensko družbo. Pripravi se na podlagi potreb, 

znanj, zmožnosti in sposobnosti osebe z mednarodno 

zaščito. 

Posebna pozornost je namenjena ranljivim osebam s posebnimi 

potrebami, zlasti otrokom, mladoletnikom brez 

spremstva, invalidnim osebam, starejšim, nosečnicam, 

roditeljem samohranilcem z otroki in žrtvam posilstva, 

mučenja ali drugih oblik psihičnega, fizičnega in spolnega 

nasilja, in sicer v skladu z Zakonom o mednarodni 

zaščiti. Za individualno ugotavljanje obstoja posebnih 

potreb in ranljivosti je bila pri ministrstvu ustanovljena 

posebna komisija. 

Ranljive kategorije oseb so lahko v integracijski hiši nastanjene 

po preteku enega leta, in sicer za čas trajanja 

razlogov, na podlagi katerih so bile opredeljene kot ranljive 

kategorije s posebnimi potrebami. 

Če nastanitev v integracijski hiši oziroma drugi nastanitveni 

zmogljivosti ministrstva ni primerna, ministrstvo v 

sodelovanju s pristojnimi organi osebi z mednarodno zaščito 

zagotovi drugo ustrezno nastanitev. Ministrstvo je 

do sedaj največkrat na podlagi mnenja komisije urejalo 

nastanitev v domovih za starejše in v posebnih stanovanjskih 

skupinah, kamor so bili nastanjeni mladoletniki 

brez spremstva. 

ODPRTJE INTEGRACIJSKIH HIŠ V LJUBLJANI IN MARI- 

BORU 

Kot ena temeljnih ovir pri uspešni integraciji beguncev se 

je od začetka izvajanja integracijskih ukrepov pokazala 

zagotovitev ustrezne in finančno dostopne zasebne nastanitve, 

zlasti v začetnem obdobju po pridobitvi statusa 

begunca. Zato je bila ena prednostih nalog ministrstva 

na področju integracije beguncev v Republiki Sloveniji 

vzpostavitev integracijskih hiš, ki predstavljajo obliko 

začasne nastanitve beguncev. 

Z lastnimi sredstvi in sredstvi ERF je ministrstvo vzpostavilo 

dve integracijski hiši, in sicer v Ljubljani in Mariboru. 

V Integracijski hiši Ljubljana je lahko v treh stanovanjskih 

enotah nastanjenih od 12 do 15 oseb, v integracijski 

hiši v Mariboru, vzpostavljeni v delu objekta, v katerem 

sicer deluje nastanitveni center za bivše osebe z začasnim 

zatočiščem, pa do 45 oseb. 

INTEGRACIJSKE DEJAVNOSTI V OKVIRU ERF 

V letnih programih Evropskega sklada za begunce 2008 

do 2013 bo ministrstvo izpeljalo naslednje programe pomoči 

pri integraciji oseb z mednarodno zaščito (v okviru 

vseh letnih programov): 

— učenje slovenskega jezika in seznanjanje s slovensko 

zgodovino, kulturo in ustavno ureditvijo v vseh 

letnih programih, 

— pomoč na področju učnih pomoči, stroškov šolanja 

in izobraževanja ter psihosocialne pomoči, 

— osveščanje javnosti o begunski problematiki in programe 

medkulturnega dialoga, 

— programe, usmerjene na področje izobraževanja, zaposlovanja 

in dela oseb z mednarodno zaščito, 

— pomoč pri nastanitvi oseb z mednarodno zaščito, 

— zagotavljanje sredstev za kritje stroškov zdravstvene 

oskrbe oseb z mednarodno zaščito. 

Za sofinanciranje projektov bo ministrstvo v skladu z določili 

Zakona o javnih financah, Pravilnika o postopkih za 

izvrševanja proračuna Republike Slovenije ter na podlagi 

Odločbe Komisije o določitvi pravil objavilo javni razpis 

za nevladne in druge organizacije. 

Za Glas azila povzela: Tamara Antonaz Pogorevc

INTEGRACIJSKE MJERE ZA IZBJEGLICE U 

REPUBLICI SLOVENIJI 

O početku sistematskog pristupa prema integraciji izbjeglica 

u Sloveniji možemo govoriti tek poslije primjene Uredbe o 

pravima i dužnostima izbjeglica u Sloveniji (Službeni list RS, 

br. 33/2004) primljene na osnovu Zakona o azilu (Službeni 

list RS, br. 51/2006), koja određuje pomoć u integraciji u 

društvenu okolinu: 

— tri godišnji period prava na integracijsku pomoć, 

— osobni integracijski plan kao osnova za izvođenje pomoći 

izbjeglicama, 

— mogućnost učenja slovenskog jezika i upoznavanja slovenske 

historije, kulture i ustavnog poretka, 

— pokrivanje troškova nostrifikacije diploma i ispita, 

— privremena novčana pomoć, 

— novčana kompenzacija za privatni smještaj, 

— informiranje o pravima i dužnostima, 

— izjednačenje sa slovenskim državljanima u smislu prava 

koja se odnose na socijalno blagostanje, školovanje, zaposlenje, 

rad i besplatnu pravnu pomoć. 

Na području zdravstvene skrbi Uredba određuje poseban sistem 

zdravstvene skrbi u tom smislu da se troškovi zdravstvenih 

usluga pokrivaju direktno iz proračuna znači da izbjeglice 

nisu osigurane osobe u postojećem sistemu zdravstvenog 

osiguranja. 

Na osnovu Zakona o međunarodnoj zaštiti (Službeni list br. 

111/2007) primljena je Uredba o načinu i oslovima osiguranja 

prava osoba pod međunarodnom zaštitom (Službeni list 

RS br. 67/2008) koja definira sljedeće načine i oslove što se 

tiče izbjeglica i osoba pod subsidiarnom zaštitom: 

— pravo na informiranje, 

— mogućnost novčane kompenzacije za privatni smještaj, 

— zdravstvena skrb, 

— socijalna skrb, 

— obrazovanje, zaposlenje i rad, 

— integracijska pomoć u periodu tri godine poslije odobrenja 

statusa, 

— smještaj u integracijskoj kući u periodu godine dana poslije 

odobrenja statusa, 

— na području zdravstvene skrbi Uredba donosi izmjene u sistemu 

zdravstvene skrbi za izbjeglice. Od 1.1.2009 imaju 

pravo na zdravstvenu skrb pod jednakim uvjetima kao slovenski 

državljani što znači da su uključeni u sistem zdravstvenog 

osiguranja. Sredstva osnovnog zdravstva pokriva 

Ministarstvo za zdravlje a Ministarstvo unutrašnjih poslova 

troškove dopunskog osiguranja za osobe bez vlastitog 

dohotka ili primanja. 

IZVOĐENJE INTEGRACIJSKIH MJERA U SEKTORU ZA 

INTEGRACIJU 

Čitava integracija temelji na individualnom pristupu uključivanja 

osoba pod međunarodnom zaštitom preko savjetnika 

za izbjeglice, koji se dodjeli svakoj osobi poslije odobrenja 

statusa i na osobnom integracijskom planu koji je osnova za 

izvođenje procesa integracije i sadrži aktivnosti koje pojedincu 

pomaže u integraciji u slovensku zajednicu. Plan se pripremi 

na osnovu potreba, znanja i mogućnosti te sposobnosti 

osobe pod međunarodnom zaštitom. 

Posebna pozornost važi za ranjive osobe pogotovo djeci, maloljetne 

osobe bez pratnje, osobe sa posebnim potrebama, 

invalide, starije osobe, noseće žene, samačke roditelje s djecom 

i za žrtve silovanja, mučenja i drugih oblika psihičkog 

fizičkog ili spolnog nasilja. Za individualnu identifikaciju ranjivih 

grupa Ministarstvo je sastavilo posebnu komisiju. 

Ranjive kategorije osoba mogu ostati u integracijskoj kući 

poslije godinu dana dok traju razlozi zbog kojih su bile definirane 

kao ranjive ili osobe sa posebnim potrebama. 

Ako smještaj u integracijski kući ili drugom objektu Ministarstva 

nije adekvatan, Ministarstvo u suradnji sa drugim 

kompetentnim organima osobi pod međunarodnom zaštitom 

nađe drugi povoljan smještaj. Ministarstvo je do sada u najviše 

slučaja na osnovu mišljenja komisije sredilo smještaj u 

staračkim domovima ili u posebnom smještaju za maloljetne 

osobe bez pratnje. 

OTVORENJE INTEGRACIJSKIH KUĆA U LJUBLJANI I MARI- 

BORU 

Kao jedna od prepreka na putu uspješne integracije izbjeglica 

od početka primjene integracijskih mjera pokazao se povoljan 

in novčano dostupan privatni smještaj pogotovo na početku 

poslije odobrenja statusa izbjeglice. Zbog toga je bio jedan 

od prioriteta Ministarstva bilo otvorenje integracijskih kuća u 

Sloveniji, kao privremeni oblik smještaja izbjeglica. 

Pomoću vlastitih sredstava i ERF uspostavljene su dvije integracijske 

kuće, jedna u Ljubljani i jedna u Mariboru. 

Kuća u Ljubljani ima tri stana za 12 do 15 osoba a druga u 

Mariboru nalazi se u zgradi centra za bivše osobe sa privremenom 

zaštitom i može primiti do 45 osoba. 

INTEGRACIJSKE AKTIVNOSTI U OKVIRU ERF 

U godišnjim programima Europskog fonda za izbjeglice 2008 

do 2013 Ministarstvo izvodi sljedeće programe pomoći za integraciju 

izbjeglica (u okviru svih godišnjih programa): 

— učenje slovenskog jezika i informiranje o slovenskoj historiji, 

kulturi i ustavnom poretku, 

— pomoć kod učenja u školi, troškovi školovanja i psiho-socijalna 

pomoć, 

— informiranje javnosti o izbjegličkim problemima i programi 

među-kulturnog dijaloga, 

— programi na području obrazovanja zaposlenja i rada za 

izbjeglice, 

— pomoć u vezi smještaja izbjeglica, 

— programi sredstva za pokrivanje troškova zdravstvene skrbi. 

Za financiranje projekata Ministarstvo će objaviti javni raspis 

za nevladine i druge organizacije prema Zakonu o javnom financiranju, 

Pravilniku o izvođenju proračuna Slovenije in na 

osnovu Uredbe o Komisiji za definiranje propisa. 

Za Glas azila sažetak napravila: Tamara Antonaz Pogorevc 

15

INTEGRATION MEASURES FOR REFUGEES 

IN THE REPUBLIC OF SLOVENIA 

We can speak about the beginning of a systemic approach 

to the refugee integration in Slovenia after the application 

of the Regulation on Rights and Obligations of Refugees in 

the Republic of Slovenia (Official Gazette RS no. 33/2004) 

adopted on the basis of he Asylum Act (Official Gazette RS 

no. 51/2006). The Regulation determined the assistance in 

integrating into the social environment: 

— Three year period of time of the entitlement to integration 

assistance, 

— Personal integration plan as the basis for implementing 

the assistance to refugees, 

— Possibility of learning Slovene language and receiving 

information on the Slovene culture, history and constitutional 

order, 

— Covering the costs of nostrification and exams, 

— Temporary financial aid, 

— Financial compensation for private housing, 

— Information on rights and obligations, 

— Equation with Slovene citizens in terms of rights arising 

from social welfare, education, training, employment 

and work, as well as legal aid free of charge. 

As regards the medical care of the refugees the Regulation 

determined a specific health care system meaning that the 

costs of medical services were paid for directly from the national 

budget. The refugees were therefore not medical insurance 

holders in the existing medical insurance system. 

By virtue of the International Protection Act (Official gazette 

RS no. 111/2007) the Regulation on Manners and 

Conditions for ensuring the Rights of Persons under International 

Protection (Official Gazette RS no. 67/2008) was 

adopted defining the manners and conditions of ensuring 

the rights of refugees and persons granted subsidiary protection, 

namely: 

— Right to information, 

— Possibility of applying financial compensation for private 

housing, 

— Health care, 

— Social welfare, 

— Education, employment and work, 

— Integration assistance for three years after the status 

has been granted, 

— Accommodation in the integration house for the period 

of one year after the status has been 

— granted 

— As to medical care the Regulation brought about a 

change in the system of health care for refugees. As of 

1.1.2009 they are entitled to medical care under the 

same terms as Slovene citizens meaning that they are 

included in the medical insurance system. The resources 

for basic medical insurance are covered by the ministry, 

responsible for health whereas the Ministry of the Interior 

covers the expenses for additional or supplemen- 

16 

tary medical insurance for those persons who have no 

income or means of subsistence. 

IMPLEMENTATION OF INTEGRATION MEASURES IN THE IN- 

TEGRATION DIVISION 

The entire integration process is based on an individual approach 

to integrating persons under international protection. 

An integration counsellor is designated for every person 

after he or she has been granted the status and a personal 

integration plan is elaborated which in turn serves as 

the basis for implementing integration processes. The plan 

contains the envisaged activities that help the individual 

integrate in Slovene society. It is prepared according to the 

person’s needs, knowledge, abilities and capabilities. 

A particular attention is paid to vulnerable groups and persons 

with special needs, above all children, unaccompanied 

minors, handicapped persons, elderly people, pregnant 

women, single parents with children and victims of rape, 

torture and other forms of mental, physical and sexual 

violence. They are offered particular care and attention in 

line with the International Protection Act. For the purposes 

of individual vulnerability assessment the Ministry established 

a special commission. 

Vulnerable categories may be accommodated in the integration 

house after the expiry of one year, namely for the 

duration of reasons for which they were identified as vulnerable 

groups or persons with special needs. 

If the accommodation in the integration house or another 

accommodation facility of the Ministry is not suitable, the 

Ministry – in cooperation with other competent authorities 

– provides another adequate housing. SO far the Ministry, 

based on the commission’s opinion, has mainly provided 

accommodation in retirement homes and special neighbourhoods 

for unaccompanied minors. 

OPENING OF INTEGRATION HOUSES IN LJUBLJANA AND 

MARIBOR 

Since the beginning of implementing the integration measures 

one of the main obstacles for a successful integration 

was the provision of adequate and financially affordable 

private housing particularly in the initial period after the 

status was granted. One of the Ministry’s priorities was 

therefore the establishment of integration houses in Slovenia 

as a form of temporary accommodation for refugees. 

Using its own means and the ERF resources the Ministry organised 

two integration houses, namely in Ljubljana and 

Maribor. 

The house in Ljubljana has three units where 12 to 15 persons 

can be accommodated whereas the one in Maribor is 

located in a part of the building which used to be the reception 

centre for former temporary protected persons and has 

the capacity of up to 45 persons. 

INTEGRATION ACTIVITIES WITHIN THE ERF 

According to the annual programmes of the European 

Refugee Fund 2008 to 2013 the Ministry will implement

the following refugee integration assistance programmes 

(within all the annual programmes): 

— Learning Slovene language and information on Slovene 

history, culture and constitutional order, 

— Assistance in study help, costs of education and training 

as well as psycho-social assistance, 

— Public awareness raising about refugee issues and inter-cultural 

dialogue programmes, 

— Programmes aimed at education, employment and 

work for persons enjoying international protection, 

Pandemska gripa 

Pandemska gripa je akutna okužba dihal, ki jo povzroča 

virus gripe A (H1N1)v. Ker se naš imunski sistem do 

zdaj še ni srečal z virusom pandemske gripe, je verjetnost 

okužbe večja, kot pri sezonski gripi. Pričakujemo 

lahko, da bo zato v kratkem času zbolelo veliko število 

ljudi. Konec marca in v začetku aprila 2009 so na ameriški 

celini odkrili prve primere okužbe ljudi z virusom 

gripe A (H1N1)v. Novi virus se je začel širiti tudi na 

druge celine, zato je Svetovna zdravstvena organizacija 

(SZO) 11. junija 2009 razglasila 6. stopnjo pandemske 

pripravljenosti. 

Pandemska gripa se širi na enak način kot običajna 

sezonska gripa, največkrat kapljično. Kužne kapljice 

se prenašajo s kašljanjem, kihanjem ali govorjenjem, 

lahko pa se okužimo tudi z dotikanjem onesnaženih 

površin. Virus na naših rokah preživi zelo kratek čas, 

vendar ga v tem času, če nismo pazljivi, lahko prek 

oči, nosu ali ust vnesemo v telo. Zato je za zaščito zelo 

pomembno odgovorno ravnanje, upoštevati moramo 

ustrezne higienske navade. 

Virus pandemske gripe se prenaša enako kot virus sezonske 

gripe: 

— s kužnimi kapljicami, ki nastajajo pri kašljanju, 

kihanju, govorjenju; 

— z neposrednim tesnim stikom z obolelim (npr. 

poljubljanje, objemanje); 

— s posrednim stikom preko onesnaženih površin 

in predmetov (jedilni pribor, kozarci, kljuke, 

telefonske slušalke …). 

Pandemska gripa povzroča enake bolezenske znake kot 

sezonska gripa, razlikuje pa se v številu obolelih, ki je 

pri pandemski gripi bistveno višje. Po do zdaj znanih 

podatkih bi lahko za pandemsko gripo zbolelo od 25 

do 30 odstotkov prebivalstva. Podatki tudi kažejo, da 

je smrtnost višja kot pri običajni gripi, in sicer v ZDA 

— Assistance in the area of accommodation for refugees, 

— Provision of resources to cover the costs of medical care 

for persons under international protection. 

In line with the provisions of the Public Finances Act, Rules 

on Procedures for implementing the Budget of the Republic 

of Slovenia and based on the Commission’s Decision on defining 

the Rules, the Ministry will announce a public tender 

open to non-governmental and other organisations for the 

purposes of co-funding the above projects. 

Author of abstract for “Glas Azila”: Tamara Antonaz Pogorevc 

znaša 0, 4 odstotka, v Veliki Britaniji pa 0,3 odstotka. 

Večina smrtnih primerov je bila posledica zapletov pri 

ljudeh z drugimi kroničnimi boleznimi (pljučne, srčno-žilne 

…). Bolnik je najbolj kužen na začetku bolezni. 

