(ovo je moje lično viđenje). Razum je za njih statična sila, a ljubav revolucionarna, pokretačka snaga. Razum služi da štiti čovjeka, razuman čovjek je uvijek oprezan i proračunat, pa samim tim na izvjestan način egoističan. Ljubav je, nasuprot razumu, posve samoodricateljska i blagodarna, pa bilo da se radi o Božijoj ljubavi posredstvom koje je stvoren svijet ili ljubavi gnostika koji se zarad Boga odriče sebe. Ljubav je revolucionarna, a razum "zaštitnička" sila. Gnostici kažu da je ljubav, a ne razum, stvorila svijet. Jedan od najljepših Hafizovih stihova kaže: Pojavi se ljubav i plamenom zapali čitav svijet Dakle, kad je Bog htio manifestirati se, nastala je ljubav, te su zato sva stvorenja "zaljubljena" u Boga. Možemo to motriti i kroz primjer hazreti Adema koji je prvo stvorenje obdareno talentom za ljubav: Razum ne može biti plamičak u toj svjetiljci Znači, razumu je naređeno da kad se o ovome radi ostane po strani, da se ne bavi pitanjima ljubavi. S perzijskog preveo: Ahmed Zildžić ________________________________________ * Iz knjige Tamashager-e raz.
Rukopisi Hafizovog "Divana" u Gazi Husrev-Begovoj bibilioteci - Ekrem Tucaković Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu je, nesumnjivo, najznačajnija riznica i ustanova u kojoj se čuva rukopisna građa na orijentalnim jezicima važna za proučavanje kulturne historije Bosne i Hercegovine, inetelektualnih gibanja, književno-umjetničkih tendencija, estetskih vrijednosti i, općenito, raznolikih naučnih i kulturnih stremljenja i strujanja u periodu viševjekovne Osmanske uprave u Bosni i Hercegovini i širem regionu. I površni uvid u obim, sadržaj i strukturu ove građe može pomoći u davanju potpunijih odgovora na mnoga pitanja i nepoznanice iz naše bliže i dalje kulturne prošlosti. Dakako, općepoznata je činjenica da među rukopisnom građom na orijentalnim jezicima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci najmanji dio čine rukopisi na perzijskom jeziku. Međutim, od ukupno sačuvanog perzijskog fonda rukopisa daleko najveći dio zauzimaju rukopisi s područja perzijske književnosti i jezika. Upravo ovaj dio perzijskog rukopisnog opusa čini se i posebno vrijednim i veoma dragocjenim, jer zorno potvrđuje da su Bošnjaci već od kraja 15. stoljeća prepoznali književne vrijednosti, čuvali, njegovali i unapređivali književnost stvaranu na perzijskom jeziku i nadahnjivali se pjesničkim veličinama koje i danas, u cjelokupnoj svjetskoj poetskoj baštini, zauzimaju istaknuto mjesto. Također to govori i o dominantnim književnim tokovima, strujanjima i uticajima koji su bili prisutni na veoma širokom geografskom prostoru i u posve raznovrsnim društvenim i političkim sredinama i okruženjima, od Indijskog potkontinenta do obala Une i Korane kao krajnjeg zapadnog kraka islamskog kulturnog uticaja. Na tom veoma razuđenom geografskom prostoru dugo <strong>vremena</strong> su važili veoma srodni književni kriteriji, oblici, forme pa, čak, i motivi i teme koje je perzijska književnost nosila gdje god se širila ili bila prisutna. Istodobno, u tom kontekstu mogu se prepoznavati karakteristike i odlike, savremenim rječnikom kazano, u tadašnjim prilikama svojevrsne globalizacije u sferi književnosti, na način postojanja jedinstvenih ili, u najmanju ruku, srodnih književnih vrijednosti, obrazaca i tema koje su vladale ili bile zajedničke za veći dio tada poznatog i naseljenog svijeta. Ne ulazeći u sadržajniju analizu i razmatranje rukopisne građe na perzijskom jeziku u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, ipak je neophodno ovom prilikom istaknuti još nekoliko općih činjenica vezanih za književni odjeljak perzijskih rukopisa. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci nalaze se rukopisni primjerci, kompletni ili fragmenti, skoro svih značajnijih perzijskih pjesnika i književnika. Također, prema broju rukopisnih primjeraka pojedinih djela ili, pak, autora, može se konstatirati da su na ovim prostorima, a, vjerovatno, i u ostalim dijelovima muslimanske književne i pjesničke javnosti onog doba, od perzijskih pjesnika bili posebno popularni Attar i njegovo djelo "Pandnama", a potom Mantiq at-Tayr, zatim glasovita ostvarenja Sadija Širazija "Bustan" i "Golestan", Hafizov "Divan" a, dakako, tu spadaju i djela Abdurahmana Džamija i "Mesnevija" Dželaludina Rumija. Ovu konstataciju izvodimo iz činjenice da su navedena djela, po svemu sudeći, najčešće prepisivana, prevođena i komentirana, jer čine najveći dio književne građe na perzijskom jeziku u Gazijinoj biblioteci. Isto tako pregled vlasnika rukopisa i mjesta iz kojih je navedena rukopisna građa dospjela u Gazi Husrevbegovu biblioteku pokazuje da se u mnogim našim naučnim centrima, intelektualnim krugovima i porodicama čitala i prepisivala književna literatura koja je bila u to doba znakom kulturnog prestiža, ali je i danas, dakako, potvrđena njena neosporna vrijednost. Štaviše, kao što se danas prevode i štampaju djela inozemnih književnika i pjesnika, nekada su se u Bosni i Hercegovini prepisivala ili u nju donosila
- Page 1 and 2: Znakovi vremena 22-23 Pristup Hafiz
- Page 3 and 4: ideju, nastojeći da razotkrijete n
- Page 5 and 6: azumijevanju nekoliko čuvenih slo
- Page 7 and 8: koji ide putem tarikata i Istine,
- Page 9 and 10: itku, čine grijehe, dok upravo pri
- Page 11 and 12: Komentar i tumačenje unutarnjeg zn
- Page 13 and 14: ne odriče nijednog detalja, postup
- Page 15 and 16: dočarava beskrajne, neprolazne te
- Page 17 and 18: puhanju povjetarca lahko ne rasprš
- Page 19 and 20: iskreni zaljubljenik. Od drugog sti
- Page 21 and 22: zamajac evolucije u uzdizanju iz pr
- Page 23 and 24: murid na putu ljubavi misli samo na
- Page 25 and 26: Irfan Hafiza Širazija - Morteza Mo
- Page 27 and 28: stihova: U divanu ovome ako nađeš
- Page 29: koji s jezika teče, Zato, krčmaru
- Page 33 and 34: Istaknutije riječi pisane su crven
- Page 35 and 36: Religija i droga - Amra Heljić a)
- Page 37 and 38: usmjerenjima uspijeva unekoliko izm
- Page 39 and 40: Apsolutnoj Zbilji. On je u neprekid
- Page 41 and 42: uvećana korist u onome čemu teže
- Page 43 and 44: tome, iz revnosti (geirat), ne govo
- Page 45 and 46: intelektualnoga na tjelesno ili sve
- Page 47 and 48: acionalizma; ona je plod intelektua
- Page 49 and 50: povezuju s umjetnostima dvora a oni
- Page 51 and 52: Izvanbosanski programi zla u bosans
- Page 53 and 54: prostor i srpskog i hrvatskog i bo
- Page 55 and 56: uspjeh»[15] Uprkos univerzalistič
- Page 57 and 58: nacija - države, koja u suštini j
- Page 59 and 60: Jedan novi svijet - Bosna i Hercego
- Page 61 and 62: sobe uređene kao radionice za tkan
- Page 63 and 64: najljepših i najposjećenijih. Za
- Page 65 and 66: programski ciljevi fašista opravda
- Page 67 and 68: skupinama. Nacionalizam pokušava i
- Page 69 and 70: perfekcije". Monopolizam gradjansko
- Page 71 and 72: zaštitnik i pripravno blagonaklon
- Page 73 and 74: monolitnost je demokratija, agresij
- Page 75 and 76: društva u kritici fašizma i neofa
- Page 77 and 78: niti su njihov dio, profit nije cil
- Page 79 and 80: ješenje svojeg problema u okviru i
- Page 81 and 82:
pojave nas upozoravaju da civilno d
- Page 83 and 84:
prikupljanje informacija državi da
- Page 85 and 86:
desetak godina uzeli ponovno svoje
- Page 87 and 88:
zemlju, jer je ono, navodno, najsta
- Page 89 and 90:
crta ličnosti, prevashodno emocion
- Page 91 and 92:
prethodnim raspravama je ukazano na
- Page 93 and 94:
mišljenja dr. Muhameda Filipovića
- Page 95 and 96:
naziva transkulturalnim psiholozima
- Page 97 and 98:
ljubaznost. U tome su nadmašili hr
- Page 99 and 100:
kretanje tim putem desilo se, uprav
- Page 101 and 102:
Strukturalne slabosti i greške u s
- Page 103 and 104:
i trošila ne pitajući otkuda sred
- Page 105 and 106:
produktivnog i konkretnog odnosa pr
- Page 107 and 108:
Tako Bošnjacima koji izlaze iz seb
- Page 109 and 110:
zla ostavljaš A ponekog opet da sv
- Page 111 and 112:
amalgam svjetlosti, koja zrači nad
- Page 113 and 114:
ubrojiti i pjesme o velikim islamsk