08.01.2015 Views

Broj 166, studeni-prosinac 2004. - HEP Grupa

Broj 166, studeni-prosinac 2004. - HEP Grupa

Broj 166, studeni-prosinac 2004. - HEP Grupa

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

BO@I]<br />

Prema Europi u duhovnom svijetu<br />

Svjetlo nad svjetlima<br />

Josip Vukovi}<br />

><br />

Rasko{no blje{tavilo Bo`i}a nije istinska slika ljep{ega `ivota i<br />

boljega svijeta, jer tamo gdje se o~ituje kao stanje blagostanja i<br />

rasko{i, virtualnih ~arolija i iluzija zapravo prikriva ponor izme|u<br />

bogatih i siroma{nih<br />

Svojom povje{}u, kulturnom i sakralnom<br />

ba{tinom Hrvatska je punih trinaest stolje}a u<br />

srcu i krvotoku Europe. Hrvatski narod joj daje<br />

sebe iz jednoga u drugi nara{taj u pro{losti i u<br />

na{em najnovijem vremenu. Koliko je samo prolio<br />

krvi na dugim i dugoro~nim boji{nicama obrane<br />

kr{}anstva od turskih i drugih najezdi, brane}i vi{e<br />

od ~etiri stolje}a sredi{nju Europu i njezina<br />

carstva. Bezbroj puta napu{ten i sam sebi<br />

ostavljen, razapinjan na svojim i tu|im galgama,<br />

morao je ali i uspijevao rasti - padaju}i.<br />

Ma koliko bio stamen i zaslu`an za<br />

strategiju stvaranja i ostvarivanja "predzi|a<br />

kr{}anstva", ni Europa ni europski povjesnici<br />

nisu mu jo{ upisali veliko slovo u gramatiku<br />

zahvalnosti. Europa je oduvijek bila<br />

zaokupljena sama sobom i svaki je pojedini<br />

narod vodio ra~un o svom mjestu u cjelini, na<br />

na~in da poglavito kuje vlastitu krunu svojih<br />

interesa i nacionalnih probitaka, No, na<br />

obzoru je, ka`u, korjenita promjena koja se<br />

imenuje stvaranjem Europske unije ili iz<br />

temelja preustrojene Nove Europe. Zavrtjev{i<br />

svoj novopovijesni kota~, lokomotiva juri, a u<br />

poluoblikovanoj kompoziciji ve} se vozi 25<br />

europslih i doeuropskih dr`ava, dok jo{<br />

desetak, a me|u njima i Hrvatska, stoje na<br />

svojim glavnim kolodvorima ili nacionalnim<br />

postajama, ~ekaju}i da budu pozvane,<br />

odnosno da poglavito same svojim rukama i<br />

glavama izrade i izvade putnu kartu za taj<br />

europski vlak.<br />

Za taj promet dva suvremena europska<br />

filozofa imaju svaki svoj okvir i tako je Karl<br />

Jaspersova slika: Nakon vi{e tisu}lje}a<br />

odvojenog razvoja ljudske kulture, posljednja<br />

su ~etiri i pol stolje}a proces europskog<br />

osvajanja svijeta, a zadnje stolje}e njegov<br />

dovr{etak. Ovo posljednje, u kojemu se razvoj<br />

ubrzano dovr{avao, do`ivjelo je mnogostruke<br />

osobnosti koje su bile potpuno samosvojne,<br />

do`ivjelo je ponos vo|a i vladara, trijumf<br />

izumitelja, prora~unatu smionost, iskustvo<br />

krajnjih granica, a do`ivjelo je i usrdnost koja<br />

se spram takva svijeta odr`ava. Danas to cijelo<br />

stolje}e spoznajemo kao za nas pro{lo.<br />

Uslijedio je preokret, sadr`aj kojega jo{,<br />

dakako, ne vidimo kao pozitivan nego kao<br />

gomilanje pote{ko}a...<br />

Ova skica njema~kog mislioca Jaspersa<br />

potje~e iz njegovog filozofskog opusa iz<br />

tridesetih godina 20. stolje}a kad je to~no<br />

predvidio i nazna~io dana{nja europska i svjetska<br />

kretanja.<br />

No, dana{nji engleski filozof Christopher<br />

Dawson, zadubljen u labirint teku}ih<br />

civilizacijskih peripetija napose<br />

globalizacijskih procesa, zapla{en je onim<br />

dijelovima svijeta - osobito zapadnog - koji je<br />

prihvatio i {iri doktrinu odba~enosti Boga.<br />

