Broj 166, studeni-prosinac 2004. - HEP Grupa

NOVE KNJIGE
Arthur J. Beckhard: "NIKOLA TESLA - Genij elektrotehnike"
Titan me|u znanstvenicima
Napravio sam stvari
za koje nijedan ~ovjek
prije mene nije ni
sanjao da su mogu}e.
Moj posao tek je po~eo.
Ja JESAM nat~ovjek.
Ja sam Nikola Tesla.
60 HEP VJESNIK 166/167 (206/207), studeni-prosinac 2004.
U izdanju KIGEN-a iz Zagreba, i uz potporu
nekoliko hrvatskih tvrtki (Hrvatska elektroprivreda,
Dalekovod, Siemens, Ericsson Nikola Tesla, RIZ i
Elektroprojekt), upravo je iz tiska iza{ao prijevod
knjige Arthura J. Beckharda Nikola Tesla – Genij
elektrotehnike (Electrical Genius Nikola Tesla).
Premda su brojne knjige i ~lanci napisani o
fascinatnim znanstvenim postignu}ima velikog
izumitelja, o njegovom `ivotu, obitelji i podrijetlu
literatura je vrlo oskudna. Poslije knjige Johna J.
O'Neilla Nenadma{nji genij iz 1944. godine, ovo je
jedan od rijetkih poku{aja da se ~itateljima pribli`i i
`ivotopis ovog po svemu izvanserijskog ~ovjeka i
znanstvenika, rodom iz Hrvatske.
PETOGODI[NJI DJE^AK @ELIO JE IZMISLITI
NE[TO [TO BI ZADIVILO ODRASLE
Ro|en u Smiljanu u Lici 1856. godine Nikola
je bio ~etvrto od petero djece, koliko ih je bilo u
obitelji paroha Milutina Tesle. Jo{ kao petogodi{nji
dje~ak `elio je izmisliti ne{to {to bi zadivilo odrasle,
ponajprije njegove roditelje, posebice nakon
prerane smrti starijeg im sina Dane, kojem su svi
proricali veliku izumiteljsku karijeru. Ve} s
po~etkom {kolovanja sav se posvetio cilju da
postane samouki genij te se vrlo rano odrekao
privatnog `ivota, emocija i bliskosti i izbjegavao
bilo kakve emocionalne zapetljaje: Ne}e si
dopustiti tu pogre{ku da nekog zavoli. Ne}e imati
prijatelja, jer prijatelji bi mogli nehotice tra`iti
ne{to od njega. Ne}e se vezati ni za koga i prestat
}e razmi{ljati o pro{losti. I samo }e raditi, raditi,
raditi.
U tom danono}nom radu, izumiteljsku
karijeru zapo~eo je samostrelom, kao svojim prvim
dje~jim izumom, a zavr{io elektromotorom na
izmjeni~nu struju, telefonskim poja~alom, lu~nom
svjetiljkom, svitak-transformatorom i s jo{ brojnim
izumima, od kojih su njih 212 slu`beno priznati
patenti. I danas se u svakodnevnom `ivotu
primjenjuje 110 njegovih najrazli~itijih izuma.
TRAGA^ ZA ZNANSTVENOM ISTINOM – MORA
@IVJETI U LJUDSKOM VAKUUMU
Cijeli svoj `ivot proveo je kao hodo~asnik na
mukotrpnom putu napretka ~ovje~anstva, odri~u}i
se ljubavi, potomaka, prijateljstva, novca,
blagostanja, slave… Vjerovao je da jedino pod
uvjetom da ukloni iz svog `ivota sve okolne
utjecaje, ima {ansu, u tom kratkom razdoblju
jednog ljudskog vijeka, ostvariti ne{to od istinske
znanstvene vrijednosti: Znanstvenik - traga~ za
znanstvenom istinom – mora `ivjeti u ljudskom
vakuumu, kako bi cijelo svoje bi}e posvetio svojem
radu. Vjerovao je da, isto tako kako se ~lanovi
lakoatletske mom~adi odri~u alkohola i pu{enja da
bi svoja tijela doveli u stanje najve}e kondicije,
tako se i znanstvenik mora odre}i ljubavi i osje}aja
i prijateljstva. Svojim mislima nije dopu{tao da
spontano i nekontrolirano lutaju. Snagom svoga
duha i volje disciplinirano ih je usmjerio tamo
kamo je smatrao da pripadaju - elektricitetu: Od
same te rije~i podilazili su ga trnci. Elektricitet!
Skoro ~udesna sila koju su znanstvenici poznavali,
ali je nisu mogli obuzdati. Osje}ao je kao da je
elektricitet zato~enik gluposti i neznanja i samo
~eka njega da do|e i oslobodi ga. Ljudi su ga se
bojali upotrebljavati. Za ve}inu njih munja je jo{
uvijek bila simbol gnjevnog Boga.
POSTOJI APSOLUTNA ISTINA
Ali, umjesto da vam prepri~avam cijeli
sadr`aj knjige o geniju, funkcioniranje ~ijeg uma
te{ko mo`emo razumjeti i u vremenu
informatike i elektronike, re}i }u vam tek jo{ dva
zanimljiva podatka iz njegovog `ivota. Jeste li,
primjerice, znali da je i on bio me|u onima koji
su odbijali povjerovati u Einsteinovu teoriju
relativnosti, koja je tvrdila da je sva istina
relativna, ovisno o to~ki gledi{ta promatra~a:
Nikola Tesla vjerovao je da postoji Apsolutna
Istina u mehaniziranom svemiru, u kojem bi se
~ovjek mogao razviti do savr{enog stroja ako bi
uspio eliminirati sve emocionalne smetnje iz
svoga `ivota. Bio je odlu~an u tome da se ne
osvr}e na mogu}nost pogre{ke u svom
razmi{ljanju. Proveo je ve}i dio svog `ivota u
nastojanju da doka`e svoju vlastitu teoriju.
Jeste li znali i to da smo, zahvaljuju}i njemu,
mogli imati jo{ jednog nobelovca podrijetlom iz
Hrvatske. Ali, i da ga, opet zahvaljuju}i njemu,
nismo dobili. Naime, 1912. godine bilo mu je
ponu|eno da, zajedno s Thomasom Alvom
Edisonom, podijeli Nobelovu nagradu za fiziku. On
je to odlu~no odbio, ne `ele}i da ga na taj na~in
povezuju s ~ovjekom koji ga je jednom izdao i
kojeg je smatrao vi{e vje{tim trgovcem nego
izumiteljem i znanstvenikom. Nagrada je tada
uskra}ena i Edisonu, a dobio ju je slabo poznati
fizi~ar Nils Gustaf Dalen za svoj rad na plinskoj
rasvjeti.
Nikola Tesla je umro 8. sije~nja 1943.,
siroma{an i sam, u sobici jednog njujor{kog hotela.
Jo{ prije jednog stolje}a ovaj titan me|u
znanstvenicima navijestio je da }e jednog dana
~ovjek mo}i odaslati elektri~nu energiju dalje od
najve}ih bljeskova munje ikada stvorenih. Mo}i
}emo izbu{iti oblake i tako stvoriti ki{u. Mo}i }emo
upravljati prirodnim silama.
Tko zna {to }emo jo{ mo}i, ako se rodi jo{
jedan Tesla!
Marica @aneti} Malenica