Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ZNATE LI TKO JE BIO<br />
100 godina od otkri}a "elektronke"<br />
Godina <strong>2004.</strong> zna~ajna je zbog<br />
stogodi{njice otkri}a "elektronke", koja<br />
predstavlja po~etak razvoja jedne nove discipline<br />
u elektrotehnici – elektronike. Stoga se valja<br />
podsjetiti tog zna~ajnog datuma i obilje`iti ga<br />
barem napisom o njenom izumitelju Johnu<br />
Ambroseu Flemingu.<br />
John Ambrose Fleming je ro|en 29.<br />
studenoga 1849. u Lancasteru, u Ujedinjenom<br />
kraljevstvu, premda je podrijetlom bio [kot.<br />
Njegov otac bio je jedan od pionira gradnje<br />
kori{tenjem betona, dapa~e, izumio je na~in<br />
mije{anja cementa za gradnju. Fleming je u<br />
pratnji oca puno putovao i bio zaljubljen u<br />
lokomotive (tada{nju najve}u tehni~ku novost)<br />
te se po~eo zanimati za tehniku i tehni~ka<br />
otkri}a. Kao ~etrnaestogodi{nji u~enik bavio se<br />
Laydenskom bocom i Voltinim ~lancima, tako da<br />
je ~itava obitelj trebala trprijeti elektri~ne udare<br />
koje je on izvodio. Kako mu se otac preselio u<br />
London, John se upisao na koled`, na kojem se<br />
istakao kao najbolji matemati~ar. Kako nije<br />
mogao upisati tehni~ke znanosti, Fleming je<br />
odabrao studij kemije i 1871. kao<br />
dvadesetdvogodi{njak posti`e titulu Master of<br />
Science.<br />
Kao mladi kemi~ar radi u Kemijskom<br />
institutu u South Kensingtonu, gdje ure|uje<br />
spise poznatog Faradaya i ponavlja sve njegove<br />
pokuse. To jo{ vi{e raspaljuje njegovu ljubav<br />
prema elektricitetu. Izme|u ostalih pokusa,<br />
ponovio je Faradayev pokus o induciranoj struji u<br />
vodi~u koji se giba izme|u dva pola magneta.<br />
Radi toga se Fleming 1877. odlu~uje za studij<br />
fizike u Cambridgeu. Tu mu je profesor Maxwell,<br />
koji je bio znamenit kao odli~an eksperimentator<br />
i ~ovjek koji je otkrio niz zna~ajnih zakona u<br />
elektrotehnici.<br />
Kada je 1883. zavr{io i svoj drugi studij,<br />
Flemingu je povjereno da na koled`u u<br />
Londonu osnuje, za ono vrijeme, veliki<br />
laboratorij i da predaje predmet pod imenom<br />
Tehnologija elektriciteta. Njegovo na~elo<br />
podu~avanja bilo je da studenti moraju u<br />
laboratoriju izvoditi pokuse i potom ih<br />
objasniti i matemati~ki dokazati. Glas o njemu<br />
pronio se preko Atlantika te poznati<br />
pronalaza~ Tomas Alva Edison predla`e da<br />
Fleming 1882. postane “vode}i elektri~ar<br />
Edison Light Company”, filijali za Europu. Zato<br />
1884. Fleming boravi u Sjedinjenim Ameri~kim<br />
Dr`avama, a tamo mu sam Edison pokazuje<br />
pojavu termoelektronske emisije, koju je otkrio<br />
kod pokusa. Edison je opazio kako u`arena<br />
elektroda u `arulji s ugljenom niti izbacuje<br />
elektrone. Sam Edison to nije znao objasniti, a<br />
Fleminga je taj pokus vrlo dojmio i on nakon<br />
povratka u Englesku nastavlja pokuse. U svoj<br />
dnevnik opa`anja `arulju je opisao: “prostor<br />
izme|u u`arene niti i metalne plo~e za<br />
elektricitet je jednosmjerna ulica”.<br />
Fleming je 16. studenoga 1904. patentirao<br />
prvu elektronsku cijev, kasnije nazvanu dioda.<br />
Malo kasnije 1905. godine je u Royal Society<br />
odr`ao predavanje o “termoioni~kom ventilu”<br />
koji je temeljen na takozvanom Edisonovu<br />
efektu, otkrivenom dvadeset godina ranije.<br />
Flemingova dioda je bila staklena cijev s dvije<br />
elektrode, od kojih je jedna `arila posebnim<br />
izvorom elektri~ne struje. Cijev je bila ispra`njena<br />
od plinova onoliko koliko se tada tehni~ki mogao<br />
posti}i vakuum. Elektri~na struja je uz relativno<br />
niske napone vo|ena pomo}u elektrona<br />
izba~enih iz u`arene elektrode. Cijev se pona{a<br />
kao ventil i vodi elektri~nu struju samo kada je<br />
u`arena elektroda negativna, a druga pozitivna.<br />
Zato je Fleming u`arenu elektrodu nazvao<br />
katodom, a hladnu anodom. Primjenu te<br />
"elektronke" Fleming je vidio u pretvaranju<br />
izmjeni~ne struje u istosmjernu. Ubrzo je ona<br />
na{la primjenu u najjednostavnijem<br />
radioprijemniku za prijem u Markonijevu sustavu<br />
za “be`i~nu telegrafiju”, kako su u po~etku zvali<br />
radio. Taj sklop je nazvan Flemingov detektor.<br />
Neovisno o Flemingu, ameri~ki fizi~ar Lee<br />
de Forest je 1906. godine izumio elektronsku<br />
cijev s tri elektrode i nazvao ju trioda. On je<br />
izme|u anode i katode ugradio kao prepreku<br />
elektronima jednu re{etkastu elektrodu. Mnogi i<br />
danas smatraju triodu pravim po~etkom<br />
elektronike u dana{njem smislu. Trioda se pona{a<br />
kao poja~alo elektri~nih promjena.<br />
Tako|er, neovisno o izumu Fleminga i de<br />
Foresta, u Europi je austrijski fizi~ar Rober von<br />
Lieben sa suradnicima Eugenom Reisom i<br />
Sigmundom Straussom konstruirao 1906. godine<br />
cijev punjenu plemenitim plinom, s u`arenom<br />
katodom, u kojoj se elektronski roj upravljao<br />
magnetskim ili elektri~nim poljem. Nazvao ju je<br />
relej s katodnim zrakama, kasnije Triodenlampe. I<br />
ona je slu`ila kao poja~alo, pa se koristila kao<br />
telefonsko poja~alo.<br />
Izum triode potaknuo je dugotrajni sudski<br />
spor. Fleming je bezuspje{no poku{avao dokazati<br />
da je de Forest samo usavr{io njegovu diodu i<br />
tako dobio triodu. De Forest je cijeli `ivot<br />
dokazivao da u doba izuma triode nije znao za<br />
Flemingovu diodu. Spor je okon~an tek 1943.<br />
godine kada je Vrhovni sud SAD presudio u korist<br />
de Foresta. Premda je Fleming tada imao 94<br />
godine nije mu bilo drago i u jednom intervjuju<br />
je izjavio da su “Amerikanci lopovi koji kradu<br />
najbolje pronalaske Engleske”.<br />
Fleming se posvetio daljnjim istra`ivanjima<br />
oko primjene svoga pronalaska u Braunovoj<br />
cijevi, katodnom oscilografu, osciloskopu,<br />
radioprijemnicima i kona~no u televizijskoj cijevi.<br />
Do`ivio je ~ak i da se prvo elektroni~ko ra~unalo<br />
ENIAC konstruira s njegovim "elektronkama".<br />
John Fleming nije bio samo blistavi<br />
eksperimentator, odli~ni predava~, nego odli~an<br />
slikar, ali i umjetni~ki fotograf koji je sam<br />
izra|ivao svoje fotografije. Volio je glazbu, a<br />
posebno je u`ivao u putovanjima. Putovao je u<br />
obje Amerike, Palestinu i Egipat, u ono vrijeme<br />
kada su takva putovanja bila rijetka i zapravo<br />
prave avanture. Umro je 18. travnja 1945. u<br />
Sidmouthu u 96. godini.<br />
Pripremio: J. Moser<br />
Godine <strong>2004.</strong> navr{ava se<br />
stogodi{njica otkri}a<br />
"elektronke", koju je izumijo<br />
John Ambrose Fleming, {to<br />
predstavlja po~etak razvoja<br />
nove discipline u elektrotehnici<br />
- elektronike<br />
John<br />
Ambrose<br />
Fleming<br />
( 1849. – 1945.)<br />
"Otac elektronike"<br />
Fleming je "elektronku"<br />
primijenio u pretvaranju<br />
izmjeni~ne struje u<br />
istosmjernu, a ubrzo je<br />
kori{tena u najjednostavnijem<br />
radioprijemniku za prijem u<br />
Markonijevu sustavu za<br />
"be`i~nu telegrafiju" - radiju.<br />
<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>166</strong>/167 (206/207), <strong>studeni</strong>-<strong>prosinac</strong> <strong>2004.</strong> 57
Change language