Kužnost se s trajanjem bolezni zmanjšuje in po 

7 dneh praviloma preneha. Manjši otroci in imunsko 

oslabljeni ljudje so kužni nekoliko dlje. 

OGROŽENE SKUPINE 

Za večino ljudi je pandemska gripa le blaga bolezen, 

saj si večina brez posebnega zdravljenjenja opomore 

v tednu dni. Zadostuje, da počivajo, uživajo zadosti 

tekočine in jemljejo zdravila za lajšanje težav ob gripi 

(vročine, bolečin v mišicah, žrelu, zamašenega nosu 

in kašlja). 

Povečano tveganje za zaplete imajo: 

1. bolniki s kroničnimi boleznimi, kot so 

— kronična bolezen dihal (vključno z astmo, kronično 

obstruktivno pljučno boleznijo); 

— kronična srčno-žilno bolezen (izjema je povišan 

krvni pritisk brez okvare notranjih organov, ki ne 

pomeni povečanega tveganja za zaplete gripe); 

— kronična ledvična bolezen (predvsem odpoved ledvic); 

— kronično jetrno okvaro; 

— sladkorna bolezen, ki se zdravi z zdravili za diabetes; 

— oslabljen imunski sistem zaradi bolezni ali zdravljenja 

z zdravili, ki slabijo imunost (npr. kemoterapevtiki, 

kortikosteroidi, biološka zdravila); 

— nevrološka bolezen, zaradi katere je prizadeto delovanje 

pljuč (predvsem slabo izkašljevanje). 

2. ljudje, starejši od 65 let 

3. nosečnice 

4. otroci, mlajši od 2 let 

17

Svetujemo, da se bolniki s povečanim tveganjem, ko 

zbolijo z gripo, po telefonu posvetujejo s svojim ali 

dežurnim zdravnikom. 

PREPOZNAJTE SIMPTOME 

Zelo pomembno je, da prepoznamo glavne bolezenske 

znake pandemske gripe. Le tako bomo znali pravočasno 

in ustrezno ukrepati ter preprečiti njeno nadaljnje 

širjenje. 

Bolezen poteka s podobnimi znaki in simptomi kot 

običajna, sezonska gripa: povišana telesna temperatura, 

mrazenje, suh kašelj, bolečine v žrelu, zamašen 

nos ali izcedek iz nosu, bolečine v mišicah in kosteh, 

glavobol, utrujenost, bruhanje, driska. 

Večina ljudi si tudi brez posebnega zdravljenja opomore 

v tednu dni. Poročajo tudi o težjem poteku bolezni 

s pljučnico, z odpovedjo dihanja in s smrtnim izidom. 

Podobno kot okužba z virusom sezonske gripe tudi 

okužba s pandemsko gripo poslabša osnovno, kronično 

bolezen. Praviloma je oseba kužna, ko se pokažejo 

tipični bolezenski znaki in do sedem dni po začetku 

bolezni. Mlajši otroci in imunsko oslabljeni so kužni 

dlje časa, kar pomeni, da je izločanje virusa daljše. 

PREVENTIVA 

Širjenje okužbe z novim virusom gripe lahko zmanjšamo, 

če upoštevamo nekaj osnovnih napotkov. 

Pogosto umivanje rok je najučinkovitejša zaščita. 

Roke si vedno umijemo po kašljanju, kihanju, brisanju 

nosu in dotikanju onesnaženih površin, s katerimi je 

bilo v stiku veliko ljudi. Roke si vsaj 20 sekund temeljito 

umivamo z milom in speremo s toplo vodo. Roke 

obrišemo s papirnato ali tekstilno brisačo za enkratno 

uporabo in z njo zapremo pipo. 

Kadar nimamo možnosti umivanja rok (na potovanju), 

so učinkoviti tudi robčki z alkoholnim razkužilom, s 

katerimi si temeljito obrišemo roke. 

Z rokami se ne dotikamo oči, nosu in ust. Okužba se 

pogosto širi tako, da si z dotikanjem različnih onesnaženih 

površin virus sami vnesemo v telo. 

Ko kihnemo ali zakašljamo, si usta ali nos prekrijemo s 

papirnatim robčkom, ki ga takoj po uporabi varno odvržemo 

v najbližji koš. Če papirnatega robčka nimamo, 

lahko kihnemo ali zakašljamo v zgornji del rokava. 

Izogibamo se tesnim stikom z ljudmi, ki imajo znake 

bolezni. Osebi, ki ima znake bolezni, se ne približamo 

na manj kot en meter. 

Če pri sebi opazimo bolezenske znake pandemske 

gripe, ostanemo doma in pokličemo izbranega 

zdravnika, ki nam bo svetoval, kako ravnati. 

18 

Cepljenje je najbolj priporočljivo za tiste, ki imajo 

povečano tveganje za težak potek gripe in zaplete. 

To so otroci, mlajši od dveh let, ljudje, starejši od 65 

let, nosečnice in kronični bolniki. 

Cepljenje proti novi gripi v Sloveniji poteka po predhodnem 

naročilu, prednost imajo kronični bolniki. 

ŠVICA ODSVETUJE 

Državam Evropske unije (EU) je Evropska agencija za 

zdravila, ki je zbrala obširno dokumentacijo o kakovosti, 

učinkovitosti in varnosti cepiva, dala dovoljenje 

za uporabo cepiva. Švica, ki ni v EU, mora tovrstno 

dokumentacijo pridobiti na svoj način. Brez dokazov 

o učinkovitosti, varnosti in kakovosti ne morejo svetovati 

cepljenja otrok, nosečnic in starejših. Države 

EU pa v svojih priporočilih za cepljenje svetujejo tudi 

cepljenje tega dela prebivalstva. 

Željka Kovačević 

LES PRINCIPES DU COMPORTEMENT DES INDIVI- 

DUS POUR ÉVITER TOUTE EXPANSION DU VIRUS 

DE LA NOUVELLE GRIPPE 

Que peut faire un individu? 

Prenant en considération les bonnes habitudes hygiéniques 

et les mesures élémentaires de prévention, chacun peut réduire 

essentiellement la possibilité de contamination et la 

transmission de la maladie. 

Mesures de prévention 

La transmission de l’infection peut être évitée: 

• Par l’hygiène de la toux : quand vous toussez ou éternuez, 

couvrez votre bouche et le nez par le mouchoir et 

après l’usage, jetez-le dans la poubelle; 

• Si vous n’avez pas de mouchoir, toussez ou éternuez 

dans la partie supérieure de votre manche et jamais dans 

la main; 

• Ne touchez pas la bouche, les yeux et le nez par vos 

mains; 

• Lavez vos mains souvent avec du savon et de l’eau chaude 

(surtout quand elles sont visiblement sales, avant les 

repas, après utiliser la toilette, après arriver à la maison, 

après utiliser le transport publique, après sortir d’un 

lieu public etc.. s’il n’est pas possible de vous laver les 

mains, la désinfection est recommandée); 

• Désinfectez vos mains (un liquide ou gelée est plus efficace 

que les mouchoirs trempés dans un moyen de désinfection); 

• Evitez les contacts avec les gens qui pourraient être malade; 

• Evitez les locaux où il y a trop de gens; 

• Si vous vous sentez mal et montrez les symptômes de la 

grippe, n’allez pas au travail;

• Si vous avez les symptômes de la grippe prenez la distance 

d’un mètre envers les autres ; 

• Prenez toutes les mesures de précaution ci-dessus aussi 

lorsque vous voyagez. L’Organisation Mondiale de 

la Santé (OMS) ne recommande aucune restriction de 

voyage. Nous conseillons aux voyageurs de respecter les 

instructions générales hygiéniques. 

• Après arriver chez vous de l’étranger observez votre santé 

pendant 7 jours et si vous voyez les signes d’une maladie 

qui ressemble la grippe, appelez immédiatement votre 

médecin; 

• En ce qui concerne le traitement de la maladie par un 

médicament anti-virus, consultez votre médecin. Prendre 

le médicament sans aucune indication n’est pas raisonnable. 

Usage excessif du médicament peut causer la résistance 

du virus et réduire ainsi l’ efficacité du médicament. 

• La vaccination est la mesure la plus efficace, mais la vaccine 

contre le virus de la nouvelle grippe n’est pas encore 

disponible. 

Sources: Institut de la Protection de la Santé de la République 

de Slovénie, Organisation Mondiale de la Santé (OMS), 

Centre Européen de Prévention et de Contrôle des Maladies 

(ECDC) 

Željka Kovačević 

PRINCIPLES OF INDIVIDUAL’S BEHAVIOUR IN 

ORDER TO PREVENT THE SWINE INFLUENZA VI- 

RUS FROM SPREADING: 

What can an individual do? 

By considering the good hygienic practice and basic preventive 

measures, every individual can considerably reduce 

the possibility of contamination and disease transmission. 

Preventive measures 

The transmission of infection can be prevented as follows: 

• Coughing hygiene: when you cough or sneeze cover 

your mouth by a handkerchief and throw it later away 

in the dustbin; 

• If you have no handkerchief, cough and sneeze in the 

upper part of your sleeve and not in your hand; 

• Do not touch your mouth, eyes and nose with your 

hands; 

• Wash your hands often with soap and warm water (always 

when the are visibly dirty, before eating, after using 

the toilet, after coming home, after using public 

means of transport (bus), after staying in public places 

etc.. If it is not possible to wash your hands, disinfection 

is recommended; 

20 

• Disinfect your hands (a liquid disinfector or jelly is far 

more efficient than handkerchiefs soaked in a disinfector); 

• Avoid contacts with persons that might be ill; 

• Avoid staying in overcrowded places; 

• If you do not fee well or show symptoms of influenza, 

do not go to work; 

• If you show symptoms of influenza, keep 1 metre distance 

from other people. 

• Apply all the above protection measures also when you 

travel. The World Health Organisation does not recommend 

any restrictions as regards travelling. We suggest 

all passengers to observe general hygienic instructions. 

• After arriving home from abroad, examine your health 

for 7 days. If you have symptoms of a disease similar to 

swine influenza call your doctor immediately; 

• Consult your doctor about the treatment with anti-virus 

medication. It is pointless to take the medicine if there 

are no indications. Any excessive use of the medication 

may result in the resistance of the virus and therefore 

reduces the efficiency of the medication. 

• The most efficient measure is vaccination, but the anti 

swine influenza vaccine is not yet available. 

Source: National Institute of Public Health of the Republic 

of Slovenia, World Health Organisation (WHO), European 

Centre for Disease Prevention and Control (ECDC) 

 

 

Željka Kovačević

Sveti Miklavž ali sveti Nikolaj 

Sveti Miklavž ili Sveti Nikola 

Saint Miklavž or Saint Nicholas 

SVETI MIKLAVŽ ALI SVETI NIKOLAJ 

Miklavž je prvi izmed treh dobrih decembrskih dedkov, 

ki obdarujejo otroke. Velja za enega najbolj priljubljenih 

svetnikov in čudodelnika. Praznovanje se je preneslo 

tudi v Ameriko, kjer pa je dobil povsem novo podobo. 

Ameriški Santa Claus oziroma po naše Božiček je 

pravzaprav sv. Miklavž. 

Nekoč so otroci na predvečer godu sv. Miklavža (s 5. na 

6. december) po običaju postavili krožnike na okenske 

police. Miklavž je otrokom nosil orehe, jabolka, suho 

sadje, pecivo. Danes otroci pričakujejo drugačna darila, 

a še vedno so med darili tudi sladkarije in čokoladni 

Miklavži ter hudički. 

Vsako leto Miklavž skupaj s svojimi spremljevalci – angeli 

in hudiči hodi po vasi ali mestu, od hiše do hiše in 

obiskuje otroke. Njegovi najbolj glasni spremljevalci 

– hudički so grozljivega videza in v otrocih vzbujajo 

strah. Prav to je tudi njihova naloga – prestrašiti in 

kaznovati poredne otroke, da bi bili v prihodnjem letu 

čim bolj pridni. Pridne otroke Miklavž obdaruje, poredni 

pa dobijo šibo. 

• Domovanje: Miklavž je svetnik in prihaja k nam iz 

nebes. 

• Datum: Otroke obdaruje 6. decembra zjutraj. 

• Oblačila: Miklavž je bil škof, zato je oblečen v škofovska 

liturgična oblačila, na glavi ima škofovsko 

kapo, v roki pa škofovsko palico. 

• Spremstvo: Spremljajo ga angeli in parklji (hudiči). 

• Prevoz: Miklavž prihaja k nam peš ali na saneh (ki 

pa jih ne vlečejo severni jeleni, pač pa konjska vprega). 

DEDEK MRAZ 

Dedek Mraz je prišel k nam v času komunizma, ko sta 

bila prepovedana (ali vsaj nezaželena) tradicionalni krščanski 

sveti Miklavž in ameriški Božiček. Dedek Mraz 

temelji na ruskih legendah. Vse otroke ima zelo rad in 

ne dela razlik med njimi. Vsi dobijo enaka darila. 

Glavne lastnosti dedka Mraza: 

• Domovanje: Pod Triglavom. 

• Datum: Otroke obdaruje pred novim letom ali 

(predvsem doma) na novoletno jutro. 

• Oblačila: Oblečen je v ovčji krznen plašč s slovenskimi 

vzorci, v roki ima sprehajalno palico, na glavi 

pa polhovko. 

• Spremstvo: Ponavadi nima spremljevalcev, lahko 

pa ga spremljajo palčki. 

• Prevoz: Pripelje se s sanmi (s konjsko vprego). 

BOŽIČEK 

Božiček je novodobna mitološka osebnost, ki obdaruje 

otroke v noči pred božičem (s 24. na 25. december). 

Lik Božička se je razvil v Združenih državah Amerike na 

podlagi skandinavskih izročil o praznovanju svetega 

Miklavža. Svojo zunanjo podobo je dobil iz reklamne 

akcije za Coca-Colo. V preteklosti v Sloveniji Božiček 

v zgoraj predstavljeni obliki sploh ni bi znan, na božič 

so Slovenci praznovali dan Jezusovega rojstva. Pozneje 

vera ni bila zaželena v javnosti, zato tudi javno 

praznovanje božiča ni bilo dovoljeno. Edini mitološki 

dobrotnik, ki ga je komunistična oblast dovoljevala, je 

bil iz Rusije uvoženi dedek Mraz. Ob razpadu Jugoslavije 

so k nam prišli vsi ameriški komercialni prazniki, 

vključno z ameriškim božičem in Božičkom. V zadnjih 

letih je Božiček razširjen zlasti med neverujočimi, sveti 

Miklavž pa med verujočimi Slovenci (na dedka Mraza 

se spomnijo samo še v šolah in vrtcih). 

Od Miklavža in dedka Mraza se Božiček loči zlasti po 

naslednjih lastnostih: 

• Domovanje: Božiček stanuje na severnem tečaju 

(ali na skrajnem severu Skandinavije). 

• Datum: Božiček obdaruje otroke na božično jutro 

– 25. decembra. 

• Oblačila: Oblečen je v škratovska oblačila rdeče 

barve z belo krzneno obrobo. 

• Spremstvo: Spremljajo ga škrati. 

• Prevoz: Pripelje se s sanmi, ki jih po zraku vlečejo 

severni jeleni. 

Uredila Majda Polanc 

21

SVETI MIKLAVŽ ILI SVETI NIKOLA 

Miklavž je prvi između tri dobra decembarska djeda koji djeci 

nose darove. Smatra se za jednog od najpopularnijih svetca i 

ljudi, koji stvaraju čuda. Taj praznik preselio se u Ameriku ali 

je tamo dobio sasvim nov oblik. Američki Santa Claus odnosno 

Božicek kako se zove kod nas je u stvari Sveti Miklavž. 

Nekada su djeca na večer imendana Sv. Miklavža (od 5. na 6. 

decembar) prema običaju stavili tanjure na prozore. U prošlosti 

je Miklavž donosio djeci orahe, jabuke, suho voće i pecivo. 

Danas djeca očekuju druge darove ali so među njima još 

uvijek poslastice i Miklavži od čokolade ili mali vragovi 

Svake godine Miklavž zajedno s pratiocima – anđelima i vragovima 

ide po selima i gradovima od kuće do kuće i obilazi 

djecu. Njegovi najglasniji pratioci su mali vragovi grozno 

izgledaju in plaše djecu. A to je i njihov zadatak – uplašiti i 

kazniti nepristojnu djecu, di bila sljedeće godina dobra. Dobru 

djecu Miklavž nagrađuje a nepristojnu čeka kazna. 

• Dom: Miklavž je svetac in kod nas dolazi s neba. 

• Datum: Djeci donosi darove 6. decembra ujutro. 

• Odjeća: Miklavž je bio biskup što znači da nosi biskupske 

odore a na glavi biskupsku kapu i u ruci biskupsku palicu. 

• Pratnja: Prate ga anđeli i vragovi 

22 

• Prijevoz: Miklavž dolazi pješke ili se vozi u sanjkama (koje 

ne vuku sjeverni jeleni nego konji). 

DJEDA MRAZ 

Djeda Mraz je došao kod nas za vrijeme komunizma, do so 

bili zabranjeni (ili barem ne željeni) tradicionalni hrišćanski 

Sveti Miklavž i američki Santa Claus. Djeda Mraz temelji na 

ruskoj legendi. Voli svu djecu i među njima ne pravi razlike 

tako da svima donosi jednake darove. 

Glavne osobine Djeda Mraza su: 

• Dom: pod Triglavom. 

• Datum: Djeci donosi darove pre nove godine ili (prije svega 

kod kuće) ujutro na dan nove godine. 

• Odjeća: Nosi kaput od ovčjeg krzna sa slovenskim ukrasima 

i u ruci nosi štap a na glavi kapu od krzna puha (takozvana 

„polhovka“). 

• Pratnja: Po običaju nema pratnje ali ponekad ga prate 

patuljci. 

• Prijevoz: Dolazi sanjkama (koje vuku konji. 

