Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ISKUSTVA DRUGIH<br />
Reforma elektroenergetskog sektora u Makedoniji<br />
Preuzeta iskustva drugih zemalja<br />
kao jamstvo ispravnog puta<br />
Goran Majstrovi}<br />
><br />
U makedonskom<br />
elektroenergetskom sektoru<br />
pripremaju se zna~ajne<br />
zakonske, organizacijske i<br />
tr`i{ne promjene, a najavljena<br />
reforma u jednoj od najmanjih<br />
zemalja u regiji s tranzicijskim i<br />
dodatnim objektivnim<br />
gospodarstvenim i politi~kim<br />
pote{ko}ama svakako<br />
predstavlja hrabar korak prema<br />
tr`i{nim odnosima<br />
400 kV mre`a i va`niji proizvodni objekti u Makedoniji<br />
nazivne 2010. godine<br />
32 <strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>166</strong>/167 (206/207), <strong>studeni</strong>-<strong>prosinac</strong> <strong>2004.</strong><br />
Restrukturiranje elektroenergetskog sektora<br />
zahvatilo je i dr`ave jugoisto~ne Europe. Uz ostale<br />
dr`ave na tom podru~ju, koje su intenzivno pristupile<br />
tom procesu, zna~ajne promjene u organizaciji i radu<br />
elektroenergetskog sektora uskoro se o~ekuju i u<br />
Makedoniji. Trenuta~no se u makedonskom<br />
elektroenergetskom sektoru odvijaju dva usporedna<br />
procesa: restrukturiranje i priprema za privatizaciju.<br />
OSNOVNA OBILJE@JA MAKEDONSKOG SUSTAVA<br />
U jednoj od najmanjih zemalja u Europi s<br />
ukupnom povr{inom od 25 713 km 2 , populacijom od<br />
pribli`no dva milijuna ljudi i bruto nacionalnim<br />
dohotkom po glavi stanovnika od 1710 USD,<br />
najavljena reforma elektroenergetskog sektora<br />
svakako je iznimno va`an korak u razvoju cjelokupnog<br />
gospodarstva pritisnutog problemima tranzicije.<br />
Tijekom 2003. godine, u proizvodnim<br />
postrojenjima makedonske elektroprivrede - ESM<br />
(Elektrostopanstvo na Makedonija) proizvedeno je<br />
6.27 TWh elektri~ne energije, od ~ega 78 posto ili 4.9<br />
TWh u termoelektranama i 22 posto ili 1.37 TWh u<br />
hidroelektranama. Ukupna proizvodnja elektri~ne<br />
energije porasla je za 11.6 posto u odnosu na<br />
prethodnu 2002. godinu. Istodobno je uvezeno 950<br />
GWh elektri~ne energije ili 13 posto ukupne<br />
potro{nje. Ukupna potro{nja elektri~ne energije u<br />
2003. godini u Makedoniji iznosila je 7.22 TWh, {to<br />
predstavlja porast od ~ak 12.5 posto u odnosu na<br />
2002. godinu. Ukupno instalirani proizvodni kapacitet<br />
iznosi 1443.8 MW, od ~ega 1010 MW u<br />
termoelektranama i 433.8 MW u hidroelektranama,<br />
dok je vr{no optere}enje u 2003. godini bilo na razini<br />
od 1320 MW. Zna~i, ukupno instalirani kapacitet<br />
proizvodnje iznosi 109 posto vr{nog optere}enja<br />
sustava, {to predstavlja veliki problem za makedonski<br />
sustav, koji ovisi o uvozu elektri~ne energije. Ukupni<br />
ostvareni prihod ESM-a u 2003. godini iznosio je<br />
pribli`no 380 milijuna eura, a neto dobit te tvrtke je<br />
oko nule.<br />
Tijekom 2002. i 2003. godine naplata ra~una za<br />
elektri~nu energiju bila je na vrlo niskoj razini od<br />
pribli`no 65-70 posto, {to je predstavljalo velike<br />
probleme u poslovanju ESM-a. Me|utim <strong>2004.</strong> godine<br />
stanje se zna~ajno popravilo, pa sada ukupna naplata<br />
(ne pravodobna, ve} ukupna) iznosi pribli`no 90<br />
posto. Ukupni broj potro{a~a (brojila) je pribli`no<br />
650.000. Cijena elektri~ne energije za ku}anstva u<br />
Makedoniji je me|u najni`ima u Europi i iznosi<br />
pribli`no 4.5 USc/kWh, a omjer cijene elektri~ne<br />
energije za ku}anstva i industriju je pribli`no 75<br />
