18.11.2014 Views

Download (14Mb)

Download (14Mb)

Download (14Mb)

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

G L A V A II<br />

_________________________________________________________________________<br />

1. GRADBA NA ZEMJATA, FORMA I GOLEMINA<br />

Za opredeluvawe na formata i goleminata na Zemjata se koristat<br />

podatocite od astronomskite nabquduvawa, a isto taka merewata od<br />

samata povr{ina na Zemjata i od vselenata.<br />

Poznato e deka Zemjata se sostoi od cvrsta, te~na i gasovita<br />

materija, koi se nao|aat vo odreden redosled, koi go gradat<br />

vnatre{noto jadro i obvivkite na planetata. Tie pove}e ili pomalku<br />

pretstavuvaat pravilni koncentri~ni sloevi, koi se razlikuvaat<br />

pome|u sebe so nivnite fizi~ki svojstva i sostav. Pri opredeluvaweto<br />

na goleminata i formata na Zemjata, nadvore{nata gasovita obvivka<br />

(atmosferata) ne se zema vo predvid, bidej}i taa nema izrazena gorna<br />

granica. Gasovite vo atmosferata se rasejuvaat postepeno vo<br />

me|uplanetarnata materija. No, i bez atmosferata, formata na Zemjata<br />

e mnogu slo`ena i ne odgovara na nitu edna pravilna geometriska<br />

figura. Zatoa pri opredeluvawe na dimenziite i formata na Zemjata<br />

se smeta deka nejzinata povr{ina ima forma na geoid, so pretpostavena<br />

povr{ina koja se sovpa|a so nivoto na vodata vo okeanite pri nejzino<br />

polno miruvawe i koja misleno se prodol`uva pod kontinentite. Na<br />

toj na~in, sekade na povr{inata na geoidot, gravitaciskata sila bi<br />

bila naso~ena radijalno kon negoviot centar. Vo geodetskite raboti,<br />

site apsolutni viso~ini i dlabini se povrzani so nivoto na moreto,<br />

odnosno so povr{inata na geoidot.<br />

Vo tekot na XX vek se izvr{eni brojni i mnogu poto~ni merewa<br />

od porane{nite, od XVII vek (@. Pikar) i XVIII vek (Buge, Kondemin,<br />

Maperti, Klero i dr.), koi prodol`uvaat i vo najnovo vreme so<br />

kosmi~ki stanici (istra`ni sateliti). Osoben interes za formata i<br />

goleminata na Zemjata pretstavuvaat presmetkite na ruskiot nau~nik<br />

A.A. Izotov. Spored nego (1940), formata na elipsoidot (nare~en<br />

elipsoid na Krasovski) otstapuva od elipsoid na vrtewe i pove}e<br />

odgovara na triosen elipsoid. No, i elipsoidot na Krasovski e zemen<br />

da ima forma na elipsoid na vrtewe, bidej}i gi uprostuva presmetkite<br />

i dava rezultati koi se korisni vo praksata. Taka, geoidot ima forma<br />

na topka, koja e nezna~itelno splosnata na polovite, vo koja<br />

ekvatorijalniot polupre~nik e ednakov na 6 387 169 m, a polarniot<br />

polupre~nik e ednekov na 6 356 715 m (po podatocite od istra`nite<br />

sateliti ili sondi). Zemjata e topka so polupre~nik od 6 370 km.<br />

37

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!