MALI KULINARSKI ATLAS SVIJETA (20) tro{i razli~ito, a te`nja koja se zbog toga javlja vodi uvijek i ponovno iz podru~ja manje potro{nje u ono ve}e. To se naziva napretkom, boljitkom i sli~nim la`nim atrakcijama, a nove nara{taje odgajamo da tomu nepravilnom pona{anju te`e i ja~e od nas. Ljudi zapravo ne razumiju, nego prije trpe te`nju. Te`nja je te`ak teret, te`ina koja prite`e na jednom kraju `ivotne razine. Od toga se razina nagiba, a Svijet onda na~elom nizbrdice... kao kugla na kosini. POGODI TKO DOLAZI NA VE^ERU Bakterija koja gricka zaga|enja pobire aplauz u Fairfieldu, New Jersey, gdje je U.S. EPA (ameri~ka Agencija okoli{ne za{tite) `eli uporabiti da o~isti podru~je zaga|eno otrovnim kanalizacijskim vodama. Tajanstvenu malu bakteriju nezgrapnoga imena Dehalococcoides ethenogenes, otkrili su 1997. znanstvenici na Cornell University i pritom utvrdili da voli papati opasne industrijske kemikalije. "Doista su to ~udnovati organizmi," rekao je Stephen Zinder, predsjednik Cornellova odjela za mikrobiologiju. Bakterije se ~ine djelotvornijima u sukobu s kontaminacijom nego {to je proces prepumpavanja i tretiranja, koji pumpa vodu u nadi da }e izdvojiti zaga|ivalo. Proces uporabe bakterija u ~i{}enju zaga|enoga podru~ja nazvan bio-remedijacijom, testiran je i u Kaliforniji, u Delaware, u Texasu i drugim dr`avama. Dosad, znanstvenici nisu otkrili {tetnih u~inaka od upu{tanja bakterija u podzemne vode. Izvor podataka: New York Times, Jonathan Miller, 19. listopada 2003. Mo`da bi to bilo rje{enje za ultimativni sapun Bi li isljednici nakon stavljanja u prodaju doista rje{avali ubojstva ljudi kojima je ne{to misteriozno ukralo mozak Bi li kakve bakterije djelovale i na socijalne kontaminante, onaj poseban oblik parazita koji u ljudskom dru{tvu postoji bez rada, znanja i koristi, a opet ne pro|e dan da ih ne opjeva pokoje sredstvo javnoga informiranja Ni slu~ajno. Puste `elje... DOBRE VILE SJEVERA Dok na~elo 'zaga|iva~ pla}a' u Americi `ivotari, njihovi sjeverni susjedi iznimno ga podupiru. Jednoglasnom odlukom, Kanadski vrhovni sud odredio je da kompanije koje one~i{}uju moraju platiti prouzro~enu {tetu. U konkretnom slu~aju rije~ je o tvrtki Imperial Oil, koja je 1998. prema zapovjedi kvibe~koga Ministarstva okoli{a morala sanirati zaga|enje od istjecanja iz skladi{nih tankova koje je upropastilo zemlji{te ispod dvadeset domova. Jerry DeMarco, odvjetnik u Sierra Legal Defense fondu, nazvao je presudu protiv Imperiala a u korist spomenutoga na~ela "jednom od velikih pobjeda okoli{noga zakona u kanadskoj povijesti." Da je sud odlu~io druk~ije, pribli`no 30.000 mjesta u Kanadi ostalo bi zaga|enima. Izvor podataka: Toronto Globe and Mail, Kirk Makin, 31. listopada 2003. Svaki puta kada prolazim putom prema srednjem Jadranu osvrnem se na ru{evine obrova~ke vizije o glinici, na hr|avo ~udovi{te {to se jo{ grbi usred kraja koji bi ljudi s druk~ijom, plemenitijom vizijom o~uvali u prirodnom stanju, samo zato da gostima mogu prodavati ili poklanjati neokaljani pogled na hrvatski kr{. Jest, u svijetu postoje propisi kojima ne dopu{taju ni kampiranje u vidokrugu ceste, kako bi putnicima pogled na okoli{ ostao bez estetske mrlje! Postoji i propis o ronjenju kojime zabranjuju uporabu za{titnih rukavica, kako se turisti no{eni morskom strujom ne bi hvatali za greben i o{te}ivali `ivi svijet, pa da kapital podvodne ~arolije postoji i sutra, za nove goste. Je li takvo {to doma}im nespretnjakovi}ima uop}e pojmljivo Vjerojatno nije. Svako ve} provjereno korisno na~elo, propis ili pravilo u nas }e kroatizirati; prilagoditi na na~in da na~elno postoji, ali da istodobno svaka sankcija bude