Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
EUROPSKI PUT U VODIKOVU BUDU]NOST<br />
Do 2050. EU bi trebala prije}i na novi energetski sustav s nositeljima energije koji ne sadr`e za klimu {tetne ugljikove spojeve<br />
Proizvodnja<br />
transport i<br />
raspodjela<br />
vodika<br />
Dobivanje H2 Skupine mjesnih<br />
reformacijom plina opskrbnih mre`a<br />
i elektrolizom<br />
H 2<br />
Transport H2<br />
u<br />
kamionima cisternama<br />
Proizvodnja H2<br />
od fosilnih<br />
nositelja energije,<br />
CO se odvaja<br />
2<br />
Spajanje mjesnih opskrbnih<br />
mre`a vodika; proizvodnja<br />
H2<br />
u ve}im koli~inama uz<br />
primjenu obnovljive<br />
energije<br />
Naprednija dekarbonalizacija<br />
proizvodnje H 2; primjena<br />
obnovljivih energija, fosilnih<br />
izvora energije s odvajanjem<br />
CO , novi nuklearni reaktori<br />
2<br />
Izravna proizvodnja H2<br />
od<br />
obnovljivih izvora energije;<br />
dekarbonizirano vodikovo<br />
dru{tvo<br />
Dana{nje<br />
energetsko<br />
gospodarstvo<br />
temelji se na<br />
fosilnim gorivima<br />
2010 2020 2030 2040<br />
Gospodarnost<br />
budu}nosti<br />
temelji se<br />
na vodiku<br />
Razvoj<br />
i primjena<br />
gorivih }elija,<br />
pohranjivanje<br />
i druge<br />
sastavnice<br />
Vodikovi motori s<br />
unutra{njim izgaranjem,<br />
autobusi s gorivim<br />
}elijama<br />
Nepokretne<br />
niskotemperaturne<br />
gorive }elije do 50 kW<br />
Tr`i{no sposobne<br />
gorive }elije od<br />
~vrstih oksida<br />
snagedo10MW<br />
1. generacija spremnika H2<br />
u automobilima, gorive }elije<br />
u serijskim putni~kim<br />
automobilima<br />
2. generacija<br />
spremnika H2<br />
u vozilima<br />
(pove}ani doseg)<br />
Tr`i{no sposobne<br />
gorive }elije za<br />
putni~ke<br />
automobile<br />
Gorive su se }elije probile na<br />
tr`i{te, raste njihov udjel pri<br />
proizvodnji elektri~ne energije<br />
Gorive }elije prevladavaju}a je<br />
tehnologija pri transportu i kod<br />
podru~ne proizvodne<br />
elektri~ne energije<br />
Primjena H<br />
u zrakoplovima<br />
2<br />
na jo{ {tetnije nositelje energije kao {to je ugljen,<br />
uljeni {kriljevac i te{ka ulja."<br />
ISLAN\ANIMA U VELIKOJ MJERI POMA@E<br />
PRIRODA<br />
Jedan izlaz nudi se u mogu}oj opskrbi<br />
energijom koja se temelji na vodiku i gorivim<br />
}elijama. Gorivi plin mo`e se izdvojiti iz vode,<br />
prirodnog plina i nafte, iz ugljena ili biomase, a<br />
gorive }elije mogu od njega proizvoditi elektri~nu<br />
energiju. Rifkin nagla{ava, "na taj na~in mo`e<br />
svako ku}anstvo proizvoditi svoju vlastitu energiju.<br />
Tako mo`emo do}i do temeljno demokratske<br />
opskrbe, okon~ati ovisnost o uvoznoj nafti i<br />
smanjiti sna`ni potencijal sukobljavanja izme|u<br />
islamskih i zapadnih zemalja."<br />
Za okoli{ je taj obrat opravdan samo ako se<br />
vodik dobiva obnovljivom energijom, a ne<br />
kori{tenjem fosilnih nositelja energije. U svezi s<br />
tim, priroda uvelike poma`e Islan|anima. Na<br />
njihovom vulkanskom otoku magma zagrijava<br />
podzemne vodene spremnike, koji ponegdje dose`u<br />
