Studenci - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja

More documents

Recommendations

Info

Spomenik u čast svećenicima glagoljašima i glagoljici u Vinici 118 StUdenci 50 rođeni i odakle su otišli u sjemenište Priko kod Omiša gdje su svladali osnove duhovnosti, zatim svećeničkoga i glagoljaškoga života i rada te se predali Bogu i narodu diljem naših hercegbosanskih i inih hrvatskih krajeva propovijedajući hrvatskim jezikom i pišući hrvatskim jezikom i slovima te šireći sveukupnu kulturu svoga naroda. Sunce ih ujutro obasja i doživljavamo ih vrlo budnima, spremnima za svaku akciju, za svaki rad za dobrobit svoga naroda, za svakodnevnu borbu za hrvatski jezik i kulturu, za vjeru i život u Bogu. Sunce ih ugrije i u podne, nekako odozgor, a oni su još čili, poletni, čak zagledani u sunce i plavetnilo neba. Kamen im je postao topao, drag, pa i kad je hladan ovaj kamen, on je njima znamen borbenosti za ideale vjere, ćudoređa, domoljublja, jezikoljublja, svega što tvori bit i ljepotu života. I popodne sunce obasjava stamene glagoljaše, samo sada njihove sjene padaju na istočnu stranu, kao što su ujutro izdužene lijegale Božić 2011. na zapadnu stranu. Oni su gotovo zagledani u iskon: Iskoni bje slovo, slovo bje kod Boga, Bog bje slovo! Ove su riječi s radošću propovijedali svome puku dok su bili živi, a evo i sada dok su mrtvi i na ovome spomeniku u svojim likovima u bronci. Uoči ovogodišnje proslave Male Gospe, zaštitnice župe Vinice, bit će na ovaj spomenik postavljen i puku predstavljen slovni sustav hrvatskoga naroda zvani glagoljica, što ga je izradio od kovanoga metala Mate Madunić, direktor Bravarije Pilešević u Cisti Provo. U Vinici, danas maloj a nekoć veoma velikoj župi, koja se naslanja na Studence i Aržano, koja je u općini Tomislavgrad, u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji sazidan je spomenik s oltarom u čast glagoljašima na kojem su postavljeni njihovi likovi u bronci i ona slova koja su ih nadahnjivala za sveukupni rad za dobro svoga naroda i Crkve. prof. don Ilija Drmić Hrvatsko glagoljaštvo i popi glagoljaši s osvrtom na imotsku krajinu Croatian glagolitism and glagolitic priests with reference to the imotski border land Sažetak Ovaj rad daje osnovne naznake o postanku, povijesnom razvitku i značaju glagoljaštva i uporabe staroslavenskog jezika hrvatske redakcije u katoličkoj liturgiji po rimskom obredu kod Hrvata u Istri, Hrvatskom primorju i Dalmaciji kao bitnoj odrednici u artikuliranju hrvatskog nacionalnog identiteta na tim prostorima. Rad će se također osvrnuti na recepciju glagoljaštva u župama Imotske krajine.
Današnje generacije hrvatskih katoličkih vjernika rođenih poslije liturgijskih reformi proisteklih iz koncilske Konstitucije o liturgiji (bogoslužju) usvojene na II. vatikanskom saboru (1962.-1965.), teško mogu dočarati ozračje latinštine koje je bilo pravilo u katoličkoj liturgiji po rimskom obredu, ne samo na hrvatskim prostorima nego i u svim katoličkim crkvama po svijetu. Svi dijelovi mise, osim poslanica, evanđelja i homilija, od početnog Introibo ad altare Dei (Uspinjem se k oltaru Božjem) do završnog Ite, Missa est (Pođite, misa je završena u značenju Žrtva je prinesena) bilo je na latinskom jeziku, osim, dakako, u onim hrvatskim relativno rijetkim župama koje su vodili popi glagoljaši (gdje riječ pop nije imala ničega pejorativnog već samo distinktivnu funkciju za sintagmu fratarska župa). Upravo ta blagodat da su Hrvati mogli slaviti sveto misno otajstvo na svom materinskom jeziku od najstarijih povijesnih vremena, bio je jedini takav primjer tijekom stoljeća u Rimskoj crkvi koja je u svom historijskom hodu poznavala samo dva priznata liturgijska jezika: grčki1 i latinski, dodavši im ipak, ne baš uvijek dragovoljno, i staroslavenski jezik što su ga pripremili za tu uporabu slavenski apostoli Ćiril i Metod. 