18.11.2014 Views

Download (14Mb)

Download (14Mb)

Download (14Mb)

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

G L A V A I<br />

_________________________________________________________________________<br />

3. HIPOTEZI ZA NASTANUVAWETO NA SON^EVIOT<br />

SISTEM I PLANETATA ZEMJA<br />

Za vreme na dolgiot period na razvojot na astronomijata i<br />

geologijata, izneseni se mnogu razli~ni mislewa i idei za postanokot<br />

i evolucijata na Son~eviot sistem i Zemjata. Site tie, i pokraj toa<br />

{to se potkrepeni so mnogu fakti, imaat karakter na hipotezi. Me|u<br />

stoticite publikuvani hipotezi za postanokot na Son~eviot sistem i<br />

Zemjata, postojat nekolku koi imaat pogolema popularnost i odigrale<br />

zna~ajna uloga vo razvojot na naukata i se od interes da gi zapoznaeme.<br />

3.1. PRVI KOSMI^KI HIPOTEZI<br />

Hipoteza na @.L.L. Bjufon. Vo svojot prv trud "Teorija na<br />

Zemjata" (1749 god.), Bjufon ja iznel hipotezata za formiraweto na<br />

zemjinata topka kako par~e otkinato od Sonceto, kako rezultat na<br />

pa|awe (sudruvawe) na Sonceto so kosmi~ko telo (kometa). Toa par~e<br />

{to bilo otkinato od Sonceto se razletalo vo okolnoto prostranstvo<br />

i taka nastanale oddelni topki okolu Sonceto.<br />

Nebularna kosmi~ka hipoteza na Kant i Laplas. Germanskiot<br />

filozof I. Kant i francuskiot astronom i matemati~ar P. Laplas<br />

predlo`ile hipotezi vo koi iznele svoe gledi{te za postanokot na<br />

planetite vo Son~eviot sistem.<br />

Spored hipotezata na I. Kant, iznesena vo 1755 god. vo deloto<br />

"Op{ta istorija na prirodata i teorija na neboto, ili opit za<br />

gradbata i mehani~kiot postanok na svetot spored Wutnovite zakoni",<br />

Sonceto nekoga{ bilo pokrieno so maglina, koja bila sostavena od<br />

~esti~ki, koi se dvi`ele okolu Sonceto vo razni pravci. So tekot na<br />

vremeto, kako posledica na sudruvawe pome|u ~esti~kite, do{lo do<br />

izvesno naso£uvawe vo dvi`eweto na ~esti~kite i maglinata po~nala<br />

da se vrti okolu Sonceto. Potoa, spored zakonot za op{ta gravitacija,<br />

~esti~kite po~nale da se soedinuvaat vo pokrupni tela, koi dovele do<br />

formirawe na Sonceto i planetite so novite sateliti. Razli~nata<br />

brzina vo dvi`eweto na ~esticite i zgrut~uvaweto na prvi~nata<br />

materija pri nivnoto sudruvawe go uslovilo dvi`eweto na nebesnite<br />

tela. Po misleweto na Kant, Son~eviot sistem vo prvobitnata sostojba<br />

bila usvitena materija koja postepeno se ladela. Spored taa hipoteza,<br />

so vreme Sonceto napolno }e se oladi.<br />

Hipotezata na P.S. Laplas bila publikuvana podocna, vo<br />

1797 godina, spored koja Son~eviot sistem nastanal od ogromna<br />

maglina, sostavena ne od cvrsti ~esti~ki, kako {to mislel Kant, tuku<br />

od usviten kosmi~ki gas. Za razlika od Kant, Laplas smetal deka<br />

maglinata imala i zna~ajno dvi`ewe. Toj ja razvil teorijata na<br />

31

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!