i do povr{ine tla. Stanovnici otoka ve} vi{e od 60<br />
godina koriste te energetske izvore. U glavnom<br />
gradu Reykjaviku zagrijavaju se na taj na~in skoro<br />
sve zgrade, a uz to i mnoge pje{a~ke staze. U {est<br />
geotermi~kih elektri~nih centrala vru}a izvorska<br />
voda proizvodi elektri~nu energiju. Zajedno s<br />
hidroelektranama, one isporu~uju ukupno<br />
potrebnu koli~inu elektri~ne energije na otoku.<br />
Energetske potrebe Islanda pokrivaju se na<br />
taj na~in ~istim izvorima, ipak samo do 72 posto.<br />
Za ostalo ipak koriste fosilna goriva. Njih prije<br />
svega koristi skoro 185 tisu}a automobila na<br />
otoku, gdje je vi{e vozila nego posjednika voza~ke<br />
dozvole, kao i ribarska flota od pribli`no 900<br />
brodova.<br />
Dovesti taj udjel na nulu cilj je tvrtke Iceland<br />
New Energy (INE). Islan|ani su kao sudionike<br />
uklju~ili naftni koncern Shell, opskrbljiva~a<br />
energijom Norsk Hydro kao i DaimlerChrysler. Oni<br />
bi trebali u cijelom proizvodnom lancu vodika<br />
osigurati potrebne sastavnice, ~istu elektri~nu<br />
energiju, elektrolizator za razbijanje vode i crpne<br />
stanice za vodik. Pro{le godine konzorcij je<br />
obavijestio o svojem djelovanju - na rubu<br />
Reykjavika Shell je postavio crpnu postaju za vodik,<br />
nakon toga je DaimlerChrysler isporu~io tri<br />
autobusa s gorivim }elijama vrste Mercedes Citaro.<br />
Od tada oni ispituju taj projekt u prometu.<br />
AUTOBUSI MERCEDES KR^ITELJI SU NOVIH<br />
PUTOVA U SVIJET VODIKA<br />
Pravi tvrdi orah pred tvrtkom INE je jo{<br />
preinaka svih automobila na otoku i ribarskih<br />
brodova na ekolo{ki ne{kodljiv pogon. Direktor<br />
poduze}a Jon Björn Skulason ipak je optimisti~ki<br />
raspolo`en. "Osobni automobili na vodik bit }e<br />
spremni za tr`i{te do kraja desetlje}a", ka`e on. Od<br />
tada trebat }e jo{ 15 do 20 godina za zamjenu<br />
postoje}ih automobila." Prvi brod s pogonom na<br />
vodik", nastavlja Skulason, "mogao bi biti porinut u<br />
more oko 2010. godine, a s mnogo sre}e, pretvorba<br />
bi mogla biti okon~ana ve} oko 2030. godine".<br />
Autobusi Mercedes kr~itelji su novih putova u<br />
svijet vodika i u devet drugih europskih gradova. U<br />
trajnom pogonu bruje kroz vru}i Madrid, kao i kroz<br />
hladni Stockholm, u Njema~koj su pak u primjeni u<br />
ravni~arskom Hamburgu i u bre`uljkastom<br />
Stuttgartu. "Problemati~an je prije svega mraz",<br />
priznao je voditelj projekta Walter Rau. "]elija se<br />
dodu{e ne o{te}uje, ali smrznuta se ne mo`e<br />
pokrenuti." Tada ju je, naime, potrebno otapati<br />
ogrjevnim elementima. "Ali ve} postoje tehni~ka<br />
rje{enja, koja su djelotvorna na ispitnom stolu",<br />
jam~i Rau. U me|uvremenu, ve}ina se industrijskih<br />
zemalja okre}e vodiku kao izboru za budu}nost. Za<br />
EU su stru~njaci izradili prijedlog planova<br />
decentralizirane opskrbe energijom. Do 2050.<br />
godine mogla bi se cjelokupna proizvodnja<br />
opskrbljivati iz obnovljivih izvora i fosilna era u<br />
Europi bila bi na kraju.<br />
