Znanost i šport FINANCIJE BIROKRACIJA NORMA TRŽIŠTE RACIONALIZACIJA PROFIT Olimp 44
Racionalizacija, sistematizacija, operacionalizacija, kao i mnoge druge -cije, uvukle su se u rječnik brojnih ljudi različitih kategorija, a ponajviše onih višeg socijalnog staleža i nižeg stupnja empatije. Uzastopno recitiranje jezičnih fraza od strane retoričara, dramatično ozbiljnih i uniformiranih, malo po malo stvorilo je percepciju javnosti da današnji svijet obiluje bezbrojnim opasnostima i da je svrstavanje ljudi u takozvane kockice jedini način da svi zajedno izvučemo živu glavu. Malo po malo, stvoren je kult straha - straha od siromaštva, gubitka posla, bolesti i slično. Konačno uvođenje reda u društvu, ako treba i represivnim putem, stvorilo je klimu u kojoj se individualno mišljenje nerijetko gleda kao poticanje društvene anarhije. Gledano kroz prizmu športa, baš su individualne osobine neophodne, budući da je proces treninga stvaralački i kreativni proces gdje je najviše športsko dostignuće nemoguće ostvariti bez doze genijalnosti, kako one trenerske, tako i one športaša. Zamka za športske genijalce Tekst: MIROSLAV HRŽENJAK Ako je sve u športu dobrovoljno i usmjereno prema ostvarenju pozitivnih društvenih interesa i sve skupa bez ikakvih financijskih interesa, kako je moguće da je toliko športskih klubova u Hrvatskoj u blokadi, da u mnoštvu športskih saveza vlada svađa i borba za vlast, te da se neki športaši sve više bave administrativnošportskim spletkama, a sve manje športom. Razne državne birokracije koje su često opterećene općim uvođenjem reda u sve segmente društva, u pogledu športa pokazale su određenu dozu neefikasnosti. Primjerice, procedure donošenja raznih zakona i vrijeme koje je za to potrebno, ne može pratiti brzinu društvenih promjena, tehnoloških dostignuća i svega onog što se u športu svakodnevno događa i mijenja gotovo svakog trenutka. Nadalje, mnoštvo karijernih činovnika, opterećenost međuljudskim odnosima, razni strahovi o kojima je već bilo riječi i slično, podsjećaju na kompjuterski virus koji u velikoj mjeri usporava rad centralnog procesora. Kao odgovor na spomenute pojave javili su se razne civilne inicijative i udruge građana, neprofitne i nevladine organizacije, među kojima se dakako nalaze i športske udruge. Idejno, takve organizacije kroz povijest razvile su se iz filantropskih organizacija i za cilj su imale pomagati socijalno ugroženim kategorijama ljudi, zaštiti njihovih prava i sloboda, te su kao takve amortizirale tromost procedura državne vlasti i njihovih birokracija. Zajedničko obilježje svih takvih udruga je to što su zakonski tretirane kao neprofitni sektor, što se odražava, ili bi se trebalo odražavati, na njihovu neovisnost od vlade i tržišta, povoljnijim poreznim statusom, velikim brojem volontera, kao i velikom osjetljivošću za realan život i problematiku svakodnevnog čovjeka. Iz tih razloga, a i zbog činjenice da je šport, baš kao i ljudski život, vrlo suptilan i dinamički živi organizam gdje ne ide sve «na snagu», športske organizacije poput športskih zajednica i saveza, športskih klubova i društva, neophodne su za razvoj moralnih i drugih vrijednosti za koje je dokazano da se mogu izgrađivati uz pomoć športa. Međutim, u želji da športske udruge ostanu doista u funkciji športa te da u budućnosti zadrže svoju temeljnu svrhu, potrebno je ukazati na svojevrsne zamke koje postoje na području neprofitnih organizacija. U želji da se rasvijetli percepcija javnosti o tome što je doista dobro i društveno korisno, a što nije, skupina ekonomista i sociologa zainteresirala se za organizacije civilnog društva koje nose prefiks dobrovoljne, neprofitne, humanitarne, društveno korisne i tomu slično. Već na prvom koraku došlo se do zanimljivih spoznaja: brojne takve organizacije u Europi i svijetu ostvaruju profit, a njihova neprofitabilnost povezana je s povoljnim poreznim statusom. Neovisni sektor naglašava da ove organizacije djeluju neovisno od vlade i tržišta. Međutim, gledano financijski, one primaju značajne dotacije od vlade i privatnog biznisa. Dobrovoljački karakter naglašava ulogu volonterskog rada u ovim organizacijama. U većini slučajeva pretežiti dio poslova obavlja profesionalno, stalno zaposleno i plaćeno osoblje. Sumnja da su neke od tih organizacija samo produžena ruka neke politike - koja ih financira s ciljem provedbe interesa koji u konačnici ne ispadaju humanitarni - vjerojatno će biti sljedeća pretpostavka, jer, ako posumnjamo u institucije unutar kojih djeluju kom- 45 Olimp
Change language