BOŽICEK ILI SANTA CLAUS 

Božicek je moderna mitološka ličnost koja nosi djeci darove 

prije Božića (od 24. na 25. decembar). Njegov lik je razvijen 

u Americi na osnovu skandinavskih saga o prazniku svetog

Nikole ili Miklavža. Njegov izgled potiče iz reklame za Koka 

Kolu. U Sloveniji u prošlosti u tom obliku uopće nije bio poznat 

- Slovenci so na Božić slavili dan rođenja Isusa Krista. 

Kasnije u javnosti vjera nije bila željena pa tako nije bilo dozvoljeno 

javno slaviti Božić u bilom kojem obliku. Jedini mitološko 

dobročinitelj koje je komunistička vlast dozvoljavala 

bio je Djeda Mraz uvožen iz Rusije. Poslije raspada Jugoslavije 

dolaze svi američki komercijalni praznici uključujući Santa 

Claus. U posljednjim godinama Božicek je omiljen među 

ateistima a Sveti Miklavž među slovenskim vjernicima (Djeda 

Mraza sjete se samo u školama i vrtićima). 

Od Miklavža i Djeda Mraza Božicek se razlikuje na slijedeće 

načine: 

• Dom: Živi na Sjevernom Polu (ili krajnjem sjeveru Skandinavije) 

• Datum: Božicek nosi darove za Božić (ujutro – na dan 25. 

decembra). 

• Odjeća: Nosi odjeću patuljka crvene boje sa rubom od bijelog 

krzna. 

• Pratnja: Prate ga patuljci. 

• Prijevoz: Dolazi sanjkama il ga po zraku vuku sjeverni jeleni. 

Uredila Polanc Majda 

SAINT MIKLAVŽ OR SAINT NICHOLAS 

Miklavž is one of the three good December grandfathers who 

give presents to children. He is regarded as one of the most 

popular saints and a miracle maker. The celebrations moved 

from Europe also to America where he got a completely new 

image. The American Santa Claus or the Slovenian Božiček 

is actually St. Miklavž (Nicholas). 

On the eve of St. Miklavž’ s name day (from 5 to 6 December) 

the children would usually put plates on the window 

shelves. In the past St. Miklavž brought the children wall 

nuts, apples, dry fruit and cakes. Today, children expect different 

presents but still they receive also sweets, chocolate 

Miklavž and little devils. 

Every year Miklavž and his escort – angels and devils – goes 

from village to village and town to town, from house to 

house visiting children. His loudest companions are devils. 

They look horrible and children are sometimes afraid 

of them. This is precisely their task – to scare and punish 

naughty children who should be better in the following 

year. Miklavž gives presents to good children whereas the 

naughty ones are punished. 

• Home: Miklavž is a saint and comes from heaven. 

• Date: He gives presents to children on December 6 in 

the morning. 

• Clothes: Miklavž was a bishop, so he wears bishop’ s liturgical 

clothes, the bishop’ s mitre on the head and the 

pastoral staff in his hand; 

• Escort: He is accompanied by angels and devils 

• Transport: Miklavž comes on foot or on a sleigh (but it is 

not drawn by rain deer but common horses). 

DEDEK MRAZ – GRANDFATHER “FROST” 

“Dedek Mraz” came to our country in the communism era at 

the time when the traditional Saint Miklavž and the American 

Santa Claus were prohibited (or at lease undesired) 

Grandfather Frost has his origins in Russian legends and 

loves all the children without making any differences. All 

children therefore receive the same presents. 

The main characteristics of Grandfather Frost are: 

• Home: under the Triglav - Slovenia. 

• Date: He gives presents to children before the Ney Year’s 

Eve (especially at home) or in the morning of the New 

Year’s Day. 

• Clothes: He wears a sheep’s fur coat with Slovene ornaments, 

has a walking stick in his hand and the doormouse 

fur hat on the head 

• Escort: Usually he is unaccompanied but sometimes he 

comes in the company of dwarves. 

• Transport: He travels on a sleigh (drawn by horses). 

BOŽIČEK – SANTA CLAUS 

Santa Claus is a modern mythological personality who gives 

presents to children in the night before Christmas( from 24 

to ). The image of Santa was developed in the United States 

of America based on Scandinavian heritage regarding the 

celebrations of Saint Nicholas. His image is the result of the 

Coca Cola promotion campaign. In Slovenia Santa Claus as 

such was not even known in the past – at Christmas time the 

Slovenians celebrated the birth of Jesus Christ. Later the 

religion became undesired in public therefore Christmas 

festivities were not allowed in any form. The only mythological 

benefactor permitted by the communist authorities 

was the Russian imported Grandfather Frost. After the disintegration 

of the former Yugoslavia all the American commercial 

holidays came to Slovenia, including Santa Claus. 

In the recent years Santa Claus has become popular particularly 

with atheists whereas Saint Miklavž is appreciated by 

the Slovenian believers (Father Frost is remembered only in 

schools and kindergartens). 

Santa Claus differs from Miklavž and Grandfather Frost especially 

as regards the following characteristics: 

• Home: Santa Claus lives on the North Pole (extreme 

north of Scandinavia 

• Date: Santa brings presents to children in the Christmas 

morning – 25 December 

• Clothes: He is dressed like a dwarf – red clothes with 

white fur bordure. 

• Escort: He is accompanied by dwarves. 

• Transport: He travels on a sleigh drawn by rain deer in 

the air. 

Editor: Polanc Majda 

23

24 

 

Dragi otroci, 

spoštovani starši, 

doma ne more nič nadomestiti. 

Pa vendar bomo veseli, 

če se boste med nami 

še naprej počutili prijetno in varno. 

V prihajajočem letu 

naj se vam izpolnijo vse najlepše želje, 

tako v šoli 

kot v vašem trenutnem domu. 

Veliko miru in vse dobro vam želim. 

Katarina Kresal, 

ministrica za notranje zadeve

Draga djeco, poštovani roditelji, 

Ništa ne može zamijeniti dom. Ali ipak ćemo 

biti sretni ako ćete se još dalje među nama 

osjećati prijatno i sigurno. U godini koja 

dolazi neka vam se ispune sve najljepše želje 

tako u školi kao kod kuće. Želim vam puno 

mira i sve dobro. 

Katarina Kresal 

Ministrica za unutarnje poslove 

 

 

Dear children, distinguished parents, 

Nothing can replace the home. We will 

nevertheless be glad if you continue to feel safe 

and nice among us. May all your wonderful wishes 

in the coming New Year become true both at 

school and at home. I wish you plenty of peace 

and all the best. 

Katarina Kresal 

Minister of the Interior 

 

25

Ugotavljanje ranljivosti in nudenje 

pomoči osebam s posebnimi 

potrebami in delo z njimi 

Projekta Pomoč pri nastanitvi in oskrbi prosilcev za 

mednarodno zaščito v Azilnem domu in Ugotavljanje 

ranljivosti in nudenje pomoči osebam s posebnimi 

potrebami in delo z njimi, financirana iz sredstev Evropskega 

sklada za begunce in sredstev Ministrstva za 

notranje zadeve, smo začeli izvajati v Azilnem domu s 

1. septembrom 2009. 

Izvajalec projektov je podjetje Arx, ki je bilo izbrano 

na javnem razpisu. Pri projektih sodelujejo različni 

posamezniki, z različnimi strokovnimi znanji in izkušnjami. 

KRATEK OPIS PROGRAMA UGOTAVLJANJE RAN- 

LJIVOSTI IN NUDENJE POMOČI OSEBAM S POSEB- 

NIMI POTREBAMI IN DELO Z NJIMI 

Namen programa je ugotavljanje ranljivosti in izvajanje 

ukrepov, s katerimi bomo ranljivim osebam s 

posebnimi potrebami pomagali, in sicer z izvajanjem 

ustreznih individualnih in skupinskih psihoterapevtskih 

obravnav. 

Program posveča posebno pozornost prepoznavanju 

žrtev posilstva, mučenja in drugih oblik fizičnega in 

psihičnega nasilja, diagnosticiranju posttravmatskega 

stresnega sindroma in zagotavljanju 

ustrezne pomoči 

v vseh prepoznavnih oblikah 

nasilja ter ugotavljanju stopnje 

njihove ranljivosti. 

Program je celovit in zajema 

več delovnih področij: 

a) zagotavljanje individualne 

in skupinske psihološke in 

psihoterapevstke pomoči, 

s poudarkom na suportivni 

ekspresivni tehniki, s katero 

skušamo rešiti aktualne 

psihične stiske.Vsak teden 

sta prisotna dva sodelavca 

– psihoterapevt in psihiater, 

in sicer ob petkih 

med 10. in 14. uro. K njima 

26 

prihajajo prosilci na individualni pogovor, ki ima 

terapevstko in diagnostično vrednost, saj z njim 

diagnosticirajo tudi morebitni psihiatrični tretman 

ali napotitev na pristojno specializirano ustanovo. 

Vsak teden potekajo tudi timski sestanki s strokovnimi 

delavci Azilnega doma, kjer se dogovarjamo 

o načinih dela s prosilci in skupaj naredimo plan 

dela s posameznimi prosilci; 

b) organiziranje in vodenje terapevtskih delavnic z 

izobraževalno in svetovalno vsebino. Znotraj tega 

sklopa potekajo delavnice o prepoznavanju stresa 

in tehnikah za njegovo obvladovanje, delavnice o 

komunikaciji, delavnice o starševstvu, vsebine s 

področja nege telesa in higiene, nalezljivih bolezni, 

aidsu; 

c) program izvajanja vrtca: s poudarkom na socializaciji 

otrok in spoznavanje otrok s slovenskim jezikom. 

Program poteka vsak dan od ponedeljka do petka, od 

15. do 17.ure. Vsebuje pa: 

— umetniško izražanje: razvijanje otrokove ustvarjalnosti, 

inovativnosti s pomočjo plesnih, likovnih, 

glasbenih in dramskih dejavnosti

— področje psihomotorike: vsakodnevno skrbimo za 

gibalne dejavnosti na igrišču ali pa v prostoru vrtca 

— slovenski jezik in izražanje skozi besedo: vsakodnevno 

branje pravljic, učenje pesmic in pripovedovanje 

zgodbic, uporaba knjižnega slovenskega 

jezika v vseh vodenih dejavnostih 

— delo z družino: v delo so na poseben način vključeni 

tudi starši, saj so ves čas dosegljivi in lahko 

pridejo pogledat svoje otroke. Tako se ustvarja tudi 

prijetno ozračje za razgovore o njihovi vzgoji in dilemah, 

ki jih pri tem imajo. 

Program vključuje tudi letovanje med poletnimi počitnicami, 

skupaj s starši. 

Mateja Vidrih - ARX 

PREZENTACIJA PROJEKTA: IDENTIFIKACI- 

JA RANJIVOSTI IN NUĐENJE POMOĆI OSO- 

BAMA SA POSEBNIM POTREBAMA I RAD 

SA NJIMA.« 

Projekti » Pomoć za smještaj i opskrbu molioca za međunarodnu 

zaštitu u Azilnom domu« i »Identifikacija ranjivosti te 

nuđenje pomoći osobama sa posebnim potrebama i rad sa 

njima« financiraju se u Azilnom domu sredstvima Europskog 

Fonda za Izbjeglice i Ministarstva za unutrašnje poslove. Počeli 

smo ih izvoditi od 1. septembra 2009 dalje. 

Izvođač je poduzeće Arx odabrano na javnom raspisu a sudjeluju 

i različiti pojedinci sa svojim stručnim znanjem i iskustvima. 

U ovom broju »Glasa azila” predstavljamo vam ukratko naše 

aktivnosti na području »Identifikacije ranjivosti in nuđenja 

pomoći osobama sa posebnim potrebama i rada sa njima.« 

Cilj programa je identificirati ranjivost in poduzimanje mjera 

za nuđenje pomoći tim osobama preko adekvatnih individualnih 

ili grupnih psihoterapeutskih tretmana. 

Posebna pažnja je usmjerena na žrtve silovanja, mučenja i 

drugih oblika psihološkog i fizičkog nasilja, dijagnosticiranje 

post-traumatskog stresnog sindroma in nuđenje pomoći u svim 

oblicima nasilja te određivanje stepena njihove ranjivosti. 

Program je cjelokupan i sastoji se od više područja. Aktivnosti 

su sljedeće: 

a) Individualna i grupna psihološka i terapeutska pomoć 

uz naglas na potporni ekspresivni tehnici za rješavanje 

akutnih psihičkih problema.Svaki tjedan su prisutna dva 

suradnika petkom od 10.00 do 14.00 sati, psihoterapeut 

in psihijatar. Njima dolaze molioci na individualne razgovore 

kojih osobine su terapeutske i dijagnostičke jer se na 

taj način odredi dijagnoza ili eventualni tretman ili upućenje 

na specijalnu ustanovu ili kliniku. Svaki tjedan su i 

timski sastanci sa stručnim suradnicima Azilnog doma na 

kojih se debatira o načinu rada i zajedničkom planu rada 

za individualne primjere. 

b) Organiziranje in vođenje terapeutskih radionica za obrazovanje 

i savjetovanje. Tu se izvode radionice za prepoznavanje 

stresa in tehnika za kontroliranje stresa, radionice 

za komunikaciju, roditeljstvo i osobnu higijenu, 

zarazne bolesti i SIDA 

c) Program dječji vrtić: socijalizacija djece i učenje djetetu 

stranog jezika - slovenskog. 

Program je svaki dan od ponedjeljka do petka, od 15.00 do 

17.00 sati i uključuje sljedeća područja: 

— Umjetnički izraz i razvoj dječje kreativnosti, inovativnosti 

pomoću plesnih, likovnih, i glazbenih te dramskih aktivnosti; 

— Područje psihomotornih sposobnosti: svakodnevno kretanje 

na dječjem igralištu i u prostorijama vrtića; 

— Slovenski jezik i izraz pomoću riječi: svakodnevno čitanje 

bajki, učenje pjesmica i pričanje priča te upotreba knjižnoga 

slovenskog jezika u svim aktivnostima; 

— Rad sa porodicama: na poseban način su uključeni roditelji 

pošto su u Domu za vrijeme vrtića i tako mogu posjetiti 

svoju djecu. Time nastaje prijatna atmosfera za razgovore 

i obrazovanje te dilema koje su prisutne. 

Program uključuje i ljetovanje jedan put godišnje za vrijeme 

ljetnog školskog raspusta zajedno sa roditeljima. 


PRESENTATION OF THE PROJECT: “ESTAB- 

LISHING THE VULNERABILITY AND PRO- 

VIDING ASSISTANCE TO PERSONS WITH SPE- 

CIAL NEEDS AND WORKING WITH THEM« 

The projects » Assistance in accommodation and care for 

international protection applicants in Asylum Centre« and 

»Establishing vulnerability and providing assistance to persons 

with special needs and working with them«, funded by 

the European Refugee Fund and the Ministry of the Interior 

were begun in Asylum Centre as of 1 September 2009. 

The operator of these projects is the company Arx selected 

following a public tender. The participants of the project 

are also various individuals with various knowledge, experiences 

and expertise. 

In this issue of »The Voice of Asylum” we are briefly presenting 

our activities in the area of “Establishing the vulnerability 

and providing assistance to persons with special 

needs and working with them”. 

The purpose of the programme is to establish vulnerability 

and take measures so that the vulnerable persons with special 

needs will be provided with the assistance through adequate 

individual or group psychotherapeutic treatments. 

A particular attention is paid to identifying victims of torture, 

rape and other forms of psychological and physical 

violence, diagnosing the post traumatic stress disorder 

(PTSD) and providing relevant assistance in all the identified 

cases involving violence and the identification of their 

vulnerability degree. 

27

The programme is comprehensive and includes the following 

activities: 

a) Individual and group psychological and psychotherapeutic 

assistance focusing on a supportive expressive 

technique in order to alleviate current psychological 

anxiety. Every week there are two colleagues on Fridays 

from 10.00 to 14.00 h, a psychiatrist and a therapist. 

They are visited by applicants for interviews whose value 

is therapeutic and diagnostic because they also determine 

the diagnosis and the relevant psychiatric treatment 

or refer the patients to the competent institution 

or clinic. Every week there are also team meetings with 

experts from Asylum Centre during which we discuss the 

manners of working with applicants and elaborate common 

plans with individuals. 

b) Organisation and management of therapeutic workshops 

for counselling and education or training. These 

include the identification of stress, workshops on communication, 

parenthood, personal hygiene, contagious 

diseases, AIDS… 

Jaz sem Badraa 

Zovem se Badraa 

My name is Badraa 

28 

c) Kindergarten programme: focused on socialisation of 

children and learninh a foreign language – Slovene language. 

The programme runs from Monday to Friday - 15.00 do 

17.00 h – covering the following areas: 

— Artistic expression and development of child’s creativity 

and innovation through dancing, arts, music and theatre 

— Psycho-motor aspects – exercising in the playground 

and kindergarten room 

— Slovene language expression through words: reading 

stories, learning poems, telling stories, use of the literal 

Slovene language in all activities 

— Work with family: parents are also integrated in a special 

way because they can be reached so that they can 

visit their children. This creates a warm atmosphere for 

talks and discussions about their upbringing and solving 

the dilemmas. 

The programme includes also spending holidays once a year 

in summer together with the parents. 


Zovem se Badraa. Prezivam se Tseren. Dolazim iz 

Mongolije ali sada živim u Sloveniji u Ljubljani. Star 

sam 40 godina. Moja adresa je Cesta v Gorice 15. Ponedjeljak 

ujutro u pola sedam dižem se i oblačim, 

15 minuta do osam idem u kupaonicu i tamo se tuširam, 

operem i obrišem. U osam idem u trpezariju 

gdje je doručak. Poslije podne malo se odmaram i 

gledam televiziju. Poslije podne u jedan idem na tečaj 

i učim. U pola tri idem u sobu a onda u centar 

gdje vozim biciklu i gledam. U pet sati dolazim kući, 

onda u pola šest jedem večeru a petnaest minuta do 

šest idem u sobu. Na večer u sobi radim na kompjuteru 

ili čitam knjigu. U devet idem u kino. U jedanaest 

idem u kupatilo, onda se umijem, obrišem i u pola 

dvanaest odem na spavanje a poslije toga sanjam… 

My name is Badraa. My surname is Tseren. I am from 

Mongolia but now I am living in Slovenia in Ljubljana. 

