Broj 166, studeni-prosinac 2004. - HEP Grupa

MALI KULINARSKI ATLAS SVIJETA (20)
tro{i razli~ito, a te`nja koja se zbog toga javlja vodi
uvijek i ponovno iz podru~ja manje potro{nje u ono
ve}e. To se naziva napretkom, boljitkom i sli~nim
la`nim atrakcijama, a nove nara{taje odgajamo da
tomu nepravilnom pona{anju te`e i ja~e od nas.
Ljudi zapravo ne razumiju, nego prije trpe te`nju.
Te`nja je te`ak teret, te`ina koja prite`e na jednom
kraju `ivotne razine. Od toga se razina nagiba, a
Svijet onda na~elom nizbrdice... kao kugla na kosini.
POGODI TKO DOLAZI NA
VE^ERU
Bakterija koja gricka zaga|enja pobire aplauz
u Fairfieldu, New Jersey, gdje je U.S. EPA (ameri~ka
Agencija okoli{ne za{tite) `eli uporabiti da o~isti
podru~je zaga|eno otrovnim kanalizacijskim
vodama. Tajanstvenu malu bakteriju nezgrapnoga
imena Dehalococcoides ethenogenes, otkrili su
1997. znanstvenici na Cornell University i pritom
utvrdili da voli papati opasne industrijske kemikalije.
"Doista su to ~udnovati organizmi," rekao je
Stephen Zinder, predsjednik Cornellova odjela za
mikrobiologiju. Bakterije se ~ine djelotvornijima u
sukobu s kontaminacijom nego {to je proces
prepumpavanja i tretiranja, koji pumpa vodu u nadi
da }e izdvojiti zaga|ivalo. Proces uporabe bakterija
u ~i{}enju zaga|enoga podru~ja nazvan
bio-remedijacijom, testiran je i u Kaliforniji, u
Delaware, u Texasu i drugim dr`avama. Dosad,
znanstvenici nisu otkrili {tetnih u~inaka od
upu{tanja bakterija u podzemne vode.
Izvor podataka: New York Times, Jonathan Miller,
19. listopada 2003.
Mo`da bi to bilo rje{enje za ultimativni
sapun Bi li isljednici nakon stavljanja u prodaju
doista rje{avali ubojstva ljudi kojima je ne{to
misteriozno ukralo mozak Bi li kakve bakterije
djelovale i na socijalne kontaminante, onaj poseban
oblik parazita koji u ljudskom dru{tvu postoji bez
rada, znanja i koristi, a opet ne pro|e dan da ih ne
opjeva pokoje sredstvo javnoga informiranja Ni
slu~ajno. Puste `elje...
DOBRE VILE SJEVERA
Dok na~elo 'zaga|iva~ pla}a' u Americi
`ivotari, njihovi sjeverni susjedi iznimno ga
podupiru. Jednoglasnom odlukom, Kanadski vrhovni
sud odredio je da kompanije koje one~i{}uju moraju
platiti prouzro~enu {tetu. U konkretnom slu~aju
rije~ je o tvrtki Imperial Oil, koja je 1998. prema
zapovjedi kvibe~koga Ministarstva okoli{a morala
sanirati zaga|enje od istjecanja iz skladi{nih
tankova koje je upropastilo zemlji{te ispod dvadeset
domova.
Jerry DeMarco, odvjetnik u Sierra Legal
Defense fondu, nazvao je presudu protiv Imperiala a
u korist spomenutoga na~ela "jednom od velikih
pobjeda okoli{noga zakona u kanadskoj povijesti."
Da je sud odlu~io druk~ije, pribli`no 30.000
mjesta u Kanadi ostalo bi zaga|enima.
Izvor podataka: Toronto Globe and Mail, Kirk
Makin, 31. listopada 2003.
