Poglavlje 4 Dinamika kvarkova i hadrona - phy
Poglavlje 4 Dinamika kvarkova i hadrona - phy
Poglavlje 4 Dinamika kvarkova i hadrona - phy
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
POGLAVLJE 4. DINAMIKA KVARKOVA I HADRONA 2<br />
Štoviše, oni sudjeluju i u elektroslabom me ¯dudjelovanju, primjerice u važnom<br />
procesu anihilacije na Z rezonanci, koja je izučna u milionskim serijama na LEPsudarivaču<br />
na CERN-u:<br />
e + e − → Z 0 → q + ¯q → hadroni .<br />
Najprije ćemo se usredotočiti na elektromagnetske procese koji su vodili na otkriće<br />
hadronskih rezonanci.<br />
4.1.1 Poništenje e + e − na hadronskim rezonancama<br />
Proces stvaranja parova µ + µ − u elektron-pozitron sudarima ukupne energije E,<br />
čiji smo udarni presjek izračunali u prošlom poglavlju,<br />
σ(e + e − → γ → µ + µ − ) = 4πα2<br />
3E 2 , (4.1)<br />
referentni je proces na temelju kojega su otkriveni novi fundamentalni fermioni.<br />
Naime, kad je mjerenje omjera udarnih presjeka<br />
R e + e −(E) = σ(e+ e − → γ → hadroni)<br />
σ(e + e − → γ → µ + µ − )<br />
(4.2)<br />
zašlo u područje GeV-a, ta je veličina počela pokazivati neobično ponašanje prikazano<br />
na sl. 4.1. Umjesto konstantnog ponašanja R(E) = ∑ i Q2 i koje se očekuje<br />
iz bazičnog procesa stvaranja kvark-antikvark para 2 ¯q i q i (umjesto µ + µ − para) na<br />
energiji E većoj od dvije mase kvarka, niz pokusa je ukazivao na prividno linearni<br />
porast omjera R s energijom. Sustavno izučavanje snopovima energije E snopa<br />
u intervalu (1.2, 2.4) GeV, u koracima od po 100 MeV, započelo je 1973. na<br />
ubrzivaču SPEAR (od engl. Stanford Positron Electron Asymmetric Ring) od<br />
strane SLAC-LBL ekipe. Reanaliza podataka u jesen 1974. god. razotkrila je<br />
ogromnu, ali vrlo usku rezonancu smještenu na 2E snopa = 3.1 GeV, nazvanu<br />
Ψ-rezonancom. Isti rezultat je gotovo istovremeno na ¯den u potpuno različitom<br />
eksperimentu u Brookhavenu, pri mjerenju vrhova u raspodjeli e + e − parova iz<br />
hadronskih sudara<br />
p + Be → e + + e − + X .<br />
Grupa s MIT-a predvo ¯dena Samuelom Tingom nalazi u nizu vrhova–rezonanci<br />
ρ, ω, ϕ i novu rezonancu J, na 3.1 GeV. Proglašenje obaju otkrića 11. studenog<br />
1974. godine označeno je u fizici kao “novembarska revolucija 1974”. Usvojeno<br />
ime J/Ψ podudara se s oznakom čuvenog španjolskog sherryja Valdespino, a u<br />
2 Sami hadroni nastaju sekundarnim kompliciranim dinamičkim procesom, “hadronizacijom<br />
<strong>kvarkova</strong>”