I am 40 years old. My address is Cesta v Gorice 

15. 

On Monday morning at six thirty I go to the bathroom, 

take a shower, wash myself and dry. At eight 

I go to the dining room where I have my breakfast. 

In the afternoon I rest a little and watch television. 

In the afternoon at one o’clock I attend courses 

and learn. At two thirty I go to my room and then 

to the centre where I ride my bicycle. At five I come 

home and then at five thirty I have my supper and 

at fifteen to six I return to my room. In the evening 

I work on my computer or read books. At nine I go 

to cinema. At eleven I go to the bathroom and wash 

up. At eleven thirty I go to bed and then I dream…

Najboljše zaupanje 

Pravo povjerenje 

Best trust 

Sedel sem na strehi koče mojega očeta, ki jo je zgradil 

z lastnimi rokami in gledal dol. Oče se mi je nasmehnil 

in rekel: »Skoči dol k meni, ujel te bom.« Zaupal sem 

mu in storil, kot je rekel. Ko sem skočil se je umaknil in 

s koleni sem zadel kamen ter si hudo izpahnil koleno. 

Pustil me je tam samega brez pomoči in rekel: 

»BODI PAMETEN SIN MOJ IN NOBENEMU NE ZAUPAJ 

RAZEN SAMEMU SEBI!« 

Moje življenjske izbire 

Moj životni izbor 

Options in my life 

Nekega dne lani poleti sem sedel pred hišo sredi mesta 

v Nigeriji. Približal se mi je nek tujec in me vprašal: 

»ALI SI TI KINGSLEY?« Nisem hotel nobenih težav. Rekel 

sem mu, da nisem. »SREČO IMAŠ, DA NISI.« je rekel 

moški. »Kingsley je obsojen na smrt. Obsodbo so izrekli 

botri iz mesta. Obrnil sem se in odšel stran. 

Na srečo sem se znašel na zahodni polobli sveta z občutkom, 

da sem premagal smrt. Ampak moji rešitelji 

so me zavrnili z možnostjo, da grem nazaj domov ali 

pa v zapor. Potem sem se vprašal: »ALI NAJ OSTANEM 

IN POSTANEM JETNIK V TUJI DEŽELI ALI SE VRNEM V 

DOMOVINO, KJER ME NENEHNO ČAKA SMRT.« 

Nekog dana lani na ljeto sjeo sam ispred kuće u centru moga 

grada u Nigeriji. Dođe neki stranac i pita me: „DALI SE TI 

ZOVEŠ KINGSEY?“ Nisam htio imati nikakvih problema. Kažem 

mu da nisam. „IMAŠ SREĆE ŠTO NISI.“ kaže muškarac. 

„Kingsley je osuđen na smrt a presudu su izrekli kumovi iz 

grada.“ Okrenuo sam se i otišao. 

Na sreću našao sam se na zapadnoj strani ovog svijeta sa 

osjećanjem da sam savladao smrt. Ali moji spasitelji su me 

Bio sam na krovu kolibe moga otca, koju je sagradio svojim 

rukama i gledao dole. Otac mi se osmjehne i kaže: „Ajde 

skači dole, ja ću te uhvatiti.“ Imao sam povjerenje u njega i 

skočio kao što je rekao. U tom trenutku on se makne i koljenima 

sam udario u kamenje i grdno iščašio koljeno. Pustio 

me samog bez pomoći i rekao: 

„BUDI PAMETAN SINE MOJ I NEMOJ IMATI POVJERENJA U 

NIKOG OSIM SEBE!“ 

odbili dajući mi mogućnost da se vratim kući ili odem u zatvor. 

Onda sam se pitao: “DALI OSTANEM I POSTANEM ZA- 

TVORENIK U STRANOJ ZEMLJI ILI SE IPAK VRATIM KUĆI GDJE 

ME STALNO ČEKA SMRT.“ 

29

Skoraj prava zimska ruska pravljica 

Skoro prava zimska ruska bajka 

Almost a true russian fairy tale 

Življenjska zgodba Ruslana iz Rusije je presenetljiva. V 

matični državi se mu je dogajalo marsikaj. Prav zaradi 

tega je po zaprosilu za azil, priznanje azila iz humanitarnih 

razlogov dobil skorajda v rekordnem času, v 

slabih petih mesecih. 

In po obdobju, ki ga je preživel v AD, je prišel na Oddelek 

za integracijo beguncev in tujcev, kjer mu je bila 

dodeljena svetovalka za integracijo. 

Ruslan je že na začetku izkazovall veliko zanimanje 

za vključevanje v vse programe, ki jih država Slovenija 

nudi tistim, ki dobijo status begunca. Nič ni bilo 

težko, vedno je za vse dejavnosti našel čas. S pomočjo 

Slovenske filantropije je najel stanovanje, stroške 

najema mu je v obdobju, ko je bil prejemnik socialne 

pomoči povrnilo Ministrstvo za notranje zadeve. 

Opravil je tečaj slovenskega jezika in uspešno še izpit 

iz le tega. Pri jezuitih je hodil na tečaj računalništva. 

Opravil je vozniški izpit za več kategorij. S Slovensko 

filantropijo je obiskal več krajev po naši širni Sloveniji, 

sodeloval je na tečaju za prostovoljce, ki ga je prav 

tako organizirala SF. V vseh teh letih je poprijel za vsako 

delo, od navadnega delavca, do šoferja kamionov. 

Ruslan je po naravi veseljak, pravi Rus. Njegov konjiček 

je gorsko kolesarjenje, rad potuje, novo leto je 

preživel v Bratislavi. Njegova želja je, da bi še dodatno 

izpilil angleški jezik. Ko sem ga vprašala, kaj njemu 

osebno delo pomeni, mi je kot iz topa rekel, da dela, 

ker rad pomaga ljudem. Njegov življenjski moto je: 

»Ravnaj s človekom tako, kot bi ti želel, da bi drugi 

ravnali s tabo«. 

Ruslan ima danes vse pogoje, da zaprosi za slovensko 

državljanstvo in to bo v prihodnjih dneh tudi naredil. 

Njegova želja je, da bi si v Sloveniji s partnerico ustvari 

družino, s šolanjem bo nadaljeval, tako da mu v prihodnjih 

letih ne bo dolgčas. Kar pogreša tu v Sloveniji 

je mama, na katero je še posebno navezan in kateri po 

svojih močeh pomaga. Dnevno se slišita po telefonu, 

njegova največja želja pa je, da bi ga obiskala. In ker 

Ruslan vse kar se loti naredi, sem prepričana, da se bo 

to srečanje v kratkem zgodilo. 

To so tudi moje novoletne želje zanj in za vse, ki tako 

hrepenite po svojih domačih. Če ne drugače, sem z va- 

30 

šimi mislimi in željami z vami in vam iz srca želim, da 

bi kdo od vas dobil status in da bi z našim Sektorjem 

za integracijo tujcev in beguncev tako dobro sodelovali 

kot Ruslan. Upam, da nas bo, po sprejetju v državljanstvo, 

Ruslan še kdaj obiskal in nas razveseljeval s 

tistim njegovim prisrčnim nasmehom. 

Hvala ti Ruslan, da si nam v vseh teh letih pokazal da 

prizadevanja naše službe, ki se ukvarja z integracijo, 

lahko pomaga takim kot si TI. 

Zgodbo zapisala: Tamara Antonaz Pogorevc 

Životna priča Ruslana iz Rusije je iznenađujuća. U svojoj zemlji 

mnogo toga mu se desilo. Svašta!. Baš zbog toga dodijeljen 

mu je humanitarni status u rekordno vrijeme - manje od 

pet mjeseci poslije predaje molbe za azil. 

Poslije perioda boravka u AD došao je na naš Odjel za integraciju 

stranaca I izbjeglica I Darja je postala njegova savjetnica 

za integraciju. 

Ruslan je već u početku izrazio velik interes za integraciju u 

sve programe koje država Slovenija nudi onima koji prime 

status. Niša mu nije bilo teško, unatoč radu uvijek je našao 

vrijeme. Pomoću Slovenske filantropije iznajmio je stan, a 

troškove je pokrilo Ministarstvo unutrašnjih poslova dok je 

još primio socijalnu pomoć. 

Bio je na tečaju slovenskog jezika in uspješno završio ispit 

iz jezika. Kod Jezuita posjećuje kompjuterski tečaj in završi 

ispite iz B,C, E i NPK kategorije. Pomoću Slovenske filantropije 

obilazi više krajeva širom Slovenije I surađuje na tečaju 

za dobrovoljce, kojeg organizira također SF. Sve ove godine je 

radio svaki posao od običnog radnika do šofera kamiona. 

Ruslan je po prirodi veseljak, pravi Rus. Njegov hobi je gorski 

bicikl i voli putovati Za novu godinu bio je u bratislavi. 

Njegova želja je, da još dodatno usavrši engleski jezik. Pitala 

sam ga što njemu osobno znači rad I kaše kao iz topa da radi 

zbog toga da pomaže ljudima. Njegov životni moto je ravnati 

s ljudima tako kao što ti želiš da oni ravnaju tobom. 

Ruslan ima danas sve oslove da zamoli za slovensko državljanstvo 

što će I uraditi u narednim danima. 

Sa svojom partnericom želi osnivati porodicu I nastaviti školovanje 

tako da mu neće biti dosadno. Što mu nedostaje tu u 

Sloveniji je majka sa kojom ima jake veze I kojoj pomaže koliko 

sam može. Svaki dan se čuju po telefonu I njegova najveća

želja je da ga majka posjeti. Pošto je sposoban uraditi sve što 

hoće ne sumnjam da će se taj susret uskoro dogoditi. 

To su I moje želje za novu godinu za njega I za sve koji žude 

za bližnjima. Ako ne drukčije ja sam u vašim mislima I željama. 

Iz sveg srca želim da bi neki od vas primili status I tako 

dobro surađivali sa našim Sektorom kao Ruslan. nadam se da 

će poslije prijema u državljanstvo Ruslan posjetiti našu službu 

I razveselio nas svojim srdačnim osmijehom 

Hvala ti Ruslan, da si nam u svim tim godinama pokazao napore 

naše službe za integraciju koja može pomoći ljudima 

kao što si TI. 

I zašto je to takoreći prava ruska bajka? Jer je sve što sam 

napisala istina. SRETNO! 

Bajku zapisala: Tamara Antonaz Pogorevc 

The life story of Ruslan from Russia is amazing. Many things 

happened in his home country. Lots of things. This is why 

after filing his asylum application he was granted the humanitarian 

status almost in a record breaking time – less 

than five months. 

After living in Asylum Centre (AC) he arrived in the Alien and 

Foreigner Integration Section where Darja was appointed 

his integration counsellor. 

Ruslan expressed already in the beginning a great interest 

in integrating into the society and the programmes offered 

by Slovenia to those who have been granted the status. 

Nothing was too difficult, he would always find time in 

spite of working hard. Assisted by the Slovenska filantropija 

(Slovene Philanthropy - SF) he rented a flat and the MOI 

Ministry of Interior) reimbursed the costs of renting as he 

was receiving social assistance. 

He attended the course of Slovene language and passed 

the exam successfully. He attended the computer course at 

the Jesuit Refugee Service. He also passed all the exams for 

categories B,C, E, NPK. With Slovenska filantropija he visited 

several places all over Slovenia and participated in the 

course for volunteers organised by SF. He took every job, 

from an ordinary workman to the truck driver. 

Ruslan is a merry person, a true Russian. His hobby is mountain 

biking and likes to travel. He spent the New Year’s eve 

in Bratislava. He wishes to brush up his English even more. 

When I asked him what work means to him he said at once 

that he works because he likes to help people. His life’s 

motto is: Treat people in the same was as you wish to be 

treated by them. 

Ruslan has met today all the requirements for Slovene citizenship 

and that is what he will do in the days to come. 

He wants to raise a family with his partner and continue his 

studies so that he will not be bored in the following years. 

What he misses here in Slovenia is his mother to whom he 

is truly close and whom he helps to the best of his abilities. 

He talks to her every day on the phone and his biggest 

wish is that she could visit him one day. Since Ruslan does 

everything he undertakes I am sure he will meet his mother 

shortly. 

These are also my wishes for him and for all those longing 

for your families. If not otherwise I am with you in my 

thoughts and wish you from the bottom of my heart that 

some of you will be granted the refugee status and cooperate 

with our Section just as well as Ruslan. I hope that after 

he is granted Slovene citizenship Ruslan will visit us and 

make us happy with his heartily smile. 

Thank you Ruslan for showing in these years the efforts of 

our service that can help people like YOU! 

And why is this almost like a true Russian fairy tale? Because 

everything I wrote truly happened! GOOD LUCK! 

The story written by: Tamara Antonaz Pogorevc 

VICI VICEVI JOKES / VICI VICEVI JOKES / VICI VICEVI JOKES 

48,... 49,… 

Črnolaska skače po tirih in prepeva vedno isti napev: “ 48 ... 48 ... 

48...” Mimo pride blondinka in vpraša, če se ji lahko pridruži. Obe 

skačeta po tirih in pojeta: “48 ...48 ...48 ...” Ko nasproti pripelje 

vlak, črnolaska skoči s tirov, blondinko pa vlak povozi. Črnolaska se 

vrne na tire, skače in si prepeva:”49 ...49 ...49 ...” 

48,... 49,… 

Brineta skače po pruzi i stalno pjeva istu pjesmicu: “48... 48... 

48...” Dođe plavuša i pita dali se može pridružiti. Obje dvoje skaču 

NASVET ZA OSVAJANJE 

A ti verjameš v ljubezen na prvi pogled ali 

moram še enkrat mimo? 

KAKO OSVOJITI SRCE 

48,... 49,… 

Dali ti vjeruješ u ljubav na prvi pogled ili 

moram još jedanput proći pored tebe? 

zajedno i pjevaju: “48...48...48...” Dođe vlak, brineta pobjegne a 

plavušu izgazi vlak. Brineta se vrati, skače i pjeva:”49...49...49...” 

A brunette is jumping on the railway tracks always singing 

the same tune “ 48...48...48...” A blonde passes by and asks 

if she can join her. They both continue jumping and singing: 

“48...48...48...” As the train is approaching the brunette jumps 

off the tracks and the blonde is run over by the train. The brunette 

returns to the tracks, jumping and singing:”49... 49... 49...” 

HOW TO WIN HER HEART? 

Do you believe in love at first sight or do I 

have to come by once again? 

31

Tečaj slovenskega jezika v 

Azilnem domu 

32 

TEČAJ SLOVENSKOG JEZIKA U AZILNOM 

DOMU 

Učiteljica je bila izvanredno profesionalna, veoma dobrog 

srca i neizmjerno strpljiva te ljubazna - gospođa profesorica 

Anja Tomazin. 

Svakome pojedincu polagala je puno pažnje. Svoj rad je obavila 

veoma stručno i učinkovito mada je bila ispostavljena 

neobičnim ili nepotrebnim okolnostima. 

Zbog toga smatram, ako dođe do ideje o kursovima u Domu, 

da se razmisli i o sljedećim stvarima: 

Pre svega odlučujuća činjenica je da su kursovi počeli bez potrebne 

pripreme molilaca za azil. Socijalni radnici bi naime 

trebali prije početka organizirati sastanak sa svim učesnicima 

i onda ih upozoriti da je u interesu svih da nauče jezik 

države u koju su došli po svojoj volji i olakšati međusobno 

komuniciranje bez obzira na konačnu sudbinu. 

To je svakako i moralna obaveza svakog molilaca in da je sve 

suprotno tome u dubokoj suprotnosti poštenim zahtjevima 

po azilu. 

Isto tako činjenica je da su socijalni radnici znali za sve smiješne 

i sasvim neopravdane „argumente“ molilaca za azil 

protiv kursova slovenskog jezika i „prepreke“. Imali su dovoljno 

vremena za pripremu primjernih odgovora na te “izazove” 

i ohrabriti sve da sudjeluju na tečaju. Primjer: bile su 

gospođe koje su zakasnile na tečaj samo mjesec dana. One su 

došle 1. oktobra a nisu željele sjediti pored mene na udaljenosti 

gotovo 3 metra od mene! I to u glavnom gradu države 

centralne Europe! 

Na sastanku svih, kao rečeno, njihovi muževi su mogli lako 

dogovoriti se o tome, kako se žene same voze autobusom, idu 

same u grad il nevjerojatno koliko muškaraca ima?! I tako 

godinama. 

„Demokracija“ molilaca, koja se kasnije uvažavala, nije bila 

dobro ili pravo rješenje. Neki su naime odlučili, da idu na tečaj 

samo jedan ili dva puta. Drugi su bili mišljenja, veoma 

pouzdano a i oholo, da idu i na viši stepen tečaja ali su znali 

malo, čak i ništa. 

Ova „demokracija“ bila je naporna i narušavajuća. Taj račun 

je opet platila profesorica Anja Tomazin, koja se morala dodatno 

pripremati i gubiti svoje slobodno vrijeme, prilagoditi 

se svakome pojedincu bez obzira na to dali će ga sljedeći put 

opet vidjeti dok šeće po malom razredu.

Bez sumnje gospođa profesorica Anja Tomazin zaslužuje sve 

čestitke. Jako sam joj zbog toga zahvalan, njoj i Ministarstvu 

za unutrašnje poslove te ERF, jer sam naučio nešto. 

Unatoč svemu i činjenici da se nisam osjećao željen u razredu, 

kao što sam već obrazložio sada mogu da sam nastavim 

svoje obrazovanje – permanentno učiti sve potrebne jezike. 

U Ljubljani 8. novembra 2009 

Dubravko Podbojec 

COURSES OF SLOVENE LANGUAGE IN ASY- 

LUM CENTRE 

The lecturer was extremely professional, kind hearted, truly 

patient and very kind – Mrs. Prof. Anja Tomazin. 

She paid a lot of attention to every individual. She did her 

job extremely professionally and efficiently even though 

she was exposed to unusual and unnecessary situations. 

This is why I believe that in case of new ideas about any 

courses in the Centre the following points should be considered. 