1 Od nekadašnjeg grčkog jezika u rimskom obredu ostali su do danas u uporabi samo trokratni zaziv Kyrie, eleison - Christe, eleison i trokratni zaziv kod klanjanja otkrivenom križu na Veliki petak - Agios o Theos, Agios ischyros, Agios athanatos, eleison imas (Sveti Bože, Sveti Silni, Sveti Besmrtni - smiluj nam se!). StUdenci 50 Glagoljica kao samosvojna slavenska grafija nastala je sredinom IX. stoljeća na istočnim prostorima jugoistočne Europe. Znanstvene hipoteze i tumačenja njena podrijetla su veoma različita, oprečna, koji put i fabulistički obojena. Neki su je izvodili iz grčke kurzive ili su joj uzor nalazili u gotskim runama.2 Bilo je pokušaja da se glagoljica približi pismima nekih istočnih naroda (koptskom, aramejskom, samarijskom i sl.). No, danas se većina filologa i slavista slažu da je glagoljica posve samostalno inovativno pismo nastalo iz čisto eklezijalno-političkih razloga. Naime, u doba kristijanizacije slavenskih naroda i plemena od Soluna do Moravske i dalje na sjever i istok, dolazilo je do snažnog presizanja od strane tadašnjih političkih sila Istoka i Zapada. I upravo zato slavensko pismo trebalo je biti različito od rimske latinice i bizantskih grčkih grafema. Autor ili autori glagoljice nisu mogli posvema izbjeći svjesnim ili nesvjesnim reminiscencijama koje su neki naknadno tumačili kao izravne imitacije.3 Kao autor glagoljice najviše se spominje solunski redovnik Konstantin koji, zamonašivši se, uzeo je ime Ćiril. To nalazi svoju potvrdu u činjenici da se ovo slavensko pismo prvotno nazivalo kyrilovicom. Naziv glagoljica izveden je iz riječi glagoljati u značenju govoriti, reći i recentnog je postanka. Termin je nastao na hrvatskom prostoru svakako poslije XIV., bio je poznat još u XVI., a posve se ustalio kao terminus technicus u XIX. stoljeću. Inače, četvrto slovo glagoljice naziva se glagoli s brojnom vrijednosti 4, koje je i dalo naziv toj slavenskoj grafiji. Što se pak tiče nastanka same glagoljice, u slavističkim krugovima su se iskristalizirale tri temeljne teorije: egzogena, 2 Rune, od starogotskog *runo u značenju tajna, tajnovito; staro germansko pismo nastalo vjerojatno početkom naše ere, čije podrijetlo do danas nije u potpunosti objašnjeno. 3 Nije li, na primjer, hebrejsko ש (shin) jednostavno preuzeto u glagoljsko (ša)? Božić 2011. Hrvatsko glagoljaštvo i popi glagoljaši s osvrtom na imotsku krajinu 119
Page 1:
Studenci GOD. XXVI. BOžIć, 2011.
Page 4 and 5:
Uvodna riječ 2 StUdenci 50 d. „Z
Page 6 and 7:
Papa u Hrvatskoj, 4.-5. lipnja 2011
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
Page 14 and 15:
Riječ je odvijeka 12 StUdenci 50 s
Page 16 and 17:
Riječ je odvijeka 14 StUdenci 50 o
Page 18 and 19:
Riječ je odvijeka 16 StUdenci 50 i
Page 20 and 21:
Od Božića do Božića 18 StUdenci
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
Page 56 and 57:
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
Page 68 and 69:
Page 70 and 71: Od Božića do Božića 68 StUdenci
Page 72 and 73: Školska kronika 70 StUdenci 50 lik
Page 74 and 75: Školska kronika 72 StUdenci 50 Izm
Page 76 and 77: Putopis u Studenačku utrobu 74 StU
Page 78 and 79: U prigodi 50-og broja lista Studenc
Page 84 and 85: Vijesti iz općine Lovreć 82 StUde
Page 98 and 99: Kad su vile kolo zamećale… 96 St
Page 100 and 101: Kad su vile kolo zamećale… 98 St
Page 102 and 103: Francuski pustolovi posjetili Stude
Page 104 and 105: U spomen Ante Kesić 102 StUdenci 5
Page 106 and 107: nove knjige 104 StUdenci 50 Božić
Page 108 and 109: Prosute uspomene 106 StUdenci 50 Pr
Page 110 and 111: Prosute uspomene 108 StUdenci 50 Pe
Page 112 and 113: duhovnost prožeta maštom i discip
Page 114 and 115: toponimija Studenaca (10) 112 StUde
Page 116 and 117: toponimija Studenaca (10) 114 StUde
Page 118 and 119: Spomenik u čast svećenicima glago
Page 122 and 123: Hrvatsko glagoljaštvo i popi glago
Page 130 and 131: drinske mučenice 128 StUdenci 50 D
Page 132 and 133: Posebni prijatelji lista Studenci 1
Page 134 and 135: Oprostili smo se od fra Frane Bilok
Page 136 and 137: Sjećanje na fra Franu Bilokapića
Page 138 and 139: nekrolog fra Frani 136 StUdenci 50
Page 140 and 141: Pošli su pred nama u život vječn
Page 142: Sadržaj 140 StUdenci 50 Sadržaj U
show all

Studenci - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?