djelotvorno zaprije~ena. Kako }emo natjerati zaga|iva~a da plati, kad mu daljnji ro|ak mora tako presuditi, ili ga brati} mora uhapsiti, ili ga vjerenik sestri~ne mora prijaviti U nas ljude koji zastupaju po{tenje, pravdu, urednost, viziju reda i napretka ostraciraju (izdvajaju iz dru{tva, da ne bi tko pomislio {togod medicinsko...). Takvima nema mjesta u njihovim malenim, toplim i prljavim zajednicama, jer rodbina treba dr`ati skupa, pa i protiv budu}nosti, protiv zakona ili protiv napretka! ^udnovato je zamijetiti plemensko ure|enje u svemirskoj eri, ali jo{ je ~udnije `ivjeti. [ume, obale, dna i ostala pogledu zaklonjena mjesta prepuna su prezira primitivaca. Gdjegod skrene{ s ceste, misle}i odmoriti du{u i pogled u iskonskoj ~isto}i prirode koju ponosno nazivamo lijepom na{om, spazit }e{ hr|avu konzervu, namotaj `ice, pro{upljeni karnister, izlizanu autogumu, razderani {tednjak, perilicu, ili ra{~erupan fri`ider. Uz putove iza nasipa nalazi se prava izlo`ba otpada. Mjestimice se mo`e ugledati gomilu od tridesetak bubnjeva iz perilica, ili na desetke odba~enih karoserija. ^injenica da samo vrlo prepoznatljive djelatnosti raspola`u tim vrstama i koli~inama otpada ne zabrinjava nikoga do mjere gdje bi bilo promu}urno ustanoviti tko se to tamo, tako i toliko istovario. To u nas malo koga zanima. Nije rije~ o manjku tehnologije ili novca za otkrivanje takvih po~initelja. Video nadzorni ure|aji i maskirani klasi~ni ili elektroni~ki fotoaparati, drugdje su izvanredno sredstvo za kontrolu i brojanje divlja~i, a u nas ne padaju na pamet ni pla}enima za kontrolu i obuzdavanje divljaka. Premda je tro{kove nadzora mogu}e naplatiti po~initeljima prekr{aja, u nas je rije~ samo i uvijek ponovno o pomanjkanju zanimanja, pa ~ak i kod profesionalnih slu`ba koje bi logikom poslova i zadataka morale misliti druk~ije. Zanimljivo je da i u tim organizacijama oko prvoga s puno zanimanja o~ekuju redovita primanja. Europa, turizam, napredak, ekologija, majka priroda, tradicija, lijepa na{a, djedovina, o~evina, domovina, sveto tlo, od stolje}a sedmog... Ma kome mi to Etiopija Vru}a zemlja ljutih za~ina Demokratska Narodna Republika Etiopija (na amharskom jeziku: Ye Etiyop'ia Hezbawi Dimokrasiyawi Republek) bila je prva neovisna afri~ka dr`ava uspostavljena jo{ u 1. stolje}u n.e., a njena povijest se`e u doba starog Egipta. Uz staroegipatski, svoj trag ostavili su i stari Grci, a u 4. stolje}u ovdje se pro{irilo kr{}anstvo, osobito ranokr{}anska sekta monofizitizam (koja priznaje samo bo`ansku, a ne i ljudsku narav Krista). Premda je osu|ena 451. godine na koncilu u Halkedonu, ona je opstala u etiopskoj, ali i armenskoj, jakobitskoj i koptskoj crkvi. Prema legendi, etiopska crkvena glazba temelji se na na~inu pjevanja psalama jo{ iz vremena Davida i Salamona. Povijest moderne Etiopije zapo~inje u 19. stolje}u kada zapo~inje proces ujednjivanja pokrajina, koji je okon~an za vladavine Menelika II. Etiopiju nastanjuju Amharci, Galli, Tigrini, Somalci, Afarci i Guragini, ali i jo{ pribli`no 70 malih naroda i plemena - ukupno Etiopija ima 60 milijuna stanovnika - pa je u upotrebi vi{e od 70 jezika i 200 narje~ja! Zahvaljuju}i i tropskoj klimi, Etiopija je poznati svjetski proizvo|a~ kave, {e}erne trstike i pamuka. Unato~ tomu, ubraja se siroma{ne zemlje, {to se odra`ava i na njenu kuhinju, koja je u velikoj mjeri zadr`ala (pra)stare korijene. Stoga neki nacionalni specijaliteti, bilo zbog namirnica (primjerice, meso krokodila, gu{tera i zmija) i za~ina (~esto i ljutih), ili pak okusa (primjerice, omiljeno jelo od je~ma i u`eglog maslaca), nisu uvijek ni dostupni ali ni omiljeni izvan granica