OLIMP 41 - Hrvatski Olimpijski Odbor

More documents

Recommendations

Info

Nastanak modernog športa: skijanje Pierre de Coubertin, osnivač modernih olimpijskih igara također na ideju nije gledao blagonaklono. Budući da su zimski športovi u to doba bili usko povezani uz skupa zimovališta i višu klasu, odbacio ih je pod izlikom da su to „snobovske aktivnosti za bogate“ Jedan od prvih skijaških klubova, Christiania Skiclub, osnovan je 1877. u Oslu, a nakon toga su osnivani klubovi redom: 1886. u Finskoj, 1887. u Češkoj, 1891. u Njemačkoj i Francuskoj, 1892. u Austriji i Švedskoj, 1895. u Rusiji, 1900. u SAD-u, 1902. u Švicarskoj itd. Dok je u skandinavskim zemljama skijanje nastalo iz potrebe komuniciranja, lova ili čak ratovanja, u alpskim zemljama ono se razvilo iz težnje ljudi za obilaženjem odnosno uživanjem u planinama. Takvo planinarenje pomoću skija počelo se razvijati 60-ih, 70- ih i 80-ih godina 19. stoljeća, a oko 1900. već je imalo veliki broj pristalica. U početku su se u srednjoj Europi upotrebljavale već spomenute norveške skije s kojima je na padine Alpa prenesen i nordijski način skijanja. U želji da unaprijedi skijaški šport u svojoj zemlji - a inspiriran također Nansenovim prelaskom Grenlanda - austrijski planinar, gimnastičar i športaš Mathias Zdarsky (1856. -1940.) počeo je primjenjivati novi način skijanja, te je prilagodio nordijske skije specifičnostima alpskih terena. Izumio je plužni način zaokretanja, skijao (kao i svi do tada) pomoću jednog dugog štapa, a nakon mnogih pokusa uveo je i do tada nepoznate metalne vezove. Ta tehnika, pa i skije i vezovi, poznati su pod nazivom Lilenfeld (po kraju u kojem je Zdarsky živio). Godine 1896. napisao je jedan od prvih skijaških udžbenika za alpsko skijanje Alpine Lilenfelder Skifahrtechnik (Lilenfeldska skijaška tehnika), a 1905. organizirao je jedno od prvih natjecanja u slalomu. Na natjecanju je nastupilo 24 skijaša, a Zdarsky je postao prvi pobjednik jedne službene utrke alpskog skijanja. No, događaj nije privukao veću pažnju javnosti, pa je 1922. Englez Arnold Lunn došao na ideju kraće, ali kompliciranije i teže slalomske utrke koja se publici puno više svidjela. Inače, Zdarsky je kao i većina ranih športskih inovatora bio iznimno svestran čovjek, pa se osim športom bavio i slikanjem i izrađivanjem skulptura, a za njegovog života nitko naravno nije ni pretpostavljao da je postavio temelje budućeg još kako popularnog športa, već je uglavnom smatran osobenjakom i ekscentričnim izumiteljem.
Godine 1905. osnovan je u Münchenu Srednjoeuropski skijaški savez (Mitteleuropäischer Skiverband) između Njemačke, Austrije i Švicarske, koji do 1908. djeluje kao jedina međunarodna skijaška organizacija u Europi. U Oslu je 1910. godine osnovana Međunarodna skijaška komisija koja priprema prijedloge i propise za međunarodna natjecanja i, surađujući sa skijaškim organizacijama, pomaže razvoj skijaškog športa, a 1924. konačno je formiran i Međunarodni skijaški savez (Fédération Internationale de Ski - FIS) u Chamonixu, pod čijim okriljem se održavaju sva međunarodna natjecanja u skijanju. Ideja o skijanju na olimpijskim igrama usko je vezana uz početak Zimskih olimpijskih igara. Klizanje i hokej na ledu našli su se na programu Ljetnih olimpijskih igara i prije prvih ZOI (klizanje 1908. u Londonu, a hokej 1920. u Antwerpenu), ali odmah je bilo jasno da ljeto nikada neće biti pogodno za organiziranje natjecanja u drugim zimskim športovima, prvenstveno u skijanju. Službeni prijedlog za organizaciju ZOI došao je 1911. od člana MOO-a talijanskog grofa Brunetta d’Ussauxa, koji je predložio da Stockholm, domaćin OI 1912., ili uključi zimske športove ili organizira zaseban događaj. Ta ideja bila je potpuno neprivlačna skandinavskim zemljama. Iako je bilo samo po sebi razumljivo da bi sjeverne zemlje dominirale zimskim športovima i najvjerojatnije osvojile većinu, ako ne i sve medalje, te zemlje su već više od desetljeća organizirale svoje vlastite Nordijske igre, kojih se nisu htjele odreći niti ih zasjeniti uvođenjem Zimskih olimpijskih igara. Nisu samo Skandinavci bili protiv organiziranja zasebnih, zimskih igara. Pierre de Coubertin, osnivač modernih olimpijskih igara također na ideju nije gledao blagonaklono. Budući da su zimski športovi u to doba bili usko povezani uz skupa zimovališta i višu klasu, odbacio ih je pod izlikom da su to „snobovske aktivnosti za bogate“ (što je bilo pomalo