Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Sastojina čiste kanadske topole od 25 godina može imati oko 250 m 3<br />
po 1 k. j., a od 40 godina oko 300 m 3 i do 80% tvorivoga drveta. Jedan<br />
se m 3 vrlo lijepog tvoriva plaćao i 500 Din, dakle 2—4 puta više nego<br />
1 m 3 jagnjeda.<br />
Kanadsku topolu naći ćemo i u vrtovima, drvoredima i uz prosjeke,<br />
no ona ima budućnosti i kod pošumljavanja u ovdašnjim mekim šumama.<br />
Sličan crnoj topoli ili jagnjedu jest jablan (P o p u 1 u s pyramidal<br />
i s), pa ga neki i drže za hibrid crne topole. Jablan se ponajviše<br />
nalazi u drvoredima i parkovima. U šumi se nalazi tu i tamo umjetno<br />
posađen, obično uz prosjeke. Značajno je za jablan, da se može dalje<br />
razmnožavati samo s ključicama, jer u Evropi nema ženskoga oblika<br />
jablana. Vrlo ga vole kod izradbe pokućtva, pošto od njega izrađuju<br />
čvoravo kvržljave furnire.<br />
U svemu je mnogo nalika bijeloj topoli siva topola (IP' o p u 1 u s<br />
canescen s), koja se katkad isto nađe među mekim drvećem, a inače<br />
oko puteva, u drvoredima i parkovima. Nije od osobitog značaja sa šumarskoga<br />
gledišta,<br />
O vanjskim utjecajima i neprijateljima topole vrijede iste napomene<br />
kao i kod vrbe, u koliko nijesu istaknute posebne osobine pojedine vrste<br />
kod istoga drveta.<br />
Štete od mraza trpi jagnjed i to poglavito rani, dok kod drugih<br />
vrsta topole nema štete od mraza, jer kasnije listavaju i time izbjegnu<br />
mrazovima.<br />
Prema suši je više osjetljiva kanadska topola i jagnjed, dok druge<br />
manje.<br />
Prema suvišnoj vodi topole su već osjetljive, kako je o tome kod<br />
svake vrste govoreno, zato na takova mjesta ne mećimo pri umjetnom<br />
pošumljivanju nikada ni jedne topole. Štete od snijega, leđa, tuče i vjetra<br />
trpe i topole, no ipak ne u tolikoj mjeri kao vrba.<br />
Veoma veliku štetu, još veću nego kod vrbe, čini grmlje gloga,<br />
svibovine, bazge, rakite, ive, zatim kupina, penjalice, hmelj, slak, pavit<br />
i t. d. Nezgodno je i to kod topola, što se one nalaze samo na gredama<br />
i višim mjestima, gdje se baš i ovo nesnosno grmlje nalazi i najbolje<br />
razvija. Kod se mlado drveće otelo, onda mu već neće ništa škoditi.<br />
Od gljiva prave na listu topole štete Taphrina aurea, Uncinulla<br />
adunca, Cladosporium fumago i Melampsora populnea, na drveću Polvporus<br />
sulfureus, P. igniarius i Nectria ditissima.<br />
Jeleni ne vole da gule jagnjedovo i topolovo drvo, a i od domaćih<br />
životinja bivaju napadane manje nego vrba .<br />
Kukci najradije napadaju bijelu topolu. Spomena bi bile vrijedne<br />
nekoje vrste, kao Melolonthe, Chrysomela (Lina) populi, Ch. tremulae,<br />
Agrilus sexgutatus, Aspidiotus Salicis, Dorytomus vorax, Saperda carcharias,<br />
S. populnea i dr.<br />
Od mekoga drveća još se može spomenuti joha crna (Alnus<br />
g 1 u t i n o s a), koja se isto nalazi na nekim mjestima. Nije vrijedna preporuke,<br />
makar jošikovo drvo bolje gori, pa se može upotrijebiti i za<br />
gradnje u vodi, jer joha ovdje raste dosta sporo, budući da nema sviju<br />
preduslova, potrebnih za razvitak. Joha voli vlažno tlo, ali koje je uvijek<br />
vlažno. K tome ona traži, da voda po mogućnosti teče, što ovdje nije<br />
slučaj, jer jedared ima vode i previše, a drugi put ništa. Joha ne voli<br />
122