The decisive fact remains that the courses began without 

the necessary preparations of asylum applicants. Before the 

beginning the social workers should namely have organised 

a meeting with all the applicants and told them that it is in 

the interest of them all to learn the official language of the 

country where they arrived on their own will - to facilitate 

the communication between them regardless of their final 

destiny. 

This is of course at the same time also a moral obligation of 

every applicant and if this is not the case, it is profoundly in 

contradiction with their honest asylum claims. 

The other fact is that the social workers knew about all their 

ridiculous and completely unjustified “arguments” against 

the Slovene language courses and “obstacles”. They had 

time enough to prepare adequate responses to these “challenges” 

and encourage them to participate in the courses. 

Example: there were some ladies who missed the course for 

one month. They could have come on 1 October but then 

they did not want to sit in the classroom next to me and 

took their seat at least 3 metres away! And that happened 

in the capital city of a Central European country! 

At the above mentioned preliminary meeting their husbands 

could agree on their women taking the bus, go to town alone 

and on the fact that the room will be full of other men. 

This could be done years ago! 

The “democracy” of applicants that was later considered was 

not a good and right choice. Some of them in fact decided 

to attend the course only once or twice. Others, very self 

confident and aloof, were sure they could take the advanced 

course but had very little or no knowledge at all. 

This “democracy” was very disturbing and tiring. And this 

bill was paid again by professor Anja Tomazin. She had to 

make additional preparations, lose her time, adjust to every 

individual even though she was not sure to see him again in 

the classroom or not. 

There is no doubt that Prof. Tomazin deserves all the congratulations 

by all of them. I am truly grateful to her, the 

Ministry of the Interior and the ERF for learning something. 

Anyhow, I no longer felt wanted in the classroom after 1 

October for the above reasons but now I am able to continue 

my education - permanently learning all the necessary 

languages. 

In Ljubljana on 8 November 2009 

Dubravko Podbojec 

Cene Štupar - Center za 

permanentno izobraževanje 

v Azilnem domu 

Na osnovi javnega razpisa Ministrstva za notranje zadeve 

RS za izvajanje programov pomoči prosilcem za 

mednarodno zaščito v Azilnem domu, tujcem ter osebam 

z mednarodno zaščito, št. 430-656/2008, smo 

bili izbrani za izvajanje tečajev slovenskega jezika in 

učne pomoči otrokom v Azilnem domu. Na javni razpis 

je zavod Ceneta Štuparja prijavila organizatorka izob- 

raževanja odraslih Alida Zagorc Šuligoj, ki tudi skrbi 

za izvedbo projekta, program učenja slovenščine pa 

izvaja Anja Tomazin, profesorica slovenščine. 

Učenje slovenskega jezika je za prosilce za mednarodno 

zaščito pomembno z vidika potreb po osnovnem komuniciranju 

in lažjem vključevanju v življenje v Azilnem 

33

domu. Program prispeva tudi h kvalitetnejši zapolnitvi 

prostega časa prosilcev in bogati ponudbo izvajanja 

prostočasnih dejavnosti. Zaradi dejstva, da v nekaterih 

primerih postopki odločanja o mednarodni zaščiti trajajo 

tudi več kot leto dni, program omogoča izvedbo 

tako osnovnega kot tudi nadaljevalnega tečaja. 

Osnovno sporazumevanje prosilcem omogoča tudi 

uveljavljanje svojih pravic in dostop do institucij. Nenazadnje 

znanje slovenščine predstavlja prosilcem 

pomemben in temeljni korak v procesu integracije v 

slovensko družbo. 

Program predvideva OSNOVNI TEČAJ slovenskega jezika 

v obsegu 30 šolskih ur na nivoju, ki je potreben 

za osnovno komuniciranje v vsakdanjem življenju, 

začne se in konča se vsak mesec. Tečaj se izvaja štirikrat 

tedensko po dve šolski uri, skupaj 360 šolskih ur. 

NADALJEVALNI TEČAJ slovenskega jezika v obsegu 60 

šolskih ur vsebuje utrditev že osvojenega znanja, pridobljenega 

na osnovnem tečaju z njegovo nadgradnjo. 

Nadaljevalni tečaj se izvaja dvakrat letno, trikrat 

tedensko po dve šolski uri, skupaj 120 šolskih ur letno. 

UČNA POMOČ ZA OTROKE za lažje in hitrejše vključevanju 

otrok v osnovnošolsko izobraževanje se izvaja 

v popoldanskem času. Zajema tehnike lažjega učenja 

in razumevanja snovi in pomoč pri domačih nalogah. 

Učna pomoč se izvaja vsak dan od ponedeljka do petka 

po eno šolsko uro, v skupnem obsegu 240 šolskih ur 

letno. 

Sredstva za izvedbo programa so zagotovljena iz Evropskega 

sklada za begunce in Evropskega sklada za 

vključevanje državljanov tretjih držav in proračuna 

Republike Slovenije. 

34 

VABILO NA ZAČETNI TEČAJ SLOVENŠČINE 

KOMU JE TEČAJ NAMENJEN: Vabljeni ste vsi, ki 

ne znate govoriti slovensko ali slovensko govorite 

slabo. Veseli bomo tudi vseh, ki že dobro 

govorite slovensko in bi se radi družili in sporazumevali 

v slovenščini. 

KAJ SE BOMO NAUČILI? Na tečaju se bomo naučili 

pozdraviti, predstaviti se in navezovati stik z 

drugimi (osebno in po telefonu), dajati in razumeti 

osnovna navodila v zvezi z uro, datumom, 

prostorom ter smerjo. 

KJE POTEKA TEČAJ: V knjižnici Azilnega doma. 

KDAJ POTEKA TEČAJ: Po urniku (urnik visi na 

vratih knjižnice). 

Profesorici Anji Tomazin je gospa Sara Djor, ki je novembra 

končala nadaljevalni tečaj, v slovenščini zastavila 

nekaj vprašanj. 

Sara: »Kako vam je ime?« 

Anja: »Jaz sem Anja.« 

Sara: »Kako se pišete?« 

Anja: »Pišem se Tomazin.« 

Sara: »Kaj ste po poklicu?« 

Anja: »Po poklicu sem profesorica slovenščine in 

sociologije.« 

Sara: »Koliko časa tujce učite slovenščino?« 

Anja: »Na tečaju slovenščine sem prvič učila pred 

petimi leti, ko sem bila še študentka. To je 

bila zame fantastična izkušnja. Delo sem takoj 

vzljubila in ga z veseljem poklicno opravljam 3 

leta.« 

Sara: »Kakšna je razlika med učenjem slovenščine 

tujcev in učenjem osnovnošolcev oz. 

srednješolcev?« 

Anja: »Tujcem je slovenščina drugi/tuji jezik, kar 

pomeni, da se slovenščino učijo zaradi sporazumevalnih 

potreb oz. okolja, osnovnošolcem 

oz. srednješolcem pa je slovenščina 

prvi (materni) jezik. Razlika v poučevanju je 

ogromna, saj pri pouku slovenščine kot drugega/tujega 

jezika učitelji uporabljamo drugačne 

metode, učne pripomočke in drugačen 

način dela kot v osnovni oz. srednji šoli. 

Sara: »Kako učite ljudi iz različnih držav?« 

Anja: »Jezik (ali jeziki), ki ga posameznik govori, 

je vsaj na začetku procesa učenja slovenščine 

eden od pomembnih dejavnikov. Tečajnika, 

ki je npr. z Japonske, moramo najprej naučiti 

izgovoriti glas r, nekoga s Kitajske č, ž ipd. 

Lahko si predstavljate, da se nemalokrat od 

srca nasmejimo. Posamezniki, ki pa prihajajo 

iz slovanskega jezikovnega okolja, imajo na 

splošno zaradi podobne glasovne in črkovne 

sestave, strukture, korenov besed ter nenazadnje 

kulture nekoliko lažje delo, čeprav lahko 

ravno ta podobnost med slovanskimi jeziki vodi 

v mešanje jezikov.« 

Sara: »Kaj želite naučiti tujce?« 

Anja: »Pred vsakim tečajem pripravimo projekcijo 

dela, glede na to, kdo se želi naučiti slovensko, 

zakaj se želi naučiti ter kako se želi naučiti. Vedno 

si želim kar se da dobro usposobiti posameznika 

za suvereno vsakodnevno sporazumevanje.« 

Sara: »Ali na tečajih učite tudi slovensko kulturo 

in navade? Pri tem mislim na dan reformacije, 

ki ste nam ga danes predstavili pri pouku.«

Anja: »Seveda. Jezik in kultura (v širšem pomenu 

besede) sta neločljivo povezana, zato si učenja 

jezika brez kulture sploh ne morem predstavljati. 

Jezik in kulturo se torej učimo hkrati. 

Npr. že na začetku, ko se naučimo npr. pozdraviti 

in navezati stik, se hkrati učimo kulturo 

(do kdaj pozdravimo dobro jutro, kdaj nekoga 

vikamo oz. tikamo ipd.). Kasneje, ko so tečajniki 

zmožni sprejemati in tvoriti zahtevnejša 

besedila, spoznavamo tudi slovenske navade, 

običaje in praznike.« 

Sara: »Vemo, da učite slovenščino tudi otroke iz 

Azilnega doma, ki hodijo v osnovno in srednjo 

šolo. Ali imate težave z otroki?« 

Anja: »Osnovnošolcem in srednješolki vsak delovni 

dan eno šolsko uro pomagam pri domačih nalogah, 

seminarskih nalogah, referatih ali pa 

jim pomagam, kadar česa ne razumejo. Težav 

z otroki nimam in mislim, da se dobro razumemo. 

Moram pa reči, da nekateri učenci na žalost 

premalokrat izkoristijo mojo pomoč.« 

Sara: »Kaj želite povedati za konec?« 

Anja: »Na koncu bi vse prijazno povabila na tečaj slovenščine. 

Vsem, ki pa že hodite na tečaje slovenščine, 

pa želim veliko uspeha, vztrajnosti in 

dobre volje.« 

Vsi zaposleni na Štuparju spodbujamo vse generacije 

k vseživljenjskemu učenju in uspešno 

dvigujemo izobrazbeno raven prebivalstva. 

Pri našem delu tesno sodelujemo s številnimi državnimi 

in lokalnimi inštitucijami, kot na primer z našo 

ustanoviteljico mestno občino Ljubljana, z Ministrstvom 

za šolstvo in šport RS, z Andragoškim centrom 

Slovenije, s Centrom za poklicno izobraževanje in z 

Zavodom za šolstvo ter vsemi ostalimi organizacijami 

izobraževanja odraslih. 

Zapisali: Alida Zagorc Šuligoj in Anja Tomazin, 

Cene Štupar – Center za permanentno izobraževanje, 

Ljubljana 

CENE ŠTUPAR – CENTAR ZA PERMANENTNO 

OBRAZOVANJE U AZILNOM DOMU 

Na osnovu javnog raspisa Ministarstva za unutrašnje poslove 

za izvedbu programa pomoći moliocima za međunarodnu zaštitu 

u Azilnom domu i strancima te osobama, kojim je bila 

međunarodna zaštita priznata, br. raspisa: 430-656/2008, 

bili smo odabrani za izvedbu kursova slovenskog jezika in 

školske pomoći djeci u Azilnom domu. Na javni raspis institut 

Cene Štupar prijavio organizatoricu obrazovanja odraslih Ali- 

du Zagorc Šuligoj koje se brine o izvedbi projekta a program 

učenja slovenskog jezika izvodi Anja Tomazin, profesorica 

slovenskog jezika. 

Učenje slovenskog je za molioce jako važno u pogledu potrebe 

po svakodnevnom komuniciranju i lakše integracije 

u život Azilnog doma. Program doprinosi također kvalitetu 

ispunjavanja slobodnog vrjemena molioca i bogati ponudu 

aktivnosti u slobodno vrijeme. Zbog činjenice da u nekim slučajevima 

postupci primanja odluke o molbi za međunarodnu 

zaštitu traju čak i godinu dana, program omogućava izvedbu 

ne samo osnovnih nego i naprednih tečaja. 

Osnovno sporazumijevanje omogućuje moliocima i sprovajanje 

njihovih prava te kontakt sa institucijama. Na kraju 

znanje slovenskog jezika predstavlja važan i temeljni korak u 

procesu integracije u slovensko društvo. 

Program predviđa OSNOVNI TEČAJ slovenskog jezika v opsegu 

30 školskih sati na nivou koji je potreban za osnovno komuniciranje 

u svakodnevnom životu. Počinje i završava se svaki 

mjesec. Izvodi se četiri puta u tjednu po dva školska sata što 

znači ukupno 360 sati. NAPREDNI TEČAJ slovenskog jezika v 

opsegu 60 školskih sati sadržava utvrđenje već postignutog 

znanja iz osnovnog kursa i njegovu nadgradnju. Taj kurs se 

izvodi dva puta u godini, tri puta u tjednu po dva školska sata 

- ukupno 120 sati godišnje. ŠKOLSKA POMOĆ ZA DJECU za lakšu 

i bržu integraciju djece u osnovnu školu izvodi se poslije 

podne. Uključuje tehnike lakšeg učenja i razumijevanja 

školskih predmeta i pomoć kod domaćih zadaća. Ta pomoć 

se izvodi svaki dan od ponedjeljka do petka u trajanju jednog 

sata ili ukupno 240 sati godišnje. 

Sredstva za izvedbu programa osigurava Europski fond za 

izbjeglice (ERF) i Europski fond za integraciju državljana trećih 

država te proračun Republike Slovenije. 

POZIV NA POČETNI TEČAJ SLOVENSKOG JEZIKA 

ZA KOGA JE TAJ TEČAJ: Pozvani ste svi vi, koji ne znate 

govoriti slovenski ili slovenski govorite slabo. Dobrodošli 

također i svi, koji već dobro govorite slovenski i 

volite druženje ili komuniciranje. 

ŠTO ĆEMO NAUČITI? Na tečaju potruditi ćemo se naučiti 

kako se pozdravlja, predstavlja i komunicira sa 

drugima (osobno ili po telefonu), davati in razumjeti 

osnovne upute u vezi ure, datuma, prostora i orijentacije. 

GDJE ĆE BITI TEČAJ?: U biblioteci Azilnog doma. 

KADA?: Prema rasporedu časova (koji visi na vratima 

biblioteke). 

Profesorici Anji Tomazin je gospođa Saraa Djor, koja je u novembru 

završila napredni kurs slovenskog postavila nekoliko 

pitanja. 

Sara: »Kako vam je ime?« 

Anja: »Ja sam Anja.« 

35

Sara: »Kako se prezivate?« 

Anja: »Prezivam se Tomazin.« 

Sara: »Što ste po zanimanju?« 

Anja: »Po zanimanju sam profesorica slovenskog jezika i sociologije.« 

Sara: »Koliko dugo već učite strance slovenskog jezika?« 

Anja: »Na tečaju slovenskog prvi put sam bila nastavnica 

prije pet godina dok sam bila još studentica. To je bilo 

za mene fantastično iskustvo. Odmah sam zavoljela taj 

rad in sa zadovoljstvom ga obavljam profesionalno 3 

godine.« 

Sara: »Kakva je razlika između nastave slovenskog jezika za 

strance i nastave za osnovne odnosno srednje škole?« 

Anja: »Strancima je slovenski drugi/treći jezik što znači da 

uče naš jezik zbog potrebe po komuniciranju, odnosno 

zbog okoline. Đacima u osnovnoj ili srednjoj školi 

slovenski je prvi (materin) jezik. Razlika u nastavi je 

ogromna pošto se mi nastavnici služimo drugih metoda, 

alata i oruđa kad se radi o drugom/trećem jeziku 

nego u slučaju nastave u osnovnoj ili srednjoj školi. 

Sara: »Kako učite ljudi iz različitih država?« 

Anja: »Jezik (ili jezici) kojeg govori pojedinac je barem u početku 

učenja slovenskog jedan od važnih faktora. Učesnik, 

na primjer iz Japana, moramo prvo naučiti kako 

se izgovara glas „r“ a drugog iz Kine „č“ ili „ž“. Možete 

zamisliti , da se ponekad nasmijemo od srca. Pojedinci 

koji dolaze iz slovenski govoreće okoline imaju općenito 

zbog lingvističkih sličnosti - slovo, pismo, struktura, 

korijeni i kultura – nekako lakši posao ali baš ove 

sličnosti među slovenskim jezicima vode u miješanje 

jezika.« 

Sara: »Što želite naučiti strance?« 

Anja: »Prije svakog kursa pripremimo projekciju rada obzirom 

na to, tko želi učiti slovenski, zbog čega želi učiti 

i kako želi učiti. Uvijek želim što bolje naučiti pojedinca 

za suvereno svakodnevno komuniciranje.« 

Sara: »Dali na tečaju učite i slovensku kulturu i običaje? 

Mislim na dan reformacije kojeg ste danas predstavili 

tokom nastave.« 

Anja: »naravno. Jezik i kultura (u najširem smislu riječi) 

su povezani zato nastave jezika bez kulture ne mogu 

uopće zamisliti. Jezik i kulturu dakle učimo istovremeno. 

Na početku na primjer učimo kako se pozdravlja 

i komunicira a istovremeno i kulturu (do kada se pozdravlja 

„dobro jutro“, kada treba nekoga oslovljavati 

sa „ti“ ili „vi“ i slično.). Kasnije kad su učesnici već 

sposobni pratiti i formirati teže tekstove upoznaju i 

slovenske običaje i praznike.« 

Sara: »Znamo da učite slovenski i drugu djecu iz Azilnog 

doma, koji idu u osnovnu i srednju školu . Dali imate 

problema?« 

Anja: »Ovoj djeci svakog radnog dana nudim po jedan sat 

pomoć kod domaće zadaće, seminarskih zadaća, referata 

ili im pomažem ako nešto ne razumiju. Moram da 

kažem da neki od njih premalo koriste moju pomoć. 

Problema nema i mislim da se dobro razumijemo.« 

Sara: »Što bi rekla na kraju?« 

36 

Anja: »Na kraju srdačno pozivam sve na tečaj slovenskog 

jezika a učesnicima želim puno uspjeha, ustrajnosti i 

dobre volje.« 

Svi zaposleni u centru Štupar potičemo sve generacije za doživotno 

obrazovanje i uspješno podižemo nivo obrazovanja 

čitavog stanovništva. 

