Opi{anite varijanti gi davaat pette osnovni tipovi sinteti~kigasovi od jaglenot (vo zagrada: toplotna mo} vo MJ/m 3 ):<strong>1.</strong> Vozdu{en gas (3,7-4,7)2. Voden (sinteziran) gas (do 7,5)3. Niskokalori~en gas (do 11,2)4. Viskokokalori~en gas (do 18,6)5. Sinteti~ki priroden gas (okolu 37,3)Ovaa klasifikacija treba da se zeme samo uslovno, bidej}i ova eobid vo voop{tena forma da se prika`at mnogute varijanti koi sesretnuvaat vo praksa ili se vo proces na intenziven razvoj. Pobliskaklasifikacija bi barala da se zeme vo predvid vidot na jaglenot i tipotna postrojkata, {to ne spa|a vo ovoj kurs.Se gleda deka eden del od koksot sogoruva vo zona 1, samo so cel dase dobie toplina Q koja e potrebna na samiot proces na gasifikacija vopotesna smisla (zonite 2, 3 i 4). Ovaa toplina mo`e vo procesot da sedovede i od nekoj drug izvor, dokolku e toa tehni~ki vozmo`no iekonomski opravdano. Denes vo svetot intenzivno se raboti na razvoj napostapkata vo koja ovaa toplina bi se doveduvala od visokotemperaturnitenuklearni reaktori. Ekonomskoto opravduvawe se gledavo toa {to {to nuklearnata toplina e poeftina od toplinata dobiena odsogoruvawe, a so ova bi se za{tedile golemi koli~estva na jaglen.5.4.2 DESTILACