Studenci - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Studenci - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Studenci - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
U prigodi 50-og broja lista <strong>Studenci</strong><br />
80<br />
StUdenci 50<br />
susreta u Zagrebu, a potom i rodbinska veza<br />
jer mi je očeva tetka bila udana na Studence,<br />
a i ujne su Studenčanke, a posebno prezime,<br />
tj. prezimena Bekavac Basić u Opancima.<br />
Naš predak koji se doselio sa Studenaca prije<br />
više od 200 godina je Marko Bekavac, zvani<br />
Markela, praotac sviju Basića u župi Lovreć-<br />
Opanci, a i mnogih Basića po Splitu, Zagrebu,<br />
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te po svijetu<br />
koji su napustili svoje ognjište u Opancima.<br />
Sve mi ove misli naviru u sjećanje jer<br />
naši pradjedovi i prabake nastavljaju živjeti s<br />
nama i obvezuju nas prema rodnom zavičaju,<br />
hrvatskom narodu i domovini, te iz dubine<br />
duše želim da se Župa <strong>Studenci</strong> obnovi i obnavlja<br />
i mladošću i snagom i da pisana riječ<br />
ne zamre, već da kroz svoj list potiče one koji<br />
su ostali da ženidbom i rađanjem djece stvaraju<br />
preduvjete za radna mjesta i obnavljaju<br />
Studence koji su bili puni mladosti i kojih se<br />
rado sjećam kad smo sa svojim učiteljicama s<br />
kraja pedesetih godina iz Lovreća išli razgledati<br />
Mlikaru i navratiti na izvor Zvizda koja<br />
je napajala i žedne Lovrećana kad bi udarile<br />
velike suše, a posebno se sjećam ranih<br />
Božić 2011.<br />
šezdesetih godina kad je župnikom bio omiljeni<br />
fra Julijan Ramljak, koji je svojom vedrinom<br />
bio pojam fratra i lovrećkoj mlađariji.<br />
Ivan Bekavac Basić, predsjednik<br />
Društva Lovrećana Zagreb<br />
Jubilejska nazdravica<br />
Rado sam, iako rijetko, surađivao u župnom<br />
glasilu <strong>Studenci</strong>, koji je vršnjak lista<br />
Most iz moje župe Podbablje. Prvi objavljeni<br />
tekst mi je zapis o ulasku u Bilobrkovu pećinu<br />
u susjednoj Vinici. Od tada ga redovito<br />
primam i čitam, radujem se svakom pomaku<br />
u tom mjestu (u kojemu žive i moji prarođaci<br />
Vukovići), koje također bilježi pad broja pučana<br />
i u ovom prohujalom desetljeću (sa 729 na<br />
451 stalni stanovnik, koliko je popisano u travnju<br />
ove 2011. godine). Živopisni imotski <strong>Studenci</strong>,<br />
gdje se vjerojatno i veliki Tin nadahnjivao<br />
pišući pjesmu Žedan kamen na studencu,<br />
ovim listom čuvaju svoju dušu. Iako vjerski,<br />
list <strong>Studenci</strong> se može pohvaliti da je objavio<br />
i neke tekstove koje nemaše hrabrosti tiskati<br />
i mnogo “demokratskiji i liberalniji” mediji u<br />
Hrvatskoj! Četvrt stoljeća je malo u vječnosti,<br />
a mnogo za jedno malo glasilo, koje je, unatoč<br />
svemu, preživjelo bivšu državu i jedan rat, njegova<br />
uloga u povijesnoj kronici mjesta iz dana<br />
u dan bit će sve veća. Ne posustajmo, pišimo<br />
sami svoju povijest, budimo otvorene duše za<br />
sve vrijednosti koje nam Svevišnji dade! Dug<br />
život <strong>Studenci</strong>ma i Studenčanima!<br />
Mladen Vuković<br />
Let Iznad Studenaca<br />
U davnom djetinjstvu zamišljao sam<br />
kako bi lijepo bilo imati orlovska krila i letjeti<br />
iznad rodnoga sela dok se pšenica zlati po<br />
njivama ispod Kašina okrajka ili snijeg pokriva<br />
ljut do Vrščića. Živjelo se tada po stoljetnim<br />
običajima, još nije bilo struje, svaka<br />
je obitelj sadila svoju rašćiku i muzla svoju<br />
kravu. Ali dobro kažu da se mladenačke