03.09.2014 Views

Å UMARSKI LIST 3/1931

Å UMARSKI LIST 3/1931

Å UMARSKI LIST 3/1931

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

To bi ukratko bile glavnije odlike smrčevog potkornjaka, koji je<br />

bio najvažniji uzročnik propadanja bosanskih četinjara. Sve ostale vrste<br />

potkornjaka predstavljale su slabu opasnost četinjarima, te im nije naročita<br />

pažnja obraćana. Radi potpunosti u izlaganju zaraze potkornjaka<br />

navešću vrste insekata na jeli kao i boru, te njihove glavnije odlike, koje<br />

su u vreme razvoja primećene.<br />

Jela. Napad potkornjaka na jelova stabla pokazao se u mnogo<br />

manjoj meri nego kod omore. Jela je najviše stradala u mešovitim sastojinama,<br />

dok je u čistim ostala skoro pošteđena. Osobina jelovine u<br />

jasnoj je protivnosti prema omori naročito u pogledu zaraze kao i opšteg<br />

životarenja, čime se karakteriše otpornija narav ovoga drve'ta. Osobeni<br />

znakovi zaraženog stabla retko su bili uočljivi, čime je opet oteščana<br />

borba protiv ovoga potkornjaka. Tako se zaraza na jelovom stablu<br />

mogla potpuno razviti i doći u konačno stanje, a da nisu postojali nikakovi<br />

vanjski znakovi. Opadanje iglica kao kod omore uopšte nije postojalo.<br />

Jedino ako je na kojemu stablu primećeno, da je žuna okljuvala<br />

izvesnu površinu kore, a četinja je u celosti ostala zelena i čvrsta. Stanje,<br />

kada se kod jelovine primete sasvim crvene četinje, obično svedoči, da<br />

je kukac izleteo i naravno daljnja je borba onda uzaludna. Zato smo kod<br />

jelove zaraze naročitu pažnju posvećivali boji iglica, koja je u p oč e t k u<br />

crvenila — najbolji dokaz, da postoji dosta mogućnosti za<br />

uspešnu borbu protiv ovoga potkornjaka. Budući da je ova kontrola<br />

vrlo teška i iziskuje previše vremena (s obzirom na velik kalamitet od<br />

potkornjaka kod omore), to smo morali priličan broj jelovih stabala propustiti.<br />

Zahvaljujući minimalnom napadu jelovog kukca, šteta je skoro<br />

neopažena.<br />

Jasno je primećen napad od I p s c u r v i d e n s a kao i C r y p h a-<br />

1 u s piceae.<br />

Oba kukca dolazila su zajednički bez obzira na mesto i površinu<br />

u stablu. Kao treći pratilac često se primećuje u donjim delovima stabla<br />

Pissodes piceae iz porodice Curculionida (pipe), koji sa svojim<br />

širokim hodnicima i gustom crvotočinom sasvim ruinira drvo. Najzad<br />

primećen ie napad insekata iz reda C o 1 e o p t e r a, porodice Cerarab<br />

i c i d a (Tetropium Luridum, Phagium bifasciatum), koji su svojim dubokim<br />

rupama u beljiku (eliptične forme) tehnički štetovali ovome<br />

drvetu. Ips Curvidens je najčešće napadao jelova stabla. Pojava njegovih<br />

zvezdolikih hodnika mogla se primetiti kako na granama tako i<br />

na donjim delovima stabla. Pošto je onemogućena sistematska borba<br />

protiv jelovog potkornjaka s obzirom na gornje razloge, to nam manjkaju<br />

tačni podaci u pogledu razvoja i generacije za ovaj kraj i prilike.<br />

Način borbe je bio isti kao i kod omore. Iznalaženje dubeće zaraze,<br />

zatim gulenje i palenje kore, kao i palenje grana i vršika bio je jedini lek<br />

protiv ovih insekata.<br />

Postavljanje lovnih stabala nije došlo do izražaja kao kod smrčevih<br />

stabala. Lovna stabla u jelovini vrlo su slabo uspela. Pokazalo se, da<br />

su skoro sve lovnice ostale nenapadnute, naročito one u čistim jelovim<br />

sastojinama kao i u mešanim, dok su izvale i »Š, K« u potpunosti iskorišćene.<br />

Bor. Intenzitet napada borovog potkornjaka je drugi po redu. U<br />

ovom srezu oboreno je oko 7000 komada borova, čija je zaraza prilično<br />

kasno primećena. U glavnom je stradao beli bor, dok je crni sasvim<br />

90

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!