Ameri~ka vlada jednako tako smatra vodik<br />
nositeljem energije u budu}nosti. U jesen 2003.,<br />
predsjednik George W. Bush predstavio je mogu}i<br />
istra`iva~ki dr`avni prora~un od 1,7 milijardi<br />
dolara, podijeljenih na pet godina. Istina, plin bi se<br />
ve}im dijelom trebao dobivati od ugljena i nafte te<br />
uz pomo} nuklearne energije. "Bush nas `eli<br />
povesti u vodikovu budu}nost bez napu{tanja<br />
fosilne i nuklearne pro{losti", `ali se Jeremy Rifkin.<br />
Osim toga, predvi|eni iznos sredstava za <strong>2004.</strong> ve}<br />
je smanjen za 50 posto zbog golemoga manjka u<br />
prora~unu SAD-a.<br />
Japan, pak, sna`no ubrzava razvoj gorivih<br />
}elija. Do 2010. trebalo bi se najmanje 50 tisu}a<br />
vodikovih automobila doma}ih proizvo|a~a<br />
kotrljati cestama Japana. Devet crpnih postaja s<br />
vodikom ve} je postavljeno u {irem prostoru<br />
Tokija, a izgradnja daljnjih 170 zapo~ela je ove<br />
godine. U Koreji proizvo|a~i automobila Kia i<br />
Hyundai planiraju staviti u pogon ispitnu flotu<br />
od 10 tisu}a vozila pokretanih vodikom. I<br />
Australija, Kina i Rusija namjeravaju priklju~iti se<br />
tom projektu.<br />
GORIVA ]ELIJA, ALI BEZ VODIKA<br />
Ali, ne priklanjaju se svi stru~njaci tom<br />
iskoraku u novi energetski svijet. "Goriva }elija da,<br />
ali bez vodika", zahtijeva primjerice Ulf Bossel iz<br />
Europskog foruma za gorive }elije u {vicarskom<br />
Oberrohrdorfu. Kod proizvodnje vodika vi{e se<br />
energije gubi, nego {to se ikada mo`e ponovno<br />
dobiti natrag iz tog plina, potkrepljuje on svoje<br />
stajali{te.<br />
Manager VW-a Bernd Pitschetsrieder ne<br />
vjeruje u gorive }elije, nego u dizelski motor. On je<br />
ekolo{ki manje {kodljiv, osim toga vozila s takvim<br />
motorom imaju svakako ve}i doseg. Kori{tenje<br />
teku}eg dizelskog goriva od prirodnog plina, moglo<br />
bi ~ak izbaciti iz igre vodik kao budu}eg nositelja<br />
energije. Pitschetsrieder postavlja pitanje: odakle bi<br />
se dobivao vodik<br />
Jedan odgovor daje Reinhold Wurster,<br />
stru~njak za vodik u poduze}u L-B-Systemtechnik<br />
iz Ottobrunna kod Münchena. On dodaje, "samo u<br />
Njema~koj nastaje kao popratni proizvod kemijske<br />
industrije godi{nje skoro milijarda prostornih<br />
metara vodika. To je dovoljno za pokretanje do 650<br />
tisu}a putni~kih automobila. Kad bi se koristili svi<br />
drugi izvori vodika, bilo bi ga dovoljno sljede}ih 15<br />
godina za pet milijuna automobila." Poslije 2020.<br />
godine u Europi bi se moglo opskrbljivati vi{e od<br />
300 milijuna automobila s vodikom iz obnovljivih<br />
izvora, dok bi teku}eg dizelskog goriva od<br />
prirodnog plina bilo dovoljno samo za 40 milijuna<br />
vozila. Ali, i Wurster priznaje da se do svakodnevne<br />
primjene vozila s vodikom treba svladati jo{<br />
nekoliko prepona. "Ako `elimo proboj", tvrdi on,<br />
"onda razvoj moramo poduprijeti tako sna`no kao<br />
Japan."<br />
Izvor: Focus 14/2004<br />
Pripremio: @eljko Medve{ek<br />
<strong>HEP</strong> VJESNIK 165 (205), listopad <strong>2004.</strong> 59
Change language