09.02.2015 Views

OLIMP 41 - Hrvatski Olimpijski Odbor

OLIMP 41 - Hrvatski Olimpijski Odbor

OLIMP 41 - Hrvatski Olimpijski Odbor

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Racionalizacija, sistematizacija,<br />

operacionalizacija, kao<br />

i mnoge druge -cije, uvukle<br />

su se u rječnik brojnih ljudi<br />

različitih kategorija, a ponajviše onih<br />

višeg socijalnog staleža i nižeg stupnja<br />

empatije. Uzastopno recitiranje jezičnih<br />

fraza od strane retoričara, dramatično<br />

ozbiljnih i uniformiranih, malo<br />

po malo stvorilo je percepciju javnosti<br />

da današnji svijet obiluje bezbrojnim<br />

opasnostima i da je svrstavanje ljudi u<br />

takozvane kockice jedini način da svi<br />

zajedno izvučemo živu glavu.<br />

Malo po malo, stvoren je kult straha<br />

- straha od siromaštva, gubitka<br />

posla, bolesti i slično. Konačno uvođenje<br />

reda u društvu, ako treba i represivnim<br />

putem, stvorilo je klimu u kojoj<br />

se individualno mišljenje nerijetko<br />

gleda kao poticanje društvene anarhije.<br />

Gledano kroz prizmu športa, baš<br />

su individualne osobine neophodne,<br />

budući da je proces treninga stvaralački<br />

i kreativni proces gdje je najviše<br />

športsko dostignuće nemoguće ostvariti<br />

bez doze genijalnosti, kako one<br />

trenerske, tako i one športaša.<br />

Zamka<br />

za športske<br />

genijalce<br />

Tekst: MIROSLAV HRŽENJAK<br />

Ako je sve u športu dobrovoljno i usmjereno prema<br />

ostvarenju pozitivnih društvenih interesa i sve skupa<br />

bez ikakvih financijskih interesa, kako je moguće da<br />

je toliko športskih klubova u Hrvatskoj u blokadi, da u<br />

mnoštvu športskih saveza vlada svađa i borba za vlast,<br />

te da se neki športaši sve više bave administrativnošportskim<br />

spletkama, a sve manje športom.<br />

Razne državne birokracije koje su<br />

često opterećene općim uvođenjem<br />

reda u sve segmente društva, u pogledu<br />

športa pokazale su određenu<br />

dozu neefikasnosti. Primjerice, procedure<br />

donošenja raznih zakona i vrijeme<br />

koje je za to potrebno, ne može<br />

pratiti brzinu društvenih promjena,<br />

tehnoloških dostignuća i svega onog<br />

što se u športu svakodnevno događa<br />

i mijenja gotovo svakog trenutka.<br />

Nadalje, mnoštvo karijernih činovnika,<br />

opterećenost međuljudskim odnosima,<br />

razni strahovi o kojima je već bilo<br />

riječi i slično, podsjećaju na kompjuterski<br />

virus koji u velikoj mjeri usporava<br />

rad centralnog procesora.<br />

Kao odgovor na spomenute pojave<br />

javili su se razne civilne inicijative i<br />

udruge građana, neprofitne i nevladine<br />

organizacije, među kojima se dakako<br />

nalaze i športske udruge. Idejno,<br />

takve organizacije kroz povijest razvile<br />

su se iz filantropskih organizacija<br />

i za cilj su imale pomagati socijalno<br />

ugroženim kategorijama ljudi, zaštiti<br />

njihovih prava i sloboda, te su kao<br />

takve amortizirale tromost procedura<br />

državne vlasti i njihovih birokracija.<br />

Zajedničko obilježje svih takvih udruga<br />

je to što su zakonski tretirane kao<br />

neprofitni sektor, što se odražava, ili<br />

bi se trebalo odražavati, na njihovu<br />

neovisnost od vlade i tržišta, povoljnijim<br />

poreznim statusom, velikim<br />

brojem volontera, kao i velikom osjetljivošću<br />

za realan život i problematiku<br />

svakodnevnog čovjeka.<br />

Iz tih razloga, a i zbog činjenice<br />

da je šport, baš kao i ljudski život, vrlo<br />

suptilan i dinamički živi organizam<br />

gdje ne ide sve «na snagu», športske<br />

organizacije poput športskih zajednica<br />

i saveza, športskih klubova i društva,<br />

neophodne su za razvoj moralnih<br />

i drugih vrijednosti za koje je dokazano<br />

da se mogu izgrađivati uz pomoć<br />

športa. Međutim, u želji da športske<br />

udruge ostanu doista u funkciji športa<br />

te da u budućnosti zadrže svoju<br />

temeljnu svrhu, potrebno je ukazati<br />

na svojevrsne zamke koje postoje na<br />

području neprofitnih organizacija.<br />

U želji da se rasvijetli percepcija<br />

javnosti o tome što je doista dobro i<br />

društveno korisno, a što nije, skupina<br />

ekonomista i sociologa zainteresirala<br />

se za organizacije civilnog društva<br />

koje nose prefiks dobrovoljne, neprofitne,<br />

humanitarne, društveno korisne<br />

i tomu slično. Već na prvom koraku<br />

došlo se do zanimljivih spoznaja:<br />

brojne takve organizacije u Europi<br />

i svijetu ostvaruju profit, a njihova<br />

neprofitabilnost povezana je s povoljnim<br />

poreznim statusom. Neovisni<br />

sektor naglašava da ove organizacije<br />

djeluju neovisno od vlade i tržišta.<br />

Međutim, gledano financijski, one<br />

primaju značajne dotacije od vlade i<br />

privatnog biznisa. Dobrovoljački karakter<br />

naglašava ulogu volonterskog<br />

rada u ovim organizacijama. U većini<br />

slučajeva pretežiti dio poslova obavlja<br />

profesionalno, stalno zaposleno i<br />

plaćeno osoblje.<br />

Sumnja da su neke od tih organizacija<br />

samo produžena ruka neke politike<br />

- koja ih financira s ciljem provedbe<br />

interesa koji u konačnici ne ispadaju<br />

humanitarni - vjerojatno će biti sljedeća<br />

pretpostavka, jer, ako posumnjamo<br />

u institucije unutar kojih djeluju kom-<br />

45 Olimp

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!