Svaki puta kada prolazim putom prema
srednjem Jadranu osvrnem se na ru{evine
obrova~ke vizije o glinici, na hr|avo ~udovi{te {to se
jo{ grbi usred kraja koji bi ljudi s druk~ijom,
plemenitijom vizijom o~uvali u prirodnom stanju,
samo zato da gostima mogu prodavati ili poklanjati
neokaljani pogled na hrvatski kr{. Jest, u svijetu
postoje propisi kojima ne dopu{taju ni kampiranje u
vidokrugu ceste, kako bi putnicima pogled na okoli{
ostao bez estetske mrlje! Postoji i propis o ronjenju
kojime zabranjuju uporabu za{titnih rukavica, kako
se turisti no{eni morskom strujom ne bi hvatali za
greben i o{te}ivali `ivi svijet, pa da kapital
podvodne ~arolije postoji i sutra, za nove goste. Je li
takvo {to doma}im nespretnjakovi}ima uop}e
pojmljivo
Vjerojatno nije. Svako ve} provjereno korisno
na~elo, propis ili pravilo u nas }e kroatizirati;
prilagoditi na na~in da na~elno postoji, ali da
istodobno svaka sankcija bude djelotvorno
zaprije~ena. Kako }emo natjerati zaga|iva~a da
plati, kad mu daljnji ro|ak mora tako presuditi, ili
ga brati} mora uhapsiti, ili ga vjerenik sestri~ne
mora prijaviti U nas ljude koji zastupaju po{tenje,
pravdu, urednost, viziju reda i napretka ostraciraju
(izdvajaju iz dru{tva, da ne bi tko pomislio {togod
medicinsko...). Takvima nema mjesta u njihovim
malenim, toplim i prljavim zajednicama, jer rodbina
treba dr`ati skupa, pa i protiv budu}nosti, protiv
zakona ili protiv napretka! ^udnovato je zamijetiti
plemensko ure|enje u svemirskoj eri, ali jo{ je
~udnije `ivjeti.
[ume, obale, dna i ostala pogledu zaklonjena
mjesta prepuna su prezira primitivaca. Gdjegod
skrene{ s ceste, misle}i odmoriti du{u i pogled u
iskonskoj ~isto}i prirode koju ponosno nazivamo
lijepom na{om, spazit }e{ hr|avu konzervu,
namotaj `ice, pro{upljeni karnister, izlizanu
autogumu, razderani {tednjak, perilicu, ili
ra{~erupan fri`ider. Uz putove iza nasipa nalazi se
prava izlo`ba otpada. Mjestimice se mo`e ugledati
gomilu od tridesetak bubnjeva iz perilica, ili na
desetke odba~enih karoserija. ^injenica da samo
vrlo prepoznatljive djelatnosti raspola`u tim
vrstama i koli~inama otpada ne zabrinjava nikoga
do mjere gdje bi bilo promu}urno ustanoviti tko se
to tamo, tako i toliko istovario. To u nas malo koga
zanima.
Nije rije~ o manjku tehnologije ili novca za
otkrivanje takvih po~initelja. Video nadzorni
ure|aji i maskirani klasi~ni ili elektroni~ki
fotoaparati, drugdje su izvanredno sredstvo za
kontrolu i brojanje divlja~i, a u nas ne padaju na
pamet ni pla}enima za kontrolu i obuzdavanje
divljaka. Premda je tro{kove nadzora mogu}e
naplatiti po~initeljima prekr{aja, u nas je rije~
samo i uvijek ponovno o pomanjkanju zanimanja,
pa ~ak i kod profesionalnih slu`ba koje bi
logikom poslova i zadataka morale misliti
druk~ije. Zanimljivo je da i u tim organizacijama
oko prvoga s puno zanimanja o~ekuju redovita
primanja.
Europa, turizam, napredak, ekologija, majka
priroda, tradicija, lijepa na{a, djedovina, o~evina,
domovina, sveto tlo, od stolje}a sedmog... Ma kome
mi to
Etiopija
Vru}a zemlja
ljutih za~ina
Demokratska Narodna Republika Etiopija (na
amharskom jeziku: Ye Etiyop'ia Hezbawi Dimokrasiyawi
Republek) bila je prva neovisna afri~ka dr`ava uspostavljena
jo{ u 1. stolje}u n.e., a njena povijest se`e u doba starog
Egipta. Uz staroegipatski, svoj trag ostavili su i stari Grci, a u
4. stolje}u ovdje se pro{irilo kr{}anstvo, osobito
ranokr{}anska sekta monofizitizam (koja priznaje samo
bo`ansku, a ne i ljudsku narav Krista). Premda je osu|ena
451. godine na koncilu u Halkedonu, ona je opstala u
etiopskoj, ali i armenskoj, jakobitskoj i koptskoj crkvi.
