Mathias Zdarsky demonstrira svoju skijašku tehniku
Nastanak modernog športa: skijanje Tekst: ANA POPOVČIĆ Iako danas gotovo isključivo skijamo radi užitka (odnosno športa), skijanje je jedan od onih brojnih športova (veslanje, jedrenje, jahanje, pucački i borilački športovi, itd.) koji svoje porijeklo vuku iz čiste ljudske potrebe Od princa Haakona Birkebeiner ratnici u bijegu sa dvogodišnjim prijestolonasljednikom do Chamonixa Netko je jednom rekao: „Skijanje je ples, a planina uvijek vodi“. I to je srž skijanja. Planina je uvijek gospodarica, sve određuje i njoj se prilagođavamo. I iako danas gotovo isključivo skijamo radi užitka (odnosno športa), skijanje je jedan od onih brojnih športova (veslanje, jedrenje, jahanje, pucački i borilački športovi, itd.) koji svoje porijeklo vuku iz čiste ljudske potrebe. Prema nekim sačuvanim pećinskim crtežima i predmetima, može se zaključiti da su se prastanovnici najsjevernijih dijelova našeg planeta kretali po snježnim prostranstvima pomoću neke naprave koju su stavljali na svoju obuću. Jedna od najstarijih „skija“, stara oko 4500 godina, pronađena je u Hotingu (Švedska), a najstariji crtež „skijaša“ (iz otprilike 2000. g. pr. Kr.) otkriven je u pećini na otoku Rødøy (Norveška). Skijaše spominje i danski kroničar iz 3. stoljeća Saxo Grammaticus, a spominju se i u finskim narodnim pjesmama. Bizantski pisac Prokopije (6. st.) navodi da su se skije upotrebljavale u vojnim pohodima, a švedski povjesničar Olaus Magnus (1490. - 1557.) opisuje u svojoj knjizi iz 1555. jednu pravu skijašku utrku. Nordijske zemlje prirodno su povezane sa skijanjem, pa je ono i sastavni dio mnogih skandinavskih mitova, legendi, ali i stvarnih povijesnih događaja. Godine 1206. za vrijeme građanskog rata u Norveškoj, dvogodišnji prijestolonasljednik Haakon Haakonsson bio je u opasnosti i sakriven u blizini Lillehammera. Dvojica Birkebeiner ratnika, Thorstein Skevla i Skjervald Skrukka, spasili su princa i prenijeli ga na skijama u sigurnost. Prešli su 55 km od doline Gudbrandsdal, preko dva planinska lanca do Rene u dolini Osterdal. Mladi princ, koji je kasnije postao norveški kralj, okončao je građanski rat, a njegov dramatičan bijeg s Birkebeiner ratnicima obilježava se u Norveškoj svake godine skijaškom utrkom, povijesnom dionicom između Lillehamera i Rene. Slična utrka pod imenom Vasallopet, održava se i u Švedskoj, a obilježava događaj iz 1520. godine. Tada je budući švedski kralj i začetnik poznate švedske vladarske kuće Vasa - Gustav Ericsson Vasa, pobjegao pred trupama danskog kralja Kristijana II. (koji je u to vrijeme vladao i Švedskom). Vasaloppet ski maraton (90 km) održava se Utrka Vasaloppet kojom se obilježava događaj iz 16. st. svake prve nedjelje u ožujku na sjeverozapadu Dalarne u Švedskoj, između mjesta Sälen i gradića Mora, i danas je jedna od najvećih i najpopularnijih utrka skijaškog trčanja. Od 17. stoljeća sve češće su prisutne i skijaške postrojbe u europskim vojskama. U norveškoj vojsci postojali su već 1733. posebni propisi za njih, a iz 1767. potječe zapis o natjecanjima tih jedinica u Oslu. Početkom 19. st. osnivaju se u Norveškoj prva skijaška udruženja. Godine 1868. zabilježena su prva organizirana skijaška natjecanja, a 1883. osnovan je u Husebyu Norveški skijaški savez (Norges Skivorbundet) koji je prvi proveo klasifikaciju nordijskih skijaških disciplina. Postupno, interes za skijaški šport raste i u susjednim zemljama, a potom dolazi i u zemlje srednje Europe. Popularnosti skijanja snažno su pridonijela dvojica polarnih istraživača: Šveđanin E. F. Nordenskjöld koji je 70-ih godina 19. st. vodio ekspediciju na Grenland, i Norvežanin Fridtjof Nansen (inače dobitnik Nobelove nagrade za mir 1922. godine) koji je 1888., sa svojom pratnjom također prešao na skijama Grenland i to opisao u knjizi Paa ski over Grenland (Skijama po Grenlandu). Taj putopis, objavljen 1890., ubrzo je preveden na više svjetskih jezika, Nansen je postao međunarodna zvijezda, a mnogi entuzijasti počeli su nabavljati skije iz Norveške. 23 Olimp