OLIMP 41 - Hrvatski Olimpijski Odbor

Nastanak modernog športa: skijanje
Tekst: ANA POPOVČIĆ
Iako danas gotovo isključivo skijamo radi užitka (odnosno
športa), skijanje je jedan od onih brojnih športova (veslanje,
jedrenje, jahanje, pucački i borilački športovi, itd.) koji svoje
porijeklo vuku iz čiste ljudske potrebe
Od princa Haakona
Birkebeiner ratnici
u bijegu sa dvogodišnjim
prijestolonasljednikom
do Chamonixa
Netko je jednom rekao:
„Skijanje je ples, a planina
uvijek vodi“. I to je srž
skijanja. Planina je uvijek
gospodarica, sve određuje i njoj se
prilagođavamo. I iako danas gotovo
isključivo skijamo radi užitka (odnosno
športa), skijanje je jedan od onih
brojnih športova (veslanje, jedrenje,
jahanje, pucački i borilački športovi,
itd.) koji svoje porijeklo vuku iz čiste
ljudske potrebe.
Prema nekim sačuvanim pećinskim
crtežima i predmetima, može se zaključiti
da su se prastanovnici najsjevernijih
dijelova našeg planeta kretali
po snježnim prostranstvima pomoću
neke naprave koju su stavljali na svoju
obuću.
Jedna od najstarijih „skija“, stara
oko 4500 godina, pronađena je u
Hotingu (Švedska), a najstariji crtež
„skijaša“ (iz otprilike 2000. g. pr. Kr.)
otkriven je u pećini na otoku Rødøy
(Norveška). Skijaše spominje i danski
kroničar iz 3. stoljeća Saxo Grammaticus,
a spominju se i u finskim narodnim
pjesmama. Bizantski pisac
Prokopije (6. st.) navodi da su se skije
upotrebljavale u vojnim pohodima,
a švedski povjesničar Olaus Magnus
(1490. - 1557.) opisuje u svojoj knjizi
iz 1555. jednu pravu skijašku utrku.
Nordijske zemlje prirodno su povezane
sa skijanjem, pa je ono i sastavni
dio mnogih skandinavskih mitova,
legendi, ali i stvarnih povijesnih događaja.
Godine 1206. za vrijeme građanskog
rata u Norveškoj, dvogodišnji
prijestolonasljednik Haakon Haakonsson
bio je u opasnosti i sakriven u blizini
Lillehammera. Dvojica Birkebeiner
ratnika, Thorstein Skevla i Skjervald
Skrukka, spasili su princa i prenijeli
ga na skijama u sigurnost. Prešli su
55 km od doline Gudbrandsdal, preko
dva planinska lanca do Rene u dolini
Osterdal.
Mladi princ, koji je kasnije postao
norveški kralj, okončao je građanski
rat, a njegov dramatičan bijeg s Birkebeiner
ratnicima obilježava se u
Norveškoj svake godine skijaškom
utrkom, povijesnom dionicom između
Lillehamera i Rene.
Slična utrka pod imenom Vasallopet,
održava se i u Švedskoj, a obilježava
događaj iz 1520. godine. Tada je
budući švedski kralj i začetnik poznate
švedske vladarske kuće Vasa - Gustav
Ericsson Vasa, pobjegao pred trupama
danskog kralja Kristijana II. (koji je u
to vrijeme vladao i Švedskom). Vasaloppet
ski maraton (90 km) održava se
Utrka Vasaloppet kojom se
obilježava događaj iz 16. st.
svake prve nedjelje u ožujku na sjeverozapadu
Dalarne u Švedskoj, između
mjesta Sälen i gradića Mora, i danas
je jedna od najvećih i najpopularnijih
utrka skijaškog trčanja.
Od 17. stoljeća sve češće su prisutne
i skijaške postrojbe u europskim
vojskama. U norveškoj vojsci postojali
su već 1733. posebni propisi za njih, a
iz 1767. potječe zapis o natjecanjima
tih jedinica u Oslu.
Početkom 19. st. osnivaju se u
Norveškoj prva skijaška udruženja.
Godine 1868. zabilježena su prva
organizirana skijaška natjecanja, a
1883. osnovan je u Husebyu Norveški
skijaški savez (Norges Skivorbundet)
koji je prvi proveo klasifikaciju nordijskih
skijaških disciplina. Postupno,
interes za skijaški šport raste i u susjednim
zemljama, a potom dolazi i u
zemlje srednje Europe.
Popularnosti skijanja snažno su
pridonijela dvojica polarnih istraživača:
Šveđanin E. F. Nordenskjöld koji je
70-ih godina 19. st. vodio ekspediciju
na Grenland, i Norvežanin Fridtjof
Nansen (inače dobitnik Nobelove
nagrade za mir 1922. godine) koji je
1888., sa svojom pratnjom također
prešao na skijama Grenland i to opisao
u knjizi Paa ski over Grenland
(Skijama po Grenlandu). Taj putopis,
objavljen 1890., ubrzo je preveden na
više svjetskih jezika, Nansen je postao
međunarodna zvijezda, a mnogi
entuzijasti počeli su nabavljati skije iz
Norveške.
23 Olimp