posto. <strong>Broj</strong> zaposlenih u ESM-u na kraju 2003. godine<br />
bio je 7905, {to je rezultat smanjenja broja zaposlenih<br />
za ~ak 1100 tijekom 2003. godine. Naime, vi{ak<br />
zaposlenih nastao je ve}im dijelom i zbog masovnog,<br />
politi~ki motiviranog zapo{ljavanja u ESM-u tijekom<br />
mandata prethodne Vlade, posebno prije posljednjih<br />
parlamentarnih izbora.<br />
Od zna~ajnijih razvojnih projekata koji su<br />
trenuta~ aktualni potrebno je izdvojiti izgradnju HE<br />
Kozjak instalirane snage 82 MW, koja je pu{tena u<br />
pogon <strong>2004.</strong> godine, te izgradnju HE Sv. Petka snage<br />
36 MW, koja se gradi u istom kaskadnom sustavu i bit<br />
}e pu{tena u pogon 2007. godine. Tako|er, zavr{en je<br />
program revitalizacije velikih HE ~ime je, izme|u<br />
ostalog, pove}an ukupni instalirani kapacitet<br />
proizvodnje za pribli`no 38 MW. Sve navedeno<br />
zna~ajno utje~e na nu`no pove}anje rezerve u<br />
proizvodnim kapacitetima.<br />
U idu}em razdoblju izgradit }e se nekoliko vrlo<br />
zna~ajnih vodova: interni 400 kV vod Dubrovo – [tip<br />
(duljine 40 km, ve} je zavr{en i u pogonu pod 110 kV)<br />
te interkonekcijski DV 400 kV [tip – Chervena Mogila<br />
(BG) (150 km), DV 400 kV Bitola 2 – Florina (GR) (41<br />
km), DV 400 kV Skopje 5 – Ni{ (SCG) (156 km) te<br />
Skopje 5 - Tirana (ALB) (210 km), koji }e se vjerojatno<br />
zamijeniti novom varijantom Bitola – Zembljak (ALB).<br />
Nakon izgradnje navedenih vodova , 400 kV mre`a<br />
Makedonije izgledat }e kao {to je prikazano na slici.<br />
RAZDVAJANJE ESM-a NA DVIJE SAMOSTALNE<br />
TVRTKE<br />
Tijekom idu}e godine o~ekuju se zna~ajne<br />
promjene u elektroenergetskom sektoru u Makedoniji.<br />
Od 1. sije~nja 2005. godine u Makedoniji }e biti dvije<br />
nove, me|usobno neovisne, elektroenergetske tvrtke<br />
nastale razdvajanjem biv{e vertikalno integrirane<br />
tvrtke ESM. Jedna od njih obavljat }e djelatnosti<br />
proizvodnje, distribucije i opskrbe elektri~nom<br />
energijom i zadr`at }e jednaki naziv – ESM, premda }e<br />
se registrirati kao potpuno nova tvrtka. Unutar novog<br />
ESM-a djelatnosti proizvodnje i distribucije bit }e<br />
razdvojene ra~unovodstveno i upravlja~ki.<br />
Druga tvrtka bit }e registrirana pod nazivom MEPSO<br />
(Makedonski elektroprijenosni operator sustava), a obavljat<br />
}e djelatnost prijenosa elektri~ne energije, {to obuhva}a<br />
prijenosnu mre`u, operatora sustava i operatora tr`i{ta.<br />
Priprema za razdvajanje navedenih djelatnosti trajala je<br />
malo vi{e od godinu dana. Naime, planom iz prosinca<br />
2003. godine definirano je na~elo razdvajanja sredstava,<br />
opreme, kapitala i zaposlenih po pojedinim djelatnostima.<br />
Na samom po~etku reforme, Vlada je definirala osnovnu<br />
postavku po kojoj djelatnost prijenosa elektri~ne energije<br />
treba ostati u potpunom vlasni{tvu dr`ave, dok }e se s<br />
vremenom dopustiti privatizacija proizvodne i<br />
distribucijske djelatnosti. Prihva}anjem takve polazne<br />
postavke, inherentno se nametnulo rje{enje o razdvajanju<br />
postoje}e elektroprivrede na spomenuta dva neovisna<br />
dijela, {to je, uostalom, i naj~e{}i primjer organizacije<br />
elektroenergetskog sektora u Europi. Podjelom biv{e<br />
vertikalne tvrtke, broj zaposlenih u novom ESM-u bit }e<br />
pribli`no 7500, dok }e ostatak od pribli`no 400 zaposlenih<br />
biti raspore|en u MEPSO.<br />
REFORMA U NEKOLIKO KORAKA<br />
Kronolo{ki, reforma }e se odvijati u nekoliko<br />
koraka. Na temelju plana reorganizacije ESM-a iz
Change language