U našem radu bliže surađujemo sa brojnim državama i lokalnim 

institucijama kao na primjer gradskom općinom Ljubljana, 

koja nas je ustanovila, Ministarstvo za školstvo i sport, 

Andragoškim centrom Slovenije, Centrom za profesionalno 

obrazovanje, Institutom za školstvo i svim drugim organizacijama 

za obrazovanje odraslih. 

Zapisale: Alida Zagorc Šuligoj i Anja Tomazin, 

Cene Štupar – Center za permanentno obrazovanje, Ljubljana 

CENE ŠTUPAR – CENTRE FOR PERMANENT 

EDUCATION IN ASYLUM CENTRE 

Following a public tender of the Ministry of the Interior to 

implement assistance programmes for asylum seekers in 

the Asylum Centre and for aliens and persons granted international 

protection, no. 430-656/2008 we were selected 

to implement the Slovene language courses and offer study 

help for children in Asylum Centre. Institute Cene Štupar’s 

education for adult’s organiser Alida Zagorc Šuligoj sent 

the application for the tender. She is also the project leader. 

The Slovene language courses are performed by Anja 

Tomazin, professor of Slovene. 

Learning Slovene language is important for international 

protection applicants due to their needs for basic communication 

and an easier integration into the life of Asylum Centre. 

The programme also contributes to a quality leisure time 

and broadens the offer of leisure time activities. Due to the 

fact that in some cases the refugee status determination procedures 

may last more than a year the programme allows the 

implementation of both basic and advanced courses. 

Basic communication allows applicants also to exercise 

their rights and access to institutions. Last but not least, 

the knowledge of Slovene is for them an important fundamental 

step ahead towards the process of integration into 

the Slovene society. 

The programme contains the PRIMARY COURSE of Slovene 

including 30 hours (lessons) on the level needed for basic 

communication in everyday life. It begins and ends every 

month. This course takes place four times a week, two lessons, 

totalling to 360 hours. The ADVANCED COURSE of 

Slovene includes 60 hours to strengthen the already acquired 

knowledge from the primary courses and upgrading 

the knowledge. The advanced course is carried out twice a 

year, two lessons, altogether 120 hours a year. STUDY HELP 

FOR CHILDREN for a smoother and quicker integration of 

children into primary school education takes place in the 

afternoon. It contains techniques of easier learning and 

understanding the subjects as well as assistance in home-

work. The study help is performed every day from Monday to 

Friday for 1 hour or 240 hours in total during the year. 

The resources for implementing the programme are provided 

by the European Refugee Fund and the European Fund 

for integrating third country nationals as well as the Slovene 

national budget. 

INVITATION TO PRIMARY SLOVENE COURSE 

TO WHOM IS THE COURSE MEANT FOR? All those are 

invited who do not speak Slovene or do not speak it 

well. We also welcome the persons who already speak 

Slovene very well and would like to socialise and 

communicate in Slovene language. 

WHAT SHALL WE LEARN? At the course we will learn 

how to greet a person, how to introduce oneself and 

make contact with other people (personally or by telephone), 

give and understand basic instructions regarding 

the time, hour and date, space and direction. 

WHERE DOES THE COURSE TAKE PLACE? In the library 

of Asylum Centre. 

WHEN DOES THE COURSE TAKE PLACE? According to 

the schedule (on the library’s door). 

Mrs. Saraa Djor who finished the advanced Slovene course in 

November asked Professor Anja Tomazin a few questions. 

Sara: »What is your name? « 

Anja: »I am Anja. « 

Sara: »What is your surname? « 

Anja: »My surname is Tomazin. « 

Sara: »What is your profession? « 

Anja: »I am a professor of Slovene language and sociology.« 

Sara: »How long have you been teaching Slovene? « 

Anja: »The first time I taught at a Slovene course was five 

years ago when I was still a student. That was for me 

a fantastic experience. I immediately loved my work 

and this has been my profession and pleasure for 3 

years. « 

Sara: »What is the difference between teaching Slovene for 

foreigners and primary school children or secondary 

school students? « 

Anja: »Slovene language is the second or third language 

for foreigners which means that they learn Slovene 

also for communicating and due to the needs of the 

environment. To the pupils and students the Slovene 

is their first language (mother’s tongue). The difference 

is enormous because when you teach Slovene as 

the second or third language the teacher has to use 

other methods, equipment and manner of work as in 

the primary or secondary school”. 

Sara: »How do you teach people from different countries?« 

Anja: »Languages or the language spoken by an individual 

is in the process of the beginning one of important 

factors for learning Slovene. A participant of the 

course, say from Japan, must first learn to pronounce 

“r” and somebody from China “č” “ž” etc. You can 

imagine that sometimes we laugh from the bottom 

of our hearts. Individuals coming from the Slavonic 

language environment have generally due to similar 

phonetic and literal structures and the roots of words 

as well as culture somewhat an easier job but it is precisely 

this similarity between the Slavonic languages 

that may lead to confusion.« 

Sara: »What do you want to teach these foreigners? « 

Anja: »Before each course we elaborate the projection 

of work as regards who wants to learn Slovene, why 

he wants to learn and how. I always wish to enable 

an individual as best I can for everyday autonomous 

communication. « 

Sara: »Do you also teach Slovene culture and customs at 

your courses? I mean the Reform Day you presented 

today in the classroom. « 

Anja: »Sure. The language and the culture (in the broadest 

sense) are closely connected so learning the 

language without the culture is something I cannot 

imagine at all. We therefore learn the language and 

the culture simultaneously. Already in the beginning 

we learn how to greet a person and make a contact we 

also learn the culture (since when do we say “good 

morning”, when do we address a person in 3 rd person 

plural, or 2 nd person singular etc.). Later when the 

participants are capable of forming and understanding 

more demanding texts they become familiar with 

Slovene customs and holidays.« 

Sara: »We know that you teach Slovene also the children 

from Asylum Centre going to primary or secondary 

school. Do you have problems with children? « 

Anja: »I offer these pupils and students every working day 

one hour of study help at homework, papers or reports 

and help them if there is something they do 

not understand. I have no problems with children - 

we understand each other very well. I must say that 

some pupils unfortunately do not take advantage of 

my assistance often enough. « 

Sara: »What would you like to say in the end?« 

Anja: »I would like to kindly invite everybody to the Slovene 

courses and all those who do so, I wish you lots 

of success, endurance and good will. « 

All the Cene Štupar staff encourages all the generations to 

participate in life long education and raise the education 

level of the population successfully. 

We closely cooperate with several national and local institutions 

like for example our founder municipality of Ljubljana, 

Ministry of Education and Sports, Slovene Andragogy Centre, 

Centre for Professional Education and Institute of Education 

as well as other organisations for educating adults. 

Authors: Laid Zagorsk Julio and Anja Tomazin, 

Cene Štupar – Center za permanentno izobraževanje, Ljubljana 

(Centre for Permanent Education) 

37

NUSRET DEMIR 

KURIDSTAN 

38 

NUSRET DEMIR 

KURIDSTAN 

Zovem se Nusret Demir, rođen 6.9.1975. Živim u Bajar Semuru a po 

nacionalnosti sam Kurd. Kao svi Kurdi jako volim svoju domovinu i narod 

a želim da bi svi ljudi imali svoju državu, slobodu i mir. Sada imamo 

mnogo problema u drugim zemljama jer se nas boje pošto nas ima 

50 miliona. Kurdistan je veoma bogata država naročito zbog nafte. 

Neprijateljske zemlje neće da se Kurdistan ujedini u jednu državu. Taj 

trenutak situacija se za Kurde poboljšala samo u Iraku, naime poslije 

1991 godine kada je prestao sukob sa SAD. 

Moja želja je da u budućnosti svi Kurdi žive dobro i u miru sa susjedima. 

NUSRET DEMIR 

KURIDSTAN 

My name is Nurset Demir, born on 6.9.1975. I live in Bajar 

Semur and am a Kurd. Like all other Kurds I love may fatherland 

and my people very much and wish we had our own country, 

freedom and peace. Now we have a lot of problems with 

other countries that are afraid of us because we are 50 million. 

Kurdistan is a very rich country especially because of oil fields. 

The enemy countries do not wish Kurds to unite in one country. 

AT the moment the situation for Kurds improved only in Iraq, 

namely since 1991, following the conflicts with the USA. 

It is my wish that in the future Kurds could live well and in 

peace with the neighbours. 

“Počitnice za begunske 

matere in otroke 2009” 

Od 23. – 29. avgusta 2009 je Jezuitska služba za begunce 

že sedmo leto zapored organizirala počitnice za matere 

in njihove otroke. Poleg prosilk za mednarodno zaščito 

in njihovih otrok iz azilnega doma so se na morje z nami 

odpravile tudi matere s statusom begunca in tiste z dovoljenjem 

za začasno bivanje v RS. Pridružila se nam je 

tudi družina, ki je bila v tistem času nastanjena v Centru 

za tujce, Postojna. 

Bilo nas je 33: 7 žensk, 20 otrok in 6 animatork, med njimi 

dve strokovni delavki. 

V Portorož smo se odpravili v nedeljo, 23. 8. 2009 v popoldanskem 

času. Prostovoljke, ženske in otroci so šli z 

vlakom, medtem ko sva se skupaj s prostovoljko – stro- 

kovno delavko proti Portorožu odpravili z avtom in veliko 

prtljage. 

Ob prihodu je bila že precej pozna ura in čas za večerjo. 

Na hitro smo pripravili slastne testenine, ki so nam po 

napornih pripravah in potovanju vsem teknile. Večer je 

bil namenjen družabnim igram in boljšemu medsebojnemu 

spoznavanju, vse dokler nas ni premagal spanec. 

Vsak dan smo se prebudili v sončno jutro, saj nam je bilo 

vreme zelo naklonjeno. Po zajtrku smo se tako vsak dan 

odpravili na plažo, kjer smo preživljali čudovite dneve. 

Poleg kopanja in skakanja v vodo, ki je bilo za vse posebna 

zabava in nenazadnje preizkušnja: »Kdo si upa?«, smo 

se igrali razne družabne igre, kot so: jem jem jem, gnilo

jajce, kdo se boji črnega moža, 

vozlanje rok, igre s kartami, spomin, 

štiri v vrsto, skakanje z gumitvistom 

in druge zabavne igre. 

Zanimive in zabavne pa so bile 

tudi ustvarjalne delavnice. Nekaj 

smo jih izvedli kar na plaži: izdelava 

zapestnic z vrvicami, izdelava 

plakatov s tempera barvami in posebna 

delavnica, kjer so otroci z 

barvami risali po svojih telesih in 

telesih prostovoljk. Sprva se otroci 

niso želeli »popackati«, vendar 

so se kmalu sprostili in nastale so 

lepe slike, platna pa so bili otroci 

in animatorke. Otroci so bili zasedeni 

še z drugimi dejavnostmi, 

kot so risanje na lončke za čaj, 

izdelava razglednic/kartic, izdelava 

plakatov. Poleg omenjenega 

so bili otroci razporejeni v tri skupine, 

od katerih je bila vedno ena 

skupina zadolžena za pripravo 

mize in pospravljanje po obroku. 

Ženske so vsak dan znova spoznavale, 

da so njihovi otroci pripravljeni 

pomagati, če jim nalogo 

predstaviš na pravi način, kot izziv 

ter jih na koncu primerno nagradiš 

s pohvalo, sladoledom ali 

pravljico za lahko noč. Tako je ena 

izmed mater nekega večera začudeno 

omenila, da sta se njena 

otroka precej spremenila, da sta 

bolj odgovorna za svoje naloge 

in da komaj verjame, da je temu 

tako. 

Ženske so na plaži malo poležavale, 

se kopale, se veliko pogovarjale, 

sicer so bile skupaj zadolžene 

za pripravo hrane. Tukaj 

je potrebno veliko medsebojnega 

potrpljenja, vendar jim je vsakič 

uspelo, da so s skupnimi močmi 

pripravile res dober obrok. Ob 

tem smo imeli možnost pokušati 

dobrote iz različnih kultur in držav 

(krafne, pite oziroma bureki, 

mongolska narodna jed in podobno). 

To leto so se vsi večji otroci naučili 

plavati. Tako proti koncu 

počitnic sploh niso več uporabljali 

plavalnih pripomočkov. Plavanja pa 

se težko naučijo njihove matere, saj 

je večino strah visoke vode, nekatere 

pa imajo ta strah v sebi zaradi preteklih 

življenjskih izkušenj. Ob večerih 

smo za otroke pripravili branje pravljic 

in sprehode po mestu. Matere pa 

so delale načrte za jutrišnje kosilo in 

se zabavale po svoje. Med pogovori, 

ki zapolnijo večino našega skupnega 

časa, je venomer priložnost, da sem 

39

med seboj pobližje spoznamo in si izmenjamo tako dobre, 

kot tudi slabe življenjske izkušnje. Vedno znova se 

program »Počitnice« pokaže kot dober »povezovalec«. 

Družine, ki že imajo status begunca ali imajo dovoljenje 

za začasno bivanje v RS sicer živijo v Sloveniji, vendar na 

različnih koncih, tako čez leto izgubijo stik. Počitnice so 

priložnost, da se ponovno srečajo/mo in vzpostavijo/mo 

medsebojne stike. Za ženske in otroke je to vsekakor širjenje 

lastne socialne mreže. 

Ob evalvaciji so ženske vedno znova poudarjale, da je 

bilo letos še posebno lepo in sproščujoče. Otroci so bili 

sicer živahni, vendar so istočasno upoštevali tudi pravila, 

ki smo jih skupaj določili (umivanje rok in vzdrževanje 

higiene, ni bilo toliko nasilnega vedenja, poudarjali smo 

nenasilno komunikacijo, skupinsko delo oziroma pomoč 

drug drugemu pri manjših zadolžitvah). Tako je bilo 

vzdušje res prijetno tako za matere in otroke, kot tudi za 

nas animatorke in strokovni delavki. Komaj čakamo na 

počitnice drugo leto. 

40 

Zapisala: Rebeka Balažić Tonkli, dipl.soc. delavka 

Jezuitska služba za begunce 

“ODMOR ZA IZBJEGLIČKE MAJKE I DJECU” 

Od 23. – 29. augusta 2009 Jezuitska služba za izbjeglice već sedmu 

godinu uzastopno organizirala je odmor za majke i njihovu 

djecu. Pored žena, molioca za međunarodnu zaštitu iz Azilnog 

doma, sa nama so otišle na more i žene sa priznatim statusom 

izbjeglice i one koje u Sloveniji imaju privremenu dozvolu za boravak 

te naravno njihova djeca. Sa nama je bila i porodica, koja 

je tada bila smještena u Centru za strance Postojna. 

Bilo nas je 33: 7 žena, 20 djece i 6 animatorici, među njima dvije 

stručne suradnice. 

U Portorož smo krenuli u nedjelju 23.8.2009 poslije podne. Dobrovoljke, 

žene i djeca putovali si vlakom a nas dvoje zajedno sa 

dobrovoljkom kolima sa puno prtljaga. 

Na dolasku već je bilo kasno i vrijeme za večeru. Brzo smo pripremile 

slasne tjestenine, koje smo poslije napornih priprema 

i putovanja rado pojele. Večer je prošla u društvenim igrama i 

boljem međusobnom upoznavanju sve dok nismo išle u krevet. 

Svakog dana probudile bi se u sunčano jutro jer nam je bilo vrijeme 

jako naklonjeno. Poslije doručka otišle bi na plažu gdje su 

prolazili divni dani. Pored kupanja i skakanja u vodu, što je bila 

divna zabava, na kraju je bila posebna provjera »Tko se usuđuje?«. 

Onda su bile igre kao na primjer: jedem, jedem, jedem, 

trulo jaje, tko se boji crnog muža, vezanje ruke, igra kartama, 

memorija, četiri u jedan red,, skakanje gumitvistom in druge 

zabavne igre. Zanimljive i zabavne bile su i kreativne radionice, 

neke od njih čak i na plaži: izrada narukvica, plakati u tempera 

boji i posebna radionica na kojoj su djeca slikala i crtala po 

svojim tijelima i tijelima dobrovoljki. Na početku djeca se nisu 

htjela »isprljati« ali su se brzo opustila i nastale su lijepe slike 

a platno su bila djeca i animatorice. Djeca su se bavila i drugim 

aktivnostima kao što je slikanje na šalice za čaj, izradom razglednica 

i plakata. Pored toga su djeca bila podijeljena u tri skupine 

od kojih je jedna bila stalno zadužena za pripremu stolova i 

čišćenje poslije obroka. Žene su svaki dan vidjele kako su djeca 

spremna da pomažu ako im se rad predstavi kao izazov i na kraju 

prime nagradu, zahvalu, sladoled ili priču za laku noć. Jedna 

od majki je neko večer sa iznenađenjem rekla, da su se njezina 

djeca mnogo izmijenila i da su odgovornija za zadaće i da teško 

vjeruje da se to desilo. 

Žene su na plaži ležale i kupale se te mnogo pričale a inače su 

bile zadužene za pripremu hrane. Potrebno je bilo strpljenje ali 

su svaku put uspjele pripremiti ukusan obrok zajedničkim snagama. 

Kušali smo dobre stvari iz različitih kultura i zemalja (krafne, 

pite ili burek, mongolska narodna hrana i slično). 

Ove godine sva veća djeca naučila je plivati. Tako na kraju odmora 

uopće nisu više trebala nikakvih oruđa za plivanje. Majke su 

teško naučile plivati zbog straha od vode a neke iz straha u sebi 

zbog proteklih životnih iskustva. 

Na večer smo djeci čitali priče ili otišli u šetnju gradom. Majke su 

planirale ručak za slijedeći dan i zabavile se na svoj način. Naši 

razgovoru uvijek su mogućnost da se bolje upoznamo i izmijenimo 

dobra i slaba životna iskustva. Svaki put program »Odmor« 

pokaže se kao dobar »veznik«. Porodice koje već imaju status 

izbjeglice ili dozvolu za privremeni boravak žive u Sloveniji ali na 

različitim krajevima tako da preko godine gube kontakt. Odmor 

je inda prilika da se ponovo sretnu i obnovimo međusobne kontakte. 

