OLIMP 44 - rujan 2012. - Hrvatski Olimpijski Odbor

Znanost i šport
postati ne-realnost. U takvoj izvrnutoj
verziji svijeta, kao u nekom SF scenariju,
ljudi s naglašenim prosocijalnim
crtama ličnosti, dakle razni altruisti,
mogli bi biti tretirani kao nenormalninerealni
pojedinci u normalnom-realnom
svijetu te, zahvaljujući tome dobiti
medicinsku dijagnozu poremećene
ličnosti.
Iako šport daje neslućene mogućnosti
u borbi za zdrav razum u borbi u
kojoj volonteri i razni športski altruisti
zauzimaju itekako važnu ulogu, stvari i
ovdje mogu biti bitno drukčije u odnosu
na to kako izgledaju na prvi pogled.
Primjerice, volonteri u športu su i razni
sudionici u upravljačkim tijelima športskih
klubova i saveza, članovi raznih
povjerenstva, odbora i sl. Među njima
su i roditelji športaša koji svojim sudjelovanjem
u upravi kluba ili doprinosom
u organizaciji nekog klupskog natjecanja,
aktivno pomažu u radu kluba, doprinose
športskom razvoju svog djeteta,
ali i druge djece.
Nadalje, zahvaljujući medijskom interesu
za šport, upravna i druga tijela
zanimljiva su svima onima koji će djelujući
u športu dobiti medijski značaj,
odnosno ostvariti vlastitu promidžbu.
U tu kategoriju spadaju pojedinci različitih
političkih aspiracija, predstavnici
sponzora i slično.
Postoji još jedna kategorija športskih
dobrotvora i volontera čije se osobine
nalaze u rasponu od simpatičnog do
grotesknog. Nekima od njih članstvo u
raznim športskim forumima daje priliku
za bijeg od svakodnevnog monotonog
života, bračnog partnera s kojim
provodi posljednjih trideset i više godina
i što je najvažnije, značaj pred prijateljima.
Česta zakazivanja sjednica u
kasnim popodnevnim satima, beskrajne
polemike oko toga je li „sport“ ili
„šport“, sjećanje na neka davna vremena,
športske anegdote, te prijateljsko
čavrljanje u lokalu koji djeluje u sklopu
nekog športskog objekta, doista znaju
biti zanimljiva, a nerijetko i vrlo duhovita.
Međutim, postoje i slučajevi kada se
u redovima takvih športskih volontera
nađu osobe koje su nezadovoljne svojim
životom, brakom, osobe s velikim
odstupanjem između životnih očekivanja
i dostignuća. Preslikavanje njihovih
osobnih drama na odnose unutar klubova
i saveza, stvara privid stalnih sukoba
u športskim klubovima i organizacijama,
što nerijetko prerasta i u otvoreni
sukob, a o čemu svjedoči i dnevni tisak.
Stoga i ne čude učestale sudske
parnice između različitih subjekata
u športu, odnosno pokušaju pravnog
razrješavanja problema koji svoj uzrok
imaju daleko od športa. Žrtve takvih
sukoba nerijetko su sami športaši, a
slika koja se stvara o športu daleko je
od one poželjne. Postoje i brojne druge
kategorije volontera i športskih dobrotvora
čije stalno isticanje kako u športu
nemaju nikakav vlastiti interes upućuje
na oprez.
Neovisno o tome, većina volontera u
športu veliki su humanisti i najveći im
je motiv osjećaj ispunjenosti i zadovoljstva
do kojeg dolaze nakon što učine
nešto korisno za društvo. Bez njih, brojne
športske manifestacije, primjerice,
uopće se ne bi mogle održati, s obzirom
na visoku cijenu. Spremnost za pomoć
drugima, a bez postojanja vlastitog
financijskog interesa, poruka je koju
šport daje, možda više od ijedne druge
djelatnosti u društvu. Stoga, volonteri
zaslužuju daleko veći medijski prostor,
veći društven značaj i ugled. Nažalost,
sve teži ekonomski standard, sve manje
raspoloživog slobodnog vremena,
sve veća zabrinutost za sutrašnjicu i sl.,
pred pojedinca stavlja neke druge prioritete,
tako da je u posljednje vrijeme
volontera u športu sve manje.
U svakom slučaju, budućnost športa
u mnogo čemu će ovisiti o broju volontera,
odnosno spremnosti ljudi da se
dobrovoljno uključe u organizaciju
određenih športskih programa. Međutim,
veza između volonterstva i
osobina ličnosti koje u tekstu navodim
kao prosocijalno ponašanje, upućuje na
zaključak da će problematika športskih
volontera ukazivati na smjer u kojem
se društvo u cjelini razvija, odnosno u
kojem se razvija društvena svijest.
Sustav vrijednosti koji prepoznaje altruiste,
te ističe empatiju kao pozitivan
model ponašanja vodi u kreativnost,
razvoj i prosperitet, kako zdravstveni,
športski, kulturni, tako i onaj ekonomski.
Nasuprot tome, sebičnost, egocentričnost
i asocijalnost kao dominantne
odrednice sustava vrijednosti vode
prema, usuđujem se reći, psihopatskom
→ Summary ←
Volunteers in sports represent an
important link in preserving the sports
system. Regardless of whether the
volunteers at sports events or, for example,
various members of the boards of directors
- the motive of those who help the sports
system with no tangible benefit thereof
lies within the characteristics of a person,
such as altruism. Most volunteers in sports
are great humanists who cherish general
social interests more than their own.
And the process of creative creation, such
as the creation of a top athlete, requires
a great deal of empathy, altruism and
positive intentions on the side of the
coach. This relationship stimulates the
athlete’s creativity and subtle plans which,
combined with talent and appropriate
training, create the highest level of quality
and success. The same characteristics
are required for success in almost any
business, especially in one related to the
people, and exactly these characteristics
are the basis of social, cultural and
economic prosperity of each country.
Therefore, the fact that these qualities are
often ridiculed, i.e., that people with these
characteristics are declared insufficiently
competitive for real life, is really
troublesome. Whether the people engaged
in prosocial behavior will be treated in
the future as unrealistic, inadequate or
sick, and various egocentrics as realistic,
balanced and normal, only the time will
tell.
Sports will surely have an important role
in preventing such SF scenarios, and the
number of volunteers in sports will be
an indicator of direction in which the
development of social awareness and
future is going.
modelu društva. Što će biti realno, a što
nerealno, reći će budućnost, a ljudi će
morati paziti da se ne nađu na suprotnoj
strani od realnosti. •
Literatura:
Batson, C. D. (1991). The altruism question: Toward
a socialpsychological answer. Hillsdale, NJ: Erlbaum
Batson, C. D. (1998). Altruism and prosocial behavior.
In D. T. Gilbert, S. T. Fiske and G. Lindzey (Eds.),
The handbook of social psychology ( 4 th ed., Vol. 2.
pp. 282-316). New York: McGraw-Hill.
Eisenberg, N., Guthrie. I. K., Murphy, B. C., Shepard, S.
A., Cumberland, A., and Carlo, G. (1999). Consistency
and development of prosocial dispositions: A longitudinal
study. Child Development, 70, 1360-1372.
Hrženjak, M., Jozić, M., Ceraj, S., (2007). Sport u
državama i regijama Alpe-Jadran u službi razvoja i
suradnje država i regija pri Vijeću Europe. UD.
Gracin, F. i Klobučar, B. (ur.), VII Konferencija o sportu
RZ Alpe-Jadran, Zbornik radova međunarodne konferencije,
Opatija, 31. svibnja – 3. lipnja., str. 39-51.
Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Olimp 44