Prema legendi, etiopska crkvena glazba temelji
se na na~inu pjevanja psalama jo{ iz vremena Davida i
Salamona. Povijest moderne Etiopije zapo~inje u 19.
stolje}u kada zapo~inje proces ujednjivanja pokrajina,
koji je okon~an za vladavine Menelika II. Etiopiju
nastanjuju Amharci, Galli, Tigrini, Somalci, Afarci i
Guragini, ali i jo{ pribli`no 70 malih naroda i plemena -
ukupno Etiopija ima 60 milijuna stanovnika - pa je u
upotrebi vi{e od 70 jezika i 200 narje~ja!
Zahvaljuju}i i tropskoj klimi, Etiopija je poznati
svjetski proizvo|a~ kave, {e}erne trstike i pamuka. Unato~
tomu, ubraja se siroma{ne zemlje, {to se odra`ava i na
njenu kuhinju, koja je u velikoj mjeri zadr`ala (pra)stare
korijene. Stoga neki nacionalni specijaliteti, bilo zbog
namirnica (primjerice, meso krokodila, gu{tera i zmija) i
za~ina (~esto i ljutih), ili pak okusa (primjerice, omiljeno jelo
od je~ma i u`eglog maslaca), nisu uvijek ni dostupni ali ni
omiljeni izvan granica zemlje. Dakako, predstavljamo vam -
prihvatljivije recepte!
PILE NA ETIOPSKI
Sastojci: 1 pile, 2 glavice luka, 200 g pirea
(pekmeza) od raj~ice, 1 zelena paprika, 1 {alica ulja,
papar, sol, {afran, ljuta mljevena paprika
Priprema:
Pile o~istimo, operemo i izre`emo na komade,
nasjeckamo luk i papriku. Piletinu stavimo na vru}e ulje
zajedno s lukom, {afranom, ljutom paprikom, paprom i solju
i pirjamo dok meso ne postane mekano. Dodamo pire od
raj~ice, narezanu zelenu papriku te jo{ kra}e vrijeme pirjamo
da paprika omek{a.
Poslu`imo uz kuhanu ri`u za~injenu {afranom.
OV^JI ODRESCI NA @ARU
Sastojci: ½ kg ov~etine, 125 g narezanog
crvenog luka, 1 `lica ulja, sol, papar, cimet, ljuta
mljevena paprika, {afran
Priprema:
Meso nare`emo na sitne komade ili dobro
istu~emo da se usitni. Narezani luk lagano popr`imo na
ulju, skinemo s vatre te dodamo meso, cimet, {afran,
ljutu papriku, sol i papar. Sve zajedno dobro
promijesimo i od dobijene mase oblikujemo male
odreske. Prema`emo ih uljem i pe~emo na `aru.
SVINJSKI RAGOUT
Sastojci: 250 g svinjetine, 250 g kuhanih mahuna
2 glavice luka, 2 ~esna ~e{njaka, 5 `lica ulja, 2 `lice
bra{na, 5 zrelih raj~ica, 1 {alica mesne juhe, nasjeckano
per{inov list, papar, sol
Priprema:
Narezani luk i zgnje~eni ~e{njak popr`imo na
ulju, dodamo meso, papar, sol i nekoliko minuta
pirjamo. Skinemo s vatre, posipamo bra{nom,
pomije{amo s narezanim raj~icama, zalijemo juhom i
pe~emo u pe}nici dok meso ne omek{a.
Kuhane mahune lagano popr`imo na ulju,
posipamo ljutom paprikom i poslu`imo s mesom. Sve
zajedno obilno posipamo nasjeckanim per{inom.
Putuje i kuha
Darjan Zadravec
U slijede}em nastavku: Filipini
HEP VJESNIK 166/167 (206/207), studeni-prosinac 2004. 71