Zapanjen je {to se EU toliko odupire<br />

posvijetliti europske kr{}anske korijene i {to<br />

tobo` u duhu totalne slobode vjeru u Boga<br />

zabacuje u privatne sfere. On Isusovo ro|enje i<br />

njegov `ivot na zemlji u okviru stvarna<br />

poslanja ubraja me|u prijelomne i najve}e<br />

doga|aje ljudske povijesti, a kr{}anski blagdan<br />

Bo`i}a, vjerski i simboli~ki, "svjetlom nad<br />

svjetlima". Prema njegovim rije~ima, zloslutne<br />

pojave i nasilja koja se doga|aju u svijetu<br />

samo u posljednjih tridesetak godina, pod<br />

krinkama demokracije i nastanka tzv.<br />

modernog dru{tva, nisu samo znak sloma<br />

svjetovnoga humanizma, ve} one tako|er<br />

pokazuju da je potpuno sekularizirana<br />

(necrkvena) civilizacija ne~ovje~na -<br />

neprijateljska prema ~ovjekovu `ivotu i<br />

nespojiva sa samom ljudskom naravi. Teza:<br />

nema Boga, sve je dopu{teno - vodi u globalni<br />

kaos i nemoral. Sile nasilja i agresivnosti {to<br />

prijete uni{tenjem na{ega svijeta izravna su<br />

posljedica izgladnjelosti ~ovjekove duhovne<br />

naravi i njezina razo~aranja. Civilizacija mo`e<br />

biti stvarala~ka i `ivotna samo u mjeri u kojoj<br />

je produhovljena. Pove}anje mo}i neizbje`no<br />

pove}ava njezinu sklonost prema zlu i<br />

zatira~kom bijesu.<br />

Prema tomu, dr`i i sam Dawson, svijet se<br />

mo`e spasiti od samouni{tenja samo ako<br />

ponovno otkrije duhovnost i obnovi ~ovjekove<br />

{iroke duhovne sposobnosti. Tu golemu<br />

zada}u mora preuzeti, uz op}i, jednako<br />

stvarala~ki kr{}anski odgoj. Ta zada}a<br />

obuhva}a mnogo vi{e od onoga {to su do sada<br />

shvatili mnogi stru~njaci za odgoj i<br />

obrazovanje, pa i mnogi kr{}ani. Drugim<br />

rije~ima na{ (europski i op}esvjetski) problem<br />

ti~e se budu}nosti, ljudske du{e i Boga od<br />

kojih mo`e nastati velik obzor prelijepe ljudske<br />

stvarnosti. Ako se ti ~imbenici potcijene, do}i<br />

}e padom dobrih nada i vizija do neslu}enih<br />

kriza svijeta i novih padova ~ovje~anstva.<br />

Rasko{no blje{tavilo Bo`i}a nije istinita<br />

slika ljep{ega `ivota i boljeg svijeta. Bo`i} tamo<br />

gdje se o~ituje kao stanje blagostanja i rasko{i,<br />

virtualnih ~arolija i iluzija, zapravo prikriva<br />

ponor izme|u bogatih i siroma{nih: tri<br />

milijarda ljudi na na{em Planetu `ivi bez<br />

dovoljno pitke vode i osnovne prehrane, s<br />

jednim do dva ameri~ka dolara dnevne zarade.<br />

Daleko je jo{ socijalno uravnote`eno<br />

dostignu}e i sama podjela plodova rada ili<br />

cjeline bogatstva i u razvijenim zemljama.<br />

Za{to je to tako<br />

U naravi je ljudi u cijelom svijetu da se na<br />

prijelazima godina i prigodom velikih sve~anosti,<br />

kao {to je Bo`i} u kr{}ana opuste i prepuste, uz<br />

molitvu ili bez nje, radostima i slavlju.<br />

Dominantna je, pak, ljepota ba{ Bo`i}nih<br />

blagdana {to od davnine zra~e neizrecivom<br />

toplinom neizmjerno potrebnom ~ovjeku i ljudima<br />

na kugli zemaljskoj. To ne zna~i da nam svima nije<br />

potrebno "prodirati do temelja zbilje u kojoj<br />

jesmo". Isti mislilac ~ije su to rije~i smatra: ~ovjek<br />

je duh, stanje pravoga ~ovjeka njegovo je<br />

duhovno stanje.<br />

12 <strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>166</strong>/167 (206/207), <strong>studeni</strong>-<strong>prosinac</strong> <strong>2004.</strong>

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!