Za žene i djecu to je svakako prilika da prošire svoju socijalnu 

mrežu. 

Žene su na kraju istakle ponovo da je ove godine bilo posebno 

lijepo i opušteno. Djeca su bila jako živa ali su poštovala pravila 

koja smo zajednički odredili (umivanje ruku i održavanje higijene, 

ni bilo toliko nasilnoga ponašanja, istakli smo nenasilnu 

komunikaciju, zajednički rad i međusobnu pomoć kod manjih 

poslova). Tako je bila atmosfera stvarno prijatna za majke i za 

nas animatorice i stručne radnice. Jedva čekamo slijedeću godinu 

i novi raspust. 

Zapisala: Rebeka Balažić Tonkli, dipl.soc. radnica 

Jezuitska služba za izbjeglice 

“HOLIDAYS FOR REFUGEE MOTHERS AND 

CHILDREN 2009” 

From 23 to 29 August 2009 the Jesuit Refugee Service, already 

for seven consecutive years, organised holidays for mothers 

and their children. Besides the applicants for international 

protection and their children from Asylum Centre there were 

also women recognised refugees and those with the temporary 

residence permit plus their children who went to the seaside 

with us. A family who then stayed in the Aliens Centre in Postojna 

also joined our company. 

We were 33: 7 women, 20 children and 6 animators among 

whom there were two professional associates. 

We went to Portorož on Sunday, 23. 8. 2009 in the afternoon. 

The volunteers and the children travelled by train but we, me 

and my volunteers, we had a car with a lot of luggage.

When we arrived it was already late and time for supper. We 

quickly prepared delicious pasta we all enjoyed after the tiring 

preparations and journey. The evening was meant for games of 

society and knowing each other better until we went to bed. 

Every day we woke up into a sunny morning because the weather 

was very nice. After breakfast we went to the beach where 

we spent wonderful days. Besides bathing and jumping in the 

water which was fun for everyone there was a final test: »Who 

dares?«. We played all kinds of games of society such as I am 

eating, eating a rotten egg, Who is afraid of the Black Man?, 

tying knots on the hands, cards, memory, four in a row, rubbertwist 

jumping and other funny games.. Interesting were also 

creative workshops, some of them performed on the beach: 

making bracelets of ropes, posters in colours, a special workshop 

for kids who made drawings using colours on their bodies 

and those of volunteers . At first the kids did not want to make 

themselves »dirty«, but they soon relaxed and made wonderful 

pictures – the canvas were the children and the animators. The 

kids were busy also with other activities such as paintings on 

tea kettles, postcards, posters etc.. The children were also divided 

in three groups. One was always in ge of setting the table 

and cleaning them after meals. Women were learning every day 

how their children were ready to help if you present a task in 

the right way as a challenge and in the end you reward them 

with thanks, ice cream or a good night fairy tale. One of the 

mothers therefore one evening mentioned with surprise that 

her children truly changed and became more responsible for 

their tasks and that she can hardly believed this was the case. 

Women were lying a little on the beach, talked a lot to each 

other but otherwise their duty was to prepare food. It takes a 

lot of mutual patience but every time they managed to prepare 

a delicious meal. W had an opportunity to taste various kinds 

of food from many countries and cultures(doughnuts, pies or 

“Burek”, Mongolian national dishes and so on). 

All bigger children learned to swim also this year. Towards the 

end of our holiday hardly anybody needed swimming utensils. 

It is hard for their mothers to learn swimming because the majority 

is afraid of water and they also have other fears due to 

their past life experience. 

In the evening we were reading fairy tales to children and taking 

walks in the town. Mothers were making plans for tomorrows’ 

lunch and had their own fun. Talking to each other we 

had the opportunity to know each other better and exchange 

good and bad life experiences. The programme »Holidays« always 

proves to be an excellent »connector«. The families enjoying 

the refugee status have a temporary residence permit in 

Slovenia but they live in different places so that during the year 

they loose contact. The holidays are an occasion to meet again 

and re-establish the contacts. This means definitely an expansion 

of social network for both women and children. 

On evaluating they kept saying that this year they had an especially 

good time. The kids were lively but at the same time 

they observed the rules we defined together (washing hands, 

maintaining hygiene, no violent behaviour, non-violent communication, 

common work and assistance in less demanding 

jobs). The atmosphere was therefore pleasant for everyone. We 

hare looking forward to our holidays next year. 

Author: Rebeka Balažić Tonkli, Graduate Social Worker 

Jesuit Refugee Service 

41

Obisk Triciklneta v Azilnem domu 

Posjeta Triciklneta u Azilnom domu 

The visit of the Triciklnet in Asylum Centre 

Dne 27. julija 2009 

smo ob 11. uri dobili 

v Azilni dom prav 

poseben obisk. Pred 

vhodom smo skupaj 

z otroki v spremstvu 

njihovih staršev 

čakali presenečenje. 

Pripeljala sta 

se mlada entuziasta 

Robert Oven in Rada 

Kikelj. Začudeni, a 

hkrati nasmejani 

otroci so opazovali, 

kaj se bo dogajalo v 

Azilnem domu. Rada 

in Robert sta pričela igrati na različne instrumente in 

spuščati milne mehurčke. Nato sta na tricikl naložila 

otroke in jih peljala do dvorišča pred objekt, kjer živijo 

družine. Otroci in tudi starejši so preizkusili vse 

instrumente, ki sta jih imela s seboj: to so bili mini 

pihalna klaviatura, dejeridu, piščal, kalimbo, boben, 

gong in drugi. Starejši moški in otroci so bili zelo navdušeni 

nad glasbo. 

KAJ JE TRICIKLNET? 

Triciklnet sestavljata mlada Robert Oven in Rada Kikelj, 

ki se s pomočjo Triciklovega multipraktičnega 

programa približata mladostnikom v njihovih naseljih 

in na ulicah mesta, predvsem tistim, ki med nami niso 

opazni in se v glavnem zadržujejo po naseljih in ne- 

27. jula 2009 u 11.00 sati primili smo naročito posebnu 

posjetu. Ispred ulaska u Azilni dom, zajedno s djecom u 

pratnji njihovih roditelja očekivali smo iznenađenje. Došli 

su mladi entuzijaste Robert Oven i Rada Kikelj. Iznenađena 

i ujedno nasmijana lica djece gledali su što se događa u 

domu. Rada in Robert su počeli igrati na različite instrumente 

i puštali mjehuriće od sapuna. Onda su na tricikl 

stavili djecu i odvezli je do dvorišta pred zgradom gdje 

žive porodice. Djeca i stariji probali su sve instrumente, od 

minijaturnih duvačkih, klavijatura, didžeridu, flauta, kalimbo, 

bubanj do drugih. Svi su bili jako oduševljeni zbog 

glazbe. 

42 

urejenih dvoriščih, 

otroških igriščih, 

hodnikih, … Triciklova 

posebna lastnost 

je, da prevaža 

marsikaj, saj ima 

pred seboj odprt 

prtljažnik. S svojim 

pestrim programom, 

ki je vedno odprt za 

nove ideje, na nevsiljiv 

način ponuja 

mladim različne 

možnosti za sodelovanje. 

Pripravlja 

ga skupina mladih 

umetnikov, animatorjev, komedijantov, uličnih performerjev. 

Tricikel ponuja: Potujočo igralnico, Pripovedovanje zanimivih 

zgodb (specifične tematike, prilagojene okolju), 

Potujoče delavnice (Triciklaža – ozaveščanje kam 

in kako z odpadki), Potujoča glasba in delavnice (Zven 

drugačnosti), ponuja mali bolšji sejem (medsebojna 

solidarnost in pomoč), Animacija rojstnodnevnih in 

drugih priložnostnih zabav, Mala potujoča knjižnica, 

Čajanke, Branje iz dlani (Hiromantija), Razna koristna 

poučevanja idr., hkrati obiskuje tudi festivale … 

Tricikel ponuja možnost vključevanja vseh mladih, ne 

glede na sposobnost, na znanje in na druge lastnosti. 

Edini pogoj: radovednost in želja po spoznavanju drugačnosti. 

Irena Štrus 

ŠTO JE TRICIKLNET? 

Triciklnet je rad mladih entuzijasta Roberta Ovna in Rade Kikelj 

koji se pomoću Triciklnet svestranog praktičkog programa 

približavaju mladim ljudima u naseljima in na ulicama gradova 

naročito onima koji su manje vidljivi i uglavnom se zadržavaju 

u naseljima i neuređenim dvorištima, dječjim igralištima, 

hodnicima,… Posebna osobina Tricikla je u tome da nose 

sve sa sobom u prtljažnom prostoru. Bogatim programom uvijek 

otvorenim za nove ideje nudi na diskretan način mladima 

različite mogućnosti za suradnju. Priprema ga grupa mladih 

umjetnika, animatora, komedijanta i uličnih glumca.

Tricikel nudi: Putujuću igraonicu, pričanje zanimljivih priča 

(specifične teme prilagođene okolini), putujuće radionice 

(Triciklaža – promocija ekološke obrade otpada, putujuća 

muzika i radionice (Zvuk različitosti), mali buvljak (međusobna 

solidarnost i pomoć), animacija rođendana i drugih 

zabava, mala putujuća biblioteka, čajanke, čitanje iz dlanova 

(Hiromantija), razne korisne nastave i sudjelovanje na 

raznim festivalima… 

Tricikel nudi mogućnost sudjelovanja svih mladih bez obzira 

na sposobnost in nivo znanja i druge osobine. Jedini oslov 

je znatiželja i volja upoznati. 

Irena Štrus 

On 27July 2009 at 11.00 h we received a truly special visit 

in Asylum Centre. AT the entrance in the Asylum Centre we 

were waiting for the surprise together with the children and 

their parents. Two young enthusiasts came, Robert Oven 

and Rada Kikelj. The amazed and happy faces of the children 

were watching what was going to happen in Asylum Centre. 

Rada and Robert began started playing various musical instruments, 

blowing soap bubbles. Then on a tricycle they 

carried children and took them to the courtyard and in from 

of the building where families live. The children and also 

the elderly tried all the available instruments: mini wind 

instruments, keyboards, didgeridoo flute, kalimbo, drum. 

gong and others. They were all thrilled at the music. 

WHAT IS TRICIKLNET? 

Triciklnet is performed by two young enthusiasts Robert 

Oven in Rada Kikelj who through the Tricikel multi-practical 

programme approach young people in the places where 

they live and in the city streets, children and young people 

how are not noticed and gather together mainly in neighbourhoods, 

courtyards, playgrounds, corridors… The particular 

characteristic is that they transport a lot of things 

on them and in their trunk. Their colourful programme is 

always open for new ideas offers discretely lots of possibilities 

for cooperation. It was prepared by a group of young 

artists, animators, comedians and street performers. 

Tricikel offers: Mobile playroom, narration of interesting 

stories (specific topics adjusted to environment), mobile 

workshops (Triciklage – awareness raising campaign on 

what to do with waste), mobile musical instruments and 

musical workshops (the sound of difference), flea-market 

(mutual solidarity and assistance), animation on birthdays 

and other festive occasions, small mobile library, tea parties, 

palm reading (Hiromantia), various useful trainings 

etc. They also participate in foreign festivals… 

Tricikel offers the possibility for all the young people to participate, 

regardless of their abilities and education level. The 

only requirements are curiosity and wish to learn about differences. 

Dragi prosilci ter prosilke za 

mednarodno zaščito 

Lepo pozdravljeni v Azilnem domu, kjer boste prebivali 

v času vašega postopka za pridobitev mednarodno zaščito. 

V tem času boste nastanjeni tukaj, imeli dostop 

do treh obrokov na dan ter pravico do osnovne zdravstvene 

oskrbe. V zvezi z vprašanji glede postopka so 

na voljo uradne osebe v času uradnih ur, vsakodnevno 

socialna služba ter predstavniki nevladnih organizacij. 

Želimo Vam predstaviti kaj pomeni mednarodno 

zaščita ter nevladno organizacijo PIC. 

KAJ SPLOH POMENI MEDNARODNA ZAŠČITA? 

Mogoče je vsem Vam bolj poznana beseda »azil«. Mednarodna 

zaščita pomeni nudenje zaščite tistim posameznikom, 

katerim zaščito ne morejo nuditi države 

njihovega državljanstva oziroma stalnega prebivališča 

bodisi je to zaradi vere, rase, politične prepričanosti, 

pripadnosti določeni družbeni skupnosti. Zaščito 

se tudi nudi posameznikom, če države nočejo ali ne 

morejo izvajati zakonov (v času oboroženih spopadov, 

notranjih nemirov), zaradi česar so ogrožene Vaše te- 

Irena Štrus 

meljne pravice in ste zato prisiljeni poiskati zaščito 

izven Vaše matične države. 

KAJ JE PRAVNO-INFORMACIJSKI CENTER NEVLAD- 

NIH ORGANIZACIJ - NA KRATKO PIC? 

PIC je nevladna organizacija, ki deluje v skladu s 

splošno veljavnimi načeli mednarodnega prava, mednarodnimi 

pogodbami, ustavo, zakoni in drugimi pravnimi 

akti, pri čemer je glavni cilj varovanje temeljnih 

človekovih pravic in svoboščin, zavzemanje za pravno 

in socialno državo ter demokratično ureditev. 

KAKŠNA JE VLOGA PIC-A V POSTOPKU PRIDOBITVE 

MEDNARODNE ZAŠČITE? 

Pravno-informacijski center nevladnih organizacij - PIC 

v letih 2007, 2008 ter 2009 izvaja projekt Pravna pomoč 

za vse prosilce za mednarodno zaščito v okviru sofinanciranja 

programov informiranja prosilcev za mednarodno 

zaščito, sofinanciranega iz sredstev Evropskega sklada 

za begunce in sredstev Ministrstva za notranje zadeve. 

43

V času uradnih ur smo vam na razpolago, v kolikor 

imate vprašanja, ki se nanašajo na sledeče tematike 

(glede postopka, odvetnikov, odločevalcev, pravnih 

sredstev, rokov, združitve postopka, združitve z družinskimi 

člani, zdravstvenih zadev, šolstva, vprašanja, 

ki se nanašajo na razselitev na privatni naslov, dela 

Medresorske komisije…). 

V primeru, da ste šele prišli v Azilni dom se vas informira 

o pravicah in dolžnostih prosilcev za mednarodno 

zaščito in smo na vašo željo prisotni kot zastopniki pri 

vlogi. Kadar je prosilec za mednarodno zaščito mladoletnik 

brez spremstva, smo vedno prisotni pri uradnem 

postopku. V primeru, da nas izberete za svojega zastopnika, 

vas po potrebi zastopamo pred sodiščem (Upravnim 

ter Vrhovnim sodiščem Republike Slovenije). 

KJE SE NAHAJA PIC TER URADNE URE PIC-A? 

Naslov PIC nevladnih organizacij je na Povšetovi 37, 

v Ljubljani. 

Dnevno smo prisotni tudi v pisarni NVO (nevladnih 

organizacij) v pritličju Azilnega doma, nasproti vstopa 

v kuhinjo. Delo poteka od ponedeljka do petka, in 

sicer v ponedeljek sredo in petek od 9-15 ure; v torek 

in četrtek pa od 9-13 ure. 

44 

Pripravila: 

Tina Šimunovič, PIC v sodelovanju z Aido Hadžihmetovič 

DRAGI MOLIOCI ZA MEĐUNARODNU ZA- 

ŠTITU! 

Srdačno pozdravljeni u Azilnom domu gdje ćete boraviti za 

vrijeme vašeg postupka za međunarodnu zaštitu. Tu ćete biti 

nastanjeni i primati tri obroka hrane dnevno te imati pravo na 

osnovnu zdravstvenu skrb. U vezi vaših pitanja o postupcima 

stoje vam na raspolaganju nadležne osobe radnim satima a 

svakodnevno socijalna služba i predstavnici nevladinih organizacija. 

Želimo vam objasniti što znači međunarodna zaštita 

i našu organizaciju PIC. 

ŠTO UOPĆE ZNAČI MEĐUNARODNA ZAŠTITA? 

Možda je svima vama poznatija riječ »azil«. Međunarodna zaštita 

znači zaštitu onih pojedinca kojih država njihovog državljanstva 

odnosno stalnog boravišta ne može nuditi zaštitu i to 

zbog njihove rase, vjere, političkog nazora ili pripadnosti određenoj 

socijalnoj grupi. Zaštita se daje i ako države neće ili ne 

mogu primijeniti zakone (za vrijeme oružanih sukoba ili internih 

nemira) pa su te osobe zbog toga ugrožene i vaša temeljna 

prava prisiljeni ste onda tražiti van vaše matične države. 

ŠTO JE PRAVNO-INFORMACIJSKI CENTAR NEVLADNIH OR- 

GANIZACIJA - SKRAĆENO PIC? 

PIC je nevladina organizacija koja djeluje skladno sa važećim 

principima međunarodnog prava, ugovora, ustava, zakona i 

drugim pravnim aktima a glavni cilj je zaštita osnovnih čovječanskih 

prava i sloboda te zauzimanje za pravnu i socijalnu 

državu te demokratski poredak. 

KAKVA JE ULOGA PIC-A U POSTUPKU ZA PRIZNANJE MEĐU- 

NARODNE ZAŠTITE? 

Tokom godinama 2007, 2008 i 2009 PIC izvodi projekt Pravna 

pomoć za molioce međunarodne zaštite u okviru sufinanciranja 

programa iz sredstava Europskog Fonda za Izbjeglice 

i budžeta Ministarstva RS za unutrašnje poslove. 

Radnim danima stojimo vam na raspolaganju ukoliko imate 

pitanja u vezi: postupak, advokati, nadležne osobe koje donose 

odluke, pravna sredstava, rokovi, udruženje postupka, 

udruženje porodičnih članova, zdravstvo, školovanje, preseljenje 

u privatni smještaj, rad, Međuresorska komisije… 

Ako ste baš sada stigli u Azilni dom mi ćemo vas informirati 

o pravima i dužnostima molioca i na vašu želju prisutni smo 

kao zastupnici na predaji molbe. Ako ste maloljetna osoba 

bez pratnje uvijek smo prisutni u formalnim postupcima. Ako 

nas izaberete kao vašeg zastupnika zastupati ćemo vas i pred 

sudom (Upravni i Vrhovni sud RS). 