ironično s obzirom na aristokratsko porijeklo i povlašteni društveni status ne samo Coubertina, već i velike većine članova Međunarodnog olimpijskog odbora). Ipak, MOO je izglasao potporu Zimskim igrama i one su se po prvi put trebale organizirati u Berlinu 1916. Taj plan je poremećen izbijanjem Prvog svjetskog rata, te je naknadno izglasan eksperimentalni dodatak Igrama 1924. u Parizu. Dodatak je nazvan Međunarodnim tjednom zimskih športova, a za mjesto događanja izabran je Chamonix. Igre su započele 25. siječnja 1924., trajale su 11 dana (usprkos nazivu), a sudjelovalo je 258 natjecatelja iz 16 zemalja. U početku su na programu ZOI od skijanja bile samo nordijske discipline, sve do 1936. godine i Garmisch Partenkirchena kada su po prvi puta u program uvrštene alpske discipline. I za kraj, zanimljivost koja još jednom ilustrira silne prijepore oko amaterizma, a koji su najsnažnije obilježili početak modernog športa: u Garmisch Partenkirchenu je bio zabranjen nastup učiteljima skijanja, radi čega su austrijski i švicarski skijaši odbili nastupiti! • LITERATURA: AA. VV. Enciklopecija fizičke kulture, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1977. Ron C. Judd, The Winter olimpijskogs: An Insider Guide to Legends, the Lore and the Games, The Mountaineers Books, Seattle, 2009. The History of Skiing pronađeno na http://history. fis-ski.com → Summary ← Although today we almost exclusively ski for pleasure (or sports), skiing is one of the many sports that draw their origin from pure human need. According to some preserved cave drawings and objects one can conclude that the ancient inhabitants of the northernmost parts of the Earth moved around snowy spaces using a device that they put on their shoes. One of the oldest “skis” around 4500 godina old was found in Hoting (Sweden), and the oldest drawing of “skiers” (from around 2000 B.C.) was discovered in a cave on the island Rødøy (Norway). From the 17 th century on, ski troops are becoming more and more present even in European armies. In Norwegian army, already in 1733, there were special rules for them, and 1767 marks the beginning of recording of events of these units in Oslo. In the early 19 th century the first ski associations were organized in Norway. While in the Scandinavian countries skiing resulted from the need of communication, hunting or even warfare, in the Alpine countries it developed from the aspirations of people for visiting or enjoying the mountains. In order to promote skiing in his country, an Austrian mountaineer, gymnast and athlete Mathias Zdarsky (1856 -1940) began to implement a new way of skiing, and adapted Nordic skis to the specifics of alpine terrain. The idea of skiing in the Olympics is closely related to the beginning of the Winter Olympics, but initially it was completely unattractive to Scandinavian countries, since they were already organizing, at that time, their own Nordic Games. In the end, the first Olympic Winter Games were organized in Chamonix in 1924. 25 Olimp
Page 1: Broj 41 / prosinac 2011. ISSN 1331-
Page 4 and 5: OLIMPIJSKE NADE: Mihael Vukić MOO:
Page 6 and 7: Veliki dan hrvatskog športa 2011.
Page 8 and 9: Veliki dan hrvatskog športa Veliki
Page 10 and 11: Veliki dan hrvatskog športa Minist
Page 12: Veliki dan hrvatskog športa ono š
Page 15 and 16: Najveći uspjeh srebro na EP Rođen
Page 18 and 19: Olimpijske nade Plivač, europski p
Page 20: Olimpijske nade ‘Naslov europskog
Page 23: Nastanak modernog športa: skijanje
Page 27: od činjenice da su vrh kampanje
Page 30 and 31: 80 GODINA TRADICIJe Mrduja Tekst: H
Page 32 and 33: 80 GODINA TRADICIJe PRVI TRIJUMF BU
Page 34 and 35: RAZVOJ HRVATSKOG KARATEA Enver Idri
Page 36 and 37: OBLJETNICE Športski pečat Hitreca
Page 38 and 39: OBLJETNICE pravilnici i imenovani r
Page 40: IN MEMORIAM Pavao Jurina (2. I. 195
Page 43 and 44: U prošlom broju Olimpa opširno je
Page 45 and 46: Racionalizacija, sistematizacija, o
Page 48 and 49: Žene i šport Slučaj Marion Jones
Page 50 and 51: Športska terminologija Skijanje je
Page 52: Športska terminologija = spustiti
Page 55 and 56: ostvarenja dosežu samo oni športa
Page 57 and 58: cija i zamašnjak regionalnog razvo
Page 59 and 60: interaktivnost između navijača,
Page 61 and 62: Tekst: RADICA JURKIN skih saveza,
Page 63 and 64: Tekst: RADICA JURKIN 17 th European

OLIMP 41 - Hrvatski Olimpijski Odbor

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?