Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Salix cinerea može da raste na najdonjoj granici vrbe, te je<br />
nalazimo oko močvara i jezera, gdjegdje kao jedinu vrst drveta, ali poglavito<br />
na već odvodnjenom području, dok je na poplavnom području<br />
dosta rijetka.<br />
Salix purpurease upotrebljava za korpopletačke svrhe. Vlagu<br />
više podnosi nego obična vrba. Ova se vrsta nalazi u najnižoj zoni mekih<br />
šuma, gdje uopće drveće može da uspijeva, što znači, da je najotpornija<br />
protiv vode, pa je zato i nalazimo uz bare, udubine, močvare i jezera.<br />
Da se može primiti na takovim mjestima razlog je taj, što najduže od svih<br />
vrba može da zadrži klijavost (do 84 dana). Osim toga je prema kiselom<br />
tlu malo osjetljiva. U sječinama se nalazi pored najnižih bara, jer je odavde<br />
obična vrba već ne može istisnuti.<br />
Vrbe su mnogo izvržene raznim štetama. Šteta od mraza može se<br />
dogoditi, ako vrba rano propupa. a nato nastupe jaki mrazovi. Obrana<br />
od mraza u sastojinama s praktičnog je gledišta nemoguća.<br />
Šteta od žege i suše pojavljuje se dosta često kako u kulturama<br />
tako i u mlađim i starijim sastojinama. Obrana je nemoguća, te bi jedino<br />
uspješno sredstvo moglo biti samo to, da vodom natopimo zemljište, ako<br />
nam je to moguće. Preventivno je sredstvo, da se uzgajaju dobre i zdrave<br />
sastojine.<br />
Više puta se događa, da se osuši kora i jedan kraj drveta, okrenut<br />
k suncu, što nastaje onda, ako sastojina s te strane bude prvo u sklopu,<br />
a onda najednom izvrgnuta direktnom utjecaju sunca. Branimo se time,<br />
da sječe počinjemo sa strane protivne suncu, to jest sjeverne i da uzgajamo<br />
zaštitne plašteve.<br />
Šteta od previše vode, osobito u najnižim zonama, ako ta voda<br />
duže vremena stoji ili nemože u opće da oteče, pokazuje se na taj način,<br />
da se tlo razmoči, pa vrba nemože da se dobro ukorijeni i da zadrži<br />
uspravan stav, nego polegne u smjeru strujanja vode. Na taj način drvo.<br />
ako sasvim ne ugine, poslije jednostrano tjera grane. Gdje voda stagnira<br />
u visini žila i nema oksida, ne može se ni vrba uzgajati.<br />
Snijeg pravi štetu prekidanjem grana ili cijelih stabala. Ovoj šteti<br />
možemo donekle izbjeći uzgajanjem čvrstih, zdravih i jakih sastojina.<br />
Tuča može napraviti dosta štete osobito u mladim kulturama. Oštećene<br />
šibe ne mogu se upotrijebiti za vezanje i pletenje, jer su krhke.<br />
Osobito veliku štetu može da napravi u vrbovim nemiješanim šumama<br />
vjetar i to baš ondje, gdje bi mi to najmanje htjeli. Braniti se protiv<br />
vjetra možemo samo tako, da uzgajamo zdrave vrbove sastojine, redovito<br />
i što češće ih čisteći i proređujući, te ne vadeći kod proreda mnogo<br />
drveta. Ne puštajmo, da nam sastojine prestare, vodimo sječe protiv<br />
glavnog vjetra, a stvarajmo prema potrebi i zaštitne plašteve.<br />
Grmlje (glogovo, svibovo, hudikovo, bazgovo i t. d.) mnogo smeta<br />
pri osnivanju dotično pomlađivanju vrbovih sastojina, jer ono radi ranijeg<br />
pojavljenja na sječinama u pravilu nadvisuje mlade vrbe i guši ih.<br />
Naprotiv, ako je vrba, koja ima da sačinjava sastojinu, već viša od ovoga<br />
grmlja, tada ono potstrekava vrbu, da uspravnije raste i da ne razvija<br />
previše granja, a čuva donekle i tlo od isušivanja. Ovom ćemo nesnosnom<br />
utjecaju grmlja izbjeći, ako sječinu smjesta zasadimo gušćim i većim ključicama,<br />
kako grmlje ne bi moglo vrbu dostići. Kad se već jednom napravi<br />
sklop, grmlje će djelomice uginuti, a drugo će se, kad postane malo<br />
deblje, dati čišćenjem i proredom i unovčiti.<br />
112
Change language