GDJE SE NALAZI PIC I KOJI SU NJEGOVI RADNI DANI? 

Naslov: PIC nevladnih organizacij, Povšetova 37, u Ljubljani. 

Svaki dan smo prisutni u kancelariji NVO (nevladinih organizacija) 

u prizemlju Azilnog doma preko puta ulaza u trpezariju. 

Radimo od ponedjeljka do petka naime, ponedjeljkom, 

srijedom i petkom od 9 – 15 sati a utorkom i četvrtkom od 9 

– 13 sati. 

Pripremila: Tina Šimunovič, PIC 

u suradnji sa Aidom Hadžihmetovič 

DEAR APPLICANTS FOR INTERNATIONAL 

PROTECTION, LADIES AND GENTLEMEN, 

Greetings to all of you in Asylum Centre where you will be 

staying during your international protection procedure. 

You will be accommodated here and have access to three 

meals a day and the right to basic health care. If you have 

questions about the procedure there are officials available 

during working hours whereas social workers and representatives 

of non-governmental organisations are there for 

you every day. We would like to present what international 

protection means and our organisation PIC, an NGO dealing 

with legal aid (LIC – Legal Information Centre). 

WHAT IS INTERNATIONAL PROTECTION IN THE FIRST 

PLACE? 

You are all probably more familiar with the word »asylum«. 

International protection means the protection granted to 

those individuals whose countries of origin, nationality or 

residence are unable to offer them their protection due to 

race, religion, political opinion, membership in a particular 

social group. The international protection is also granted to

individuals if their countries are unable or unwilling to implement 

the laws (in armed conflicts, internal conflicts…) 

and are therefore at risk. You are then forced to seek protection 

outside your home country. 

WHAT IS PIC - PRAVNO-INFORMACIJSKI CENTER NEVLAD- 

NIH ORGANIZACIJ - LEGAL INFORMATION CENTRE OF NON- 

GOVERNMENTAL ORGANISATIONS? 

PIC is an NGO operating in line with applicable principles 

of international law, contracts, agreements, treaties, constitution, 

legislation and other legal instruments. Its main 

objective is to protect fundamental human rights and freedoms, 

commitment to the rule of law and social state and 

democratic order. 

WHAT IS THE ROLE OF PIC IN THE INTERNATIONAL PROTEC- 

TION PROCEDURE? 

Pravno-informacijski center nevladnih organizacij – PIC, in 

2007, 2008 and 2009 implements the project titled Legal 

Aid for All Applicants for International Protection within 

co-funding the programmes of informing these applicants 

by the European Refugee Fund resources and the Ministry 

of the Interior. 

During working hours we are available if you have questions 

regarding the following topics: procedures, legal counsels, 

Zgodovina Ljubljane 

Historija Ljubljane 

History of Ljubljana 

Mesto Ljubljana nosi v svojih nedrjih in na obronkih bogato 

in pisano zgodovino, ki se razteza skozi več tisočletij. 

Mitska preteklost govori o tem, kako je grški junak 

Jazon, ki je ukradel zlato runo, z argonavti preko Donave 

in Save prišel vse do Ljubljanice. Pot ga je vodila preko 

ljubljanskega barja, kjer naj bi živel zmaj, ki ga je Jazon 

premagal, mitski dogodek pa se je ohranil v emblemu 

zmaja v ljubljanskem mestnem grbu. Po arheoloških ugotovitvah 

lahko prve zametke kulturnega poriva najdemo 

prav na območju barja, segajoče v 3. tisočletje pr. n. š., 

v čas, znotraj katerega je datirana tudi ‘kronska’ najdba 

barjanskega okolja – do sedaj najstarejše odkrito kolo, 

tako v evropskem kot tudi svetovnem merilu. Morebiti 

je prav to ‘poganjek’ mitskega zlatega runa, ki naj bi ga 

Jazon prinesel s seboj. Kakorkoli že, rojstvo širše kulture 

lahko najprej opazujemo na območju barja, in sicer s pojavom 

kulture mostiščarjev in koliščarjev nekako dve tiso- 

decision makers, legal remedies, deadlines, family reunification, 

health care, education, relocation in private accommodation, 

Inter-departmental Commission etc. 

If you have just arrived in Asylum Centre we will inform you 

on your rights and obligations and can be present as your 

representatives on filing your application for international 

protection if you so wish. If the applicant is an unaccompanied 

minor we are also present at all formal procedures. 

If you choose us as your representative we shall also represent 

you before the Slovene courts. (Administrative and 

Supreme) 

WHERE IS PIC OFFICE AND WHEN ARE ITS WORKING 

HOURS? 

Address: PIC nevladnih organizacij, street: Povšetova 37, in 

Ljubljana. 

Every day we are also in the NGO Office on the ground floor 

of Asylum Centre opposite the dining room. We work from 

Monday to Friday – on Monday, Wednesday and Friday from 

9.00 to 15.00 h but on Tuesday and Thursday from 9.00 to 

13.00 h 

Author: Tina Šimunovič, PIC 

in cooperation with Aida Hadžihmetović 

čletji pr. n. š., katerih naselbine so bile zgrajene na poplavljenem 

jezerskem območju, raztezajoče se na jugovzhodnem 

predelu in segajoče vse do današnje Vrhnike. V 

času okoli prvega tisočletja pr. n. š. na območju regije 

opazujemo pojav kulture žarnih grobišč, katerih etnične 

pripadnosti ne poznamo. Ni izključeno, da so reko Ljubljanico 

uporabljali kot neke vrste pot v onostranstvo. Kasneje, 

a preden lahko govorimo o rimski provinci Emoni, se 

na tem območju zvrstijo kulture Ilirov, Venetov in Keltov, 

Ljubljana pa je pred prihodom Rimljanov del kraljestva, 

imenovanega Norik. V čas okoli prvega stoletja pr. n. š. 

lahko postavimo začetke oblikovanja province Emone, 

najprej sicer kot vojaškega tabora Rimljanov, okoli prvega 

stoletja našega štetja pa se že oblikuje v strateško in 

trgovsko postojanko rimskega cesarstva z razvito upravo, 

sistemom centralnega ogrevanja, 5.000 do 6.000 prebivalci, 

in seveda, svojim božanstvom, boginjo Equrno. 

45

Provinca je padla in bila porušena ob vdoru Hunov v četrtem 

stoletju, območje Ljubljane pa so v šestem stoletju 

pričela naseljevati slovanska plemena in ljudstva. Prve 

pisne omembe Ljubljane, imenovane tedaj slovansko Luwigana 

in nemško Laibach, najdemo v zapisih iz 11. stoletja. 

Ime Luwigana verjetno izhaja iz latinskega aluviana 

kot izraza za poplavljanje. Nov kulturni impulz v njenem 

nastajanju lahko vidimo okoli 13. stoletja našega štetja, 

ko se mesto deli v tri jedra: Stari, Mestni in Novi trg, vsa 

oblikovana okoli mestnega gradu. Vsako jedro ima svoje 

obzidje, v mesto pa vodi pet vrat. Tedanji Laibach postane 

središče dežele Kranjske, ki je v posesti Habsburžanov, 

ima svojo kovnico denarja, meščani in obrtniki pa so razdeljeni 

v cehe. V 15. stoletju je v mestu ustanovljena škofija 

in cerkev svetega Nikolaja se preoblikuje v stolnico. 

Leta 1515 mesto prizadene potres, obnovijo ga v renesančnem 

slogu in na novo obzidajo. Hkrati je to čas porasta 

in oblikovanja slovenske kulture in protestantizma ter 

obdobje, v katerem Primož Trubar leta 1550 izda prvi slovenski 

knjigi, Katekizem in Abecednik, Jurij Dalmatin pa 

prevede Biblijo. Konec 16. stoletja je ustanovljena gimnazija, 

iz katere se nato razvije Academia Operosorum, 

po vzoru italijanskih učenjakov. Ljubljana se ponovno 

preoblikuje pod vplivom baroka in pritokom italijanskih 

umetnikov, kot je na primer Francesco di Robba. Habsburška 

vladavina je prekinjena v letih 1809 do 1811, ko 

Ljubljano zasedejo Francozi in postane ena izmed Ilirskih 

provinc, slovenščina pa postane eden izmed uradnih jezikov. 

Francoska okupacija ne traja prav dolgo in kmalu 

je Ljubljana pod vladavino Avstroogrskega cesarstva, a 

46 

z vse večjo rastjo slovenske kulture, ustanovljena je Slovenska 

matica, Janez Bleiweis pa začne izdajati Kmetijske 

in rokodelske novice, prvi časopis v slovenskem jeziku. V 

drugi polovici 19. stoletja dobi Ljubljana železniško povezavo 

najprej z Dunajem, nato še s Trstom, ob koncu stoletja 

pa zazvoni prvi telefon in zasveti prva žarnica. Prav 

na koncu predzadnjega stoletja Ljubljano ponovo strese 

potres, in ključno spremeni njeno podobo, izvzemši staro 

mestno jedro, kjer lahko opazujemo arhitekturo Luwigane 

pred potresom. Preostala leta mesta pa so zapisana v 

analih polpretekle zgodovine in naše mlade državnosti. 

Boštjan Kovačič 

Grad Ljubljana nosi u sebi i svoji okolini bogatu i šarenu historiju 

preko više tisuća godina. Mitska prošlost govori o tome kako je 

grčki heroj Jazon ukrao zlatno runo i zajedno s Argonautima plovio 

preko Dunava i Save, sve do Ljubljanice. Put ga je vodio preko 

ljubljanske močvare gdje je živio zmaj, kojeg je Jazon nadvladao 

i taj mitski događaj ostao je kao slika zmaja u ljubljanskom gradskom 

grbu. Arheolozi su našli prve početke kulturnog života baš 

na području močvare iz 3. stoljeća prije naše ere od kada datira i 

„krunski“ pronalazak iz močvare - do sada najstariji točak nađen u 

Europi i svijetu. Možda je baš ti ta ‘mladica’ mitskog zlatnog runa 

koju je Jazon nosio sa sobom. Rođenje naše kulture na svaki način 

vidi se na području naše močvare u kulturi stanovnika na jezeru 

oko dvije tisuće godine prije naše ere kojih naselja su građena na 

poplavljenom jezerskom području na pilotima od Ljubljane pa do 

današnje Vrhinke. Oko prvog stoljeća prije naše ere na ovom području 

nađeni so grobovi sa žarama čije etnički izvor nije poznat. 

Nije isključeno da su rijeku Ljubljanicu upotrebljavali kao neke vr

ste puta prema zagrobnom životu. Kasnije pre nego što možemo 

govoriti o rimskoj Emoni na ovom području bilo je i drugih kultura: 

Iliri, Venete i Kelti a Ljubljana je bila prije dolaska Rimljana dio 

provincije zvane Noricum. Za vrijeme prvog stoljeća prije naše ere 

nastala je Emona prvo kao vojnički logor (castrum) a kasnije strateški 

i ekonomski centar rimskog imperija sa razvijenom upravom i 

centralnim grijanjem sa oko 5 do 6 tisuća stanovnika i dakako božicom 

Equrnom. Provincija je pala i bila uništena sa strane Huna 

u četvrtom stoljeću a u šestom počela su dolaziti slavenski narodi. 

Prve pisne napomene Ljubljane sa tadašnjim slavenskim imenom 

Luwigana i njemačkim Laibach nađemo u dokumentima iz 11. stoljeća. 

Ime Luwigana vjerojatno izlazi iz latinskog „alluvium ili alluviana“ 

što znači izraz za poplave. Novi kulturni impuls pojavi se 

u 13. stoljeću kad se grad podijeli na trojicu jezgra: stari, gradski 

i novi trg, sva ispod gradske tvrđave. Svako jezgro ima svoje zidine 

a u grad vode petorica vrata. Tadašnja Laibach je centra Kranjske 

i dio Habsburškog imperija, ima svoju kovnicu novaca, građane i 

obrtnike udružene u cehove. U 15. stoljeću grad osniva biskupiju 

a crkva svetog Nikole pretvara se u katedralu. Godine 1515 grad 

strada od potresa i obnovljen je u stilu Renesanse i grade se nove 

zidine. To je ujedno i vrijeme porasta slovenske kulture i protestantizma 

u kojem Primož Trubar 1550 godine izdaje prve slovenske 

štampane knjige, Katekizam i takozvani Abecedarij a Jurij Dalmatin 

prijevod Biblije. Krajem 16. stoljeća osniva se gimnazija iz 

koje je nastala akademija „Academia Operosorum“ prema uzoru 

talijanskih učenjaka. Ljubljana se ponovno pretvara pod utjecajem 

baroka i dolaskom talijanskih umjetnika kao što na primjer 

Francesco di Robba. Habsburška kraljevina ukida se od 1809 do 

1811 godine kada Ljubljanu okupiraju francuske snage i postaje 

glavni grad Ilirskih provincija. U to vrijeme slovenski jezik postaje 

jedan od državnih jezika. Francuska okupacija nije trajala dugo i 

Ljubljana brzo opet pada pod Austrougarsko carstvo uz stalnu porast 

slovenske kulture. Osniva se Slovenska matica (literarno društvo) 

i izdaju se stalne novine – Bleiwesove Novine na slovenskom 

jeziku. U drugoj polovini 19. stoljeća Ljubljana dobije željezničku 

prugu do Beča a kasnije do trsta a krajem stoljeća zazvoni prvi telefon 

te zasija prva žarulja. Baš na kraju tog vijeka Ljubljanu opet 

uništava zemljotres što će bitno izmijeniti njenu sliku osim starog 

jezgra gdje još uvijek možemo diviti se staroj arhitekturi Luwigane 

prije zemljotresa. Preostale godine grada zapisane su u analima 

polu protekle prošlosti i mlade državnosti naše zemlje. 


The town of Ljubljana and its surroundings have a colourful history 

throughout millennia. The mythical past speaks about the 

Greek hero Jason who stole the golden fleece and travelled with 

his Argonauts over the Danube and the Sava all the way to the 

Ljubljanica river. He crossed the Ljubljana wetlands where allegedly 

a dragon lived and Jason defeated the beast. This event 

survived on the city coat of arms containing the dragon and the 

tower. The archaeology findings show the first beginnings of 

culture in the surroundings of the wetlands dating back to the 

3 rd millennium BC where the “crown” artefact was found – so far 

the oldest discovered wheel in Europe and the world. This is 

perhaps the “sprout” of the mythical golden fleece that Jason 

brought with him. We can observe the birth of culture first in the 

area of the Ljubljana wetlands with its first inhabitants – lake 

dwellers some two millennia BC whose dwellings were built on 

the lake that flooded the entire area from Ljubljana to Vrhnika. 

In the first millennium BC we can see the new phenomenon, the 

culture of funeral urns whose ethnical affiliation is unknown. It 

cannot be ruled out that the Ljubljanica river was used as some 

kind of path towards the afterlife. Later before we can speak 

about the Roman settlement Emona there were other cultures: 

Illyrians, Venets and Celts. Before the arrival of Romans Ljubljana 

was a part of the province called Noricum. Some time 

round the first century AD we see the beginnings of Emona, first 

as a military camp (castrum) of the Roman legions but later it 

was formed as a strategic and commercial stronghold of the Roman 

empire with established public administration and central 

heating system with 5 to 6 thousand inhabitants. The town 

had of course its goddess Equrna. The entire province fell and 

was destroyed following the attacks of the Huns in the fourth 

century AD. In the sixth century AD the Ljubljana area became 

populated by the Slavic tribes and peoples. The first written 

mention of Ljubljana then named Luwigana (Slavonic) and later 

in German as Laibach can be found in the documents of the 11 th 

century. The name of Luwigana probably arises from the Latin 

“alluvium” as an expression of flooding. A new cultural initiative 

can be found in the 13 th century when the city was divided 

in three nuclei: the old, the town and the new squares all standing 

at the feet of the town castle. Every nucleus has its own fortification 

(walls) and there were five gates leading to the city. 

The Laibach of that time became the centre of the Carniola land 

under the Habsburg rule with its own mint-master, townsmen 

and artisans who worked in gilts. In the 15 th century the diocese 

was established in Ljubljana and Saint Nicholas’ church was 

remodelled into a cathedral. In 1515 the city suffered from a 

terrible earthquake and was renewed in a Renaissance fashion 

with a new city wall. This is also the time of the growth of the 

Slovene culture under Protestantism and the time when Primož 

Trubar published the first Slovene printed books in 1550: the 

Catechism and the Alphabet. Jurij Dalmatin translated the 

Bible. At the end of the 16 th century the grammar school was 

established from which later the academy Academia Operosorum 

was created following the model of Italian scholars. Ljubljana 

is remodelled again under the influence of the baroque 

style with the arrival of Italian artists for example the sculptor 

Francesco Robba. The Habsburg monarchy ended between 

1809 and 1811 when Ljubljana was occupied by the French and 

became the capital of Illyrian Provinces. AT that time the Slovene 

language became one of its official national languages. 

The French occupation did not last long and soon Ljubljana was 

again under the Austro-Hungarian empire but the ever growing 

Slovene culture gave birth to Slovenska matica (Slovene Literary 

Society) and the first regular newspaper was published, the 

Bleiweisove novice (Bleiweis’ News) in Slovene language. In 

the second half of the 19 th century Ljubljana became connected 

with Vienna by the railway and later also with Trieste. At the 

end of this century the first telephone rang and the firs electric 

bulb shone. At the very end of the 19 th century Ljubljana was 

shattered again by an earthquake that essentially changed its 

image except the old quarter where we can still admire the old 

Luwigana architecture before this disaster. The other years of 

the history are described in the annals of the recent past and 

our young state independence. 


47

FOTOUTRINKI IZ PRAZNOVANJA OB 

SVETOVNEM DNEVU BEGUNCA

glasilo st. 2.indd - Ministrstvo za notranje zadeve

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?