zemlje. Dakako, predstavljamo vam - prihvatljivije recepte! PILE NA ETIOPSKI Sastojci: 1 pile, 2 glavice luka, 200 g pirea (pekmeza) od raj~ice, 1 zelena paprika, 1 {alica ulja, papar, sol, {afran, ljuta mljevena paprika Priprema: Pile o~istimo, operemo i izre`emo na komade, nasjeckamo luk i papriku. Piletinu stavimo na vru}e ulje zajedno s lukom, {afranom, ljutom paprikom, paprom i solju i pirjamo dok meso ne postane mekano. Dodamo pire od raj~ice, narezanu zelenu papriku te jo{ kra}e vrijeme pirjamo da paprika omek{a. Poslu`imo uz kuhanu ri`u za~injenu {afranom. OV^JI ODRESCI NA @ARU Sastojci: ½ kg ov~etine, 125 g narezanog crvenog luka, 1 `lica ulja, sol, papar, cimet, ljuta mljevena paprika, {afran Priprema: Meso nare`emo na sitne komade ili dobro istu~emo da se usitni. Narezani luk lagano popr`imo na ulju, skinemo s vatre te dodamo meso, cimet, {afran, ljutu papriku, sol i papar. Sve zajedno dobro promijesimo i od dobijene mase oblikujemo male odreske. Prema`emo ih uljem i pe~emo na `aru. SVINJSKI RAGOUT Sastojci: 250 g svinjetine, 250 g kuhanih mahuna 2 glavice luka, 2 ~esna ~e{njaka, 5 `lica ulja, 2 `lice bra{na, 5 zrelih raj~ica, 1 {alica mesne juhe, nasjeckano per{inov list, papar, sol Priprema: Narezani luk i zgnje~eni ~e{njak popr`imo na ulju, dodamo meso, papar, sol i nekoliko minuta pirjamo. Skinemo s vatre, posipamo bra{nom, pomije{amo s narezanim raj~icama, zalijemo juhom i pe~emo u pe}nici dok meso ne omek{a. Kuhane mahune lagano popr`imo na ulju, posipamo ljutom paprikom i poslu`imo s mesom. Sve zajedno obilno posipamo nasjeckanim per{inom. Putuje i kuha Darjan Zadravec U slijede}em nastavku: Filipini <strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>166</strong>/167 (206/207), <strong>studeni</strong>-<strong>prosinac</strong> <strong>2004.</strong> 71
KRI@ALJKA Autor: STJEPAN OREŠIÆ RUSKI VIOLON- ÈELIST I DIRIGENT TVRÐAVE U STARO- GRÈKIM GRADOVIMA PRIGODNA SVEÈANA ÈESTITKA (zaj. s ) ITELJKE STARO- GRÈKE TEBE SREDIŠTA VRTNJE MORSKA RIBA, KANJ SUPER BOGATI PERGAM- SKI KRALJ RADNICI U KAME- NOLOMU (puè.) BAKAR “INTER- NATIONAL LABOUR ORGANI- SATION” SASTAVNI VEZNIK; KONÈASTE TVOREVINE ORISATI TRGOVCI MESOM RAK DOJKE (grè.) OTVORENO REÆI, BEZ UVIJANJA STANOVNIK TREBINJA OJEDINA, UTRS ROMI GRÈKO SLOVO (JOTA) GLUMICA IZ “MEK- SIÈKIH SAPUNICA”, GABRIELA GLUMAC BALDWIN STARIJI BRITANSKI GLUMAC STRIP- DETEKTIV KIRBY RAST, STATURA GLUMICA RINA KRAJNJI DIO EKS- TREMITETA ARGON ZALJEV U JAPANU (.TS...) APOLONIJA ILI ELEONORA ODMILA UVJE BATI KOGA ZA NEKU IGRU PREMDA ŠPANJOL- SKI PIJANIST, ISAAC KOPRENA, ZAR “RIZMA” JESTI VAÈUÆI RUSKO ENSKO IME, SIRKA NIZOZEM. POMORAC, WILLEM PROZIRNA TKANINA GRAD U PIEMONTU GLUMICA BORTO- LAZZI JAPANSKA PJESMA, TANKA ŠTIP “ŠKOLA” TRÈANJE, TRKA DIO RUKE OD ZGLAV- KA DO VRHA PRSTIJU OTRESI- TOST, IVÈA- NOST PUMPA, CRPKA “KRUNA” MALEN, SITAN STRATE- GIJA TEORIJA GOVOR- NIŠTVA NAPET I UZBUDLJIV FILM NEON PRIJE- DOBAN DRAGI, LJUBLJENI (mn.) KISIK “OSOBNI DOHODAK” JAP. GRAD NA OTOKU HOKKAIDO TRICIJ VODITELJ “LATINICE”, DENIS STARO MJESTO KOD SPLITA ÈEŠKI FILMSKI REDATELJ VAVRA ODREÐI- VATI TE INU ÈEGA IRONIÈNA OSOBA, IRONIÈAR KNJI EV- NICA, MARIJA Odgonetka kri`aljke iz pro{log broja (vodoravno): Svjedo~anstvo, tragikomedija, Radilovi}, rez, otapati, agora, Marat, }akule, Br, tas, ~ar, No, O, S, Cave, Amir, lipoidi, stoka, Ito Korjeni}, {, banana, posada, o, Ate, vijenac, @(arko), P(oto~njak), OFI, Job, UV, Arrigo, zoster, Etta, A, mn, LOT, Ljikica, Akakij. 72 <strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>166</strong>/167 (206/207), <strong>studeni</strong>-<strong>prosinac</strong> <strong>2004.</strong>
Change language