18.11.2014 Views

Download (14Mb)

Download (14Mb)

Download (14Mb)

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

V O V E D<br />

_________________________________________________________________________<br />

PREDMET I METODI NA ISTRA@UVAWE<br />

Geologijata e nauka za Zemjata, koja e planeta vo Son~eviot<br />

sistem i ima mnogu slo`ena i dolga istorija, svoja sega{nost i idnina.<br />

Kosmi~kite zakoni, kako {to se gravitacijata, Son~evata radijacija i<br />

drugi domeni koi uslovuvaat plima i oseka (prilivi i odlivi), imaat<br />

glavna uloga i gi uslovuvaat klimatskite uslovi i `ivotot na Zemjata.<br />

Tie imaat i direktna ili indirektna vrska so razli~nite procesi {to<br />

se odvivaat na Zemjata, nejzinata gradba i sostav. Osven toa, na Zemjata<br />

se odvivaat procesi karakteristi~ni samo za nea, koi ne se<br />

manifestiraat na drugite planeti od Son~eviot sistem. Me|usebnoto<br />

dejstvo na kosmi~kite i "zemjinite" procesi me|u sebe tesno se<br />

povrzani i ja oformile Zemjata takva kako {to ja gledame denes, so<br />

nejzinite sevkupni delovi: planini, moriwa, {umi i pustini.<br />

Zna~eweto na geologijata vo praktikata, vo aktivnosta na<br />

~ove{tvoto e ogromno, bidej}i celata tehnika se bazira na surovinite<br />

{to gi dobivame od pazuvite na Zemjata, kako {to se: naftata, jaglenot,<br />

metali~nite rudi, nemetalite, grade`niot materijal, podzemnite vodi<br />

i dr. Zgolemuvaweto na potrebite na korisni mineralni surovini vo<br />

tehnikata i sekojdnevniot `ivot uslovuvaat zgolemuvawe i na<br />

geolo{ko-istra`nite raboti, a so toa i {irewe na teoretskite osnovi<br />

na geologijata. Geolo{kite teorii koi pomagaat vo re{avawe na<br />

prakti~nite zada~i imaat i mnogu va`no zna~ewe za postanokot i<br />

razvojot na Zemjata.<br />

Geologijata kako nauka ja izu~uva Zemjata i re{avaweto na<br />

op{tite pra{awa, a toa ne mo`e da se stori bez da se pristapi kon<br />

razgleduvawe na Zemjata kako planeta vo celina. Sepak, dominanten<br />

del na konkretnite, prakti~ni i teoretski pra{awa so koi se zanimava<br />

geologijata se povrzani so povr{inskite delovi na planetata, vo<br />

dlabo~ina koja ne e pogolema od 10-20 km. Ova e usloveno od tehni~kite<br />

mo`nosti za eksploatacija na razni mineralni surovini. Koristej}i<br />

gi podatocite za sostavot na povr{inskite delovi na Zemjata i so<br />

nivna eksploatacija mo`e da se dobijat podatoci za gradbata na<br />

zemjinata kora. Pogolemite dlabo~ini se izu~uvaat so geofizi~ki<br />

metodi.<br />

Kako glavna zada~a, geologijata ja ima izu~uvaweto na sostavot na<br />

prirodnite tela {to ja formiraat zemjinata kora - mineralite i<br />

nivnoto u~estvo vo karpestite masi; polo`bata na ovie prirodni tela<br />

vo zemjinata kora i nivnata forma na zalegawe; izu~uvaweto na<br />

procesite koi gi uslovuvaat promenite na reljefot na zemjinata<br />

povr{ina i gradbata na zemjinata kora vo celina. Geologijata gi<br />

objasnuva navedenite zada~i na soodveten na~in i ja iznesuva<br />

1

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!