Ovidije Metamorfoze

Publije Ovidije Nason: Metamorfoze
DRUGO PJEVANJE.
Kad je Epaf prebacio Faetontu, da nije božanskoga podrijetla, polazi Faetont na savjet
matere Klimene u dvore oca svoga F e b a i traži od njega kao bjelodan znak očinstva
njegova, neka mu dopusti, da jedan dan upravlja sunčevim kolima. Samo poradi zakletve,
kojom se bio obvezao, usliši mu otac prošnju. No Faetont ne može da obuzda sunčeve
konje: oni se odviše približiše zemlji, te izgorje sve na zemlji. Da spasi svijet, Jupiter
strijelom pogubi Faetonta i on se strovali u rijeku Eridan (st. 1.-328.). Za njim tuguju sestre
njegove H e l i j a d e i rođak K i k n o s , dok se sestre ne pretvoriše u omorike, a
Kiknos u labuda (st. 329.-380.). Žalosnoga pak oca Faetontova Jupiter jedva nekako nagovori,
da nanovo uzme u ruke uzde sunčevih konja (st. 381.-400.). Jupiter obilazi svijetom,
da vidi, koliko je pretrpio od vatre, pa kod toga i Arkadiji povraća njezine vode i
šume. Ovdje opazi on i obljubi K a l i s t u , družicu Dijaninu, poprimivši i sam obličje
Dijanino. Dijana otjera Kalistu od sebe. Kad je Kalista rodila Jupiteru sina A r k a d a ,
pretvori je Junona u medvjedicu, koju rođeni njezin sin hoće jednom u lovu da pogubi.
Nato Jupiter oboje, i mater i sina, pretvori u zvijezde, a Junona isprosi od Okeana i Tetide,
da one zvijezde - velika medvjedica i čuvar njezin - nigda ne zapadnu u more (st.
401.-530.). Junona se vraća na nebo na kolima, u koja su upregnuti pauni. Pauni su tek
onomadne dobili novo obličje, pošto je Junona u njihovo perje presadila oči Argove. Isto
je tako tek nedavno poprimio novo obličje g a v r a n , koji je dotada imao bijelo perje.
On je izdao Apolonu preljubu ljubovce njegove K o r o n i d e . Apolon pogubi Koronidu,
a sina svoga Eskulapija izvadi iz utrobe njezine i predade Hironu, da ga odgoji. No i
gavrana pretvori on u crnu pticu, i tako stiže gavrana kazan, jer nije htio da posluša
opomenâ vrane, koja mu je ispripovijedala, kako je ona postala pticom od kćeri Koronejeve,
i kako se zamjerila Minervi, jer nije umjela šutjeti, pa kako je i N i k t i m e n u stigla
kazan zbog preljube s ocem, te se pretvorila u sovu, sadašnju miljenicu Minervinu (st.
531.-632.). Eskulapiju odaje O k i r o a , kći Hironova, njegov i Hironov udes, a Jupiter
je zato pretvori u kobilu (st. 633.-675). Uzalud je otac Hiron zvao u pomoć Apolona, jer je
zaljubljeni bog pasao u ono vrijeme stado svoje u Elidi, pa kako je bio zaljubljen, zaboravio
je i volove svoje. Ovu zgodu upotrijebi Merkurije, pa otjera njegovo stado. Njega je
kod toga vidio starac B a t . Kad se Merkurije kušnjom uvjerio, da bi ga Bat unatoč obećanju
izdao, pretvori ga u kremen (st. 676.-707.). S ovom pričom prelazi pjesnik od pričâ
o Apolonu k pričama o Merkuriju. Merkurije ode iz Elide u Atiku na dvor Kekropov, jer
je ljubio H e r s u , kćer Kekropovu. Uz veliku nagradu njemu hoće da pomogne A g -
l a u r a , sestra Hersina, ali Minerva želeći je kazniti zbog pređašnje radoznalosti njezine,
što je otkrila i odala tajnu o Erihtoniju, pošalje na nju Zavist, te bi sada ona sama rado
da odvrati Merkurija od sestre svoje, a Merkurije pretvori je zato u kamen (st. 708.-832.).
Merkurije ode nato na nebo i dobi ovdje zapovijed od Jupitera, koji se zaljubio u E u -
ropu, kćer kralja sidonskoga Agenora, da potjera stado Agenorovo k obali morskoj.
Nato se Jupiter i sam pretvorio u bika, pa kad je Europa u igri sjela na njegova leđa, preveze
je preko mora na ostrvo Kretu (st 833.-875.).
26