08.01.2015 Views

Broj 166, studeni-prosinac 2004. - HEP Grupa

Broj 166, studeni-prosinac 2004. - HEP Grupa

Broj 166, studeni-prosinac 2004. - HEP Grupa

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

UMIROVLJENICI<br />

Posjeti Me|ugorju, Lopudu i [ipanu<br />

Jo{ jedan lijep i nezaboravan izlet<br />

Antun Star~evi}<br />

Na otoku Lopudu, uz palme za koje ka`u da su najvi{e na<br />

Mediteranu<br />

Na jutarnjoj misi u crkvi u<br />

Me|ugorju bili smo uz vjernike iz<br />

svih krajeva svijeta, a poslije nje<br />

na Brdu ukazanja, na kojem su<br />

vidjelice do`ivjele ukazanja Majke<br />

Bo`je<br />

66 <strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>166</strong>/167 (206/207), <strong>studeni</strong>-<strong>prosinac</strong> <strong>2004.</strong><br />

Poslije nekoliko zajedni~kih i uspje{nih izleta<br />

nas umirovljenika i zaposlenika <strong>HEP</strong>-a iz Zagreba,<br />

ostvarene su i `elje da posjetimo Me|ugorje te<br />

otoke Lopud i [ipan u dubrova~kom akvatoriju.<br />

Odlu~ili smo se za autobusni prijevoz nama ve}<br />

provjerene tvrtke Saraja, koja uz kvalitetan<br />

autobus ima i, ne manje va`no - simpati~ne<br />

voza~e. U autobusu, dovoljno popunjenom<br />

umirovljenicima i zaposlenicima <strong>HEP</strong>-a, s nama<br />

putuje i Ana Kolak, koja }e nam biti vodi~ u<br />

Me|ugorju, ina~e ~lanica Molitvene zajednice<br />

Marijina pohoda.<br />

S na{eg odredi{ta u Zagrebu krenuli smo u<br />

~etvrtak, 21. listopada, u pribli`no 21 sat. Voza~i<br />

su nam ve} otprije poznati: Tihomir i Vlado. Smjer:<br />

Karlovac, Korenica, Gra~ac, Knin, Sinj, Me|ugorje.<br />

U dobrom raspolo`enju, kroz suhu i ugodno toplu<br />

no}, novi autobus prolazi naplatne ku}ice Lu~ko, a<br />

na{a nam Ana mirnim i ugodnim glasom<br />

nadahnuto prikazuje zbivanja vezana za ukazanje<br />

Majke Bo`je u Me|ugorju, koje su svjedo~ile mlade<br />

djevojke vidjelice. U toj atmosferi, u autobusu su<br />

se zapjevale i pobo`ne pjesme.<br />

NA MISI U ME\UGORJU<br />

Granicu s Hercegovinom pro{li smo bez<br />

duljeg zadr`avanja te u Me|ugorje stigli u pet<br />

sati. Bio je jo{ mrak. Cijela na{a skupina,<br />

vo|ena A. Kolak, prolazi svih 14 postaja<br />

Kri`nog puta, koji je u Me|ugorju vrlo<br />

dojmljivo postavljen. Posebno se izdvaja kip<br />

Isusa na kri`u. I tu dobivamo nadahnuti prikaz<br />

Isusove golgote, uz molitvu kod svake postaje.<br />

Na jutarnjoj misi u crkvi u Me|ugorju smo uz<br />

vjernike iz svih krajeva svijeta, a poslije nje se<br />

uputismo prema Brdu ukazanja, gdje su<br />

vidjelice do`ivjele ukazanja Majke Bo`je. Brdo<br />

je strmo i neprikladno za hodanje. Unato~<br />

tomu, hodo~asnici prolaze svih pet reljefnih<br />

mjesta ukazanja. Ana nam prikazuje doga|aje<br />

kod svakog od njih. Na Brdu je postavljen kip<br />

Majke Bo`je, gdje se hodo~asnici zadr`avaju u<br />

molitvi. Uz spomenuta vjerska obilje`ja, u<br />

Me|ugorju je poznato i Brdo s kri`em, tako|er<br />

mjesto hodo~a{}a. Ono je puno ve}e i strmije,<br />

a na vrhu mu je veliki kri`, do kojeg dolaze<br />

brojni vjernici tijekom cijele godine.<br />

Me|ugorje, uredan gradi} u kojem se jo{<br />

uvijek grade i novi objekti, orijentirano je na<br />

vjerska hodo~a{}a te ima veliki broj prihvatnih<br />

pansiona i preno}i{ta. Nakon objeda se<br />

pozdravljamo s na{im vodi~em, Anom Kolak, koja<br />

nam je pribli`ila Me|ugorje te nastavljamo put. On<br />

nas vodi preko [irokog Brijega te Mostara,<br />

dolinom Neretve prema Dubrovniku.<br />

Prolazimo pokraj Mostara te lijepim<br />

krajobrazom uz Neretvu preko Metkovi}a te<br />

prekrasnom deltom Neretve i Opuzena. Zaustavili<br />

smo se u Neumu. Na tom putu kod na{eg Kleka<br />

primje}ujemo ruski brod koji ispituje morsko dno,<br />

radi mosta koji }e povezati na{u obalu s<br />

poluotokom Pelje{ac, {to je najbolje rje{enje da se<br />

ne mora prolaziti granica s BiH te da, na`alost<br />

zapostavljeni, Pelje{ac dobije mogu}nost razvoja.<br />

U ve~ernjim satima prelazimo preko lijepog<br />

Mosta Franje Tu|mana, koji je skratio put prema<br />

Dubrovniku. Osvijetljen most, prekrasni putni~ki<br />

brodovi u Gru{koj luci kao i svjetla Dubrovnika,<br />

odu{evljavaju nas te se zadovoljni smje{tamo u<br />

ugodnom hotelu Mlini u Srebrenom.<br />

BRODOM DO ELAFITSKIH OTOKA, LOPUDA I<br />

[IPANA<br />

Idu}eg dana, u subotu, na{ bus u Gru{koj<br />

luci do~ekuje na{ prijatelj Marko Polovi},<br />

umirovljenik Elektrojuga, koji je i predsjednik<br />

Udruge umirovljenika Elektrojuga Dubrovnik. On<br />

}e nam biti vodi~ na tom podru~ju. Osigurao nam<br />

je manji brod – trabakul, ure|en za turisti~ka<br />

putovanja do 50 putnika, kojim }emo obi}i otoke<br />

Lopud i [ipan. Vrijeme je prekrasno, toplo. Uz<br />

mirno more i vedro raspolo`enje, kre}emo iz<br />

Gru{ke luke. Brod plovi podru~jem Elafita, kako se<br />

zovu otoci zapadno od Dubrovnika. Najve}i od njih<br />

je [ipan, a tu su Lopud i Kolo~ep (Kalamota). Ti<br />

otoci, brodicama povezani s Dubrovnikom, svojim<br />

prekrasnim krajobrazima, pje{~anim pla`ama i vrlo<br />

ugodnom klimom, privla~e brojne turiste. Najbli`i<br />

Dubrovniku je Kolo~ep, sa suptropskom<br />

vegetacijom, prostranim borovim {umama, u {to<br />

smo se i sami uvjerili plove}i njegovom sjevernom<br />

stranom.<br />

Brodica nas je dovela do Lopuda, koji je<br />

smje{ten izme|u Kolo~epa i [ipana, a od njih je<br />

i najrazvijeniji. Otok je povr{ine 4,63 km 2 i<br />

smatra se najljep{im u Elafitima. Turizam i<br />

ugostiteljstvo su tradicionalno na visokoj razini.<br />

Na`alost, ima zapu{tenih vinograda i ostalih<br />

kultura kojima otok obiluje. Na njemu odli~no<br />

uspijevaju sve mediteranske kulture, a posebno<br />

limun. Tu nema ispu{nih plinova, jer na Lopud<br />

ne mo`ete do}i autom. Pjeskovita pla`a [unj,<br />

kao i ostale pla`e, uz bujnu vegetaciju te bistro,<br />

~isto more, privla~e mnoge Dubrov~ane i ostale<br />

goste jo{ od doba Mihe Procata, Getaldi}a,<br />

Ru|era Bo{kovi}a, Ivana Gunduli}a, kao i<br />

bogate pu~ane iz Dubrova~ke republike – sve do<br />

danas. Posjetili smo botani~ki vrt i vidjeli vrlo<br />

visoke palme, za koje ka`u da su najvi{e na<br />

Mediteranu. Na tom otoku je i poznati hotel<br />

Lapadia, vlasni{tvo Atlanske plovidbe iz<br />

Dubrovnika te nekoliko privatnih hotela. Toplo<br />

vrijeme i ugodno more privuklo je neke od na{ih<br />

hepovaca na kupanje.<br />

Poslije obilaska jednog dijela otoka,<br />

vra}amo se na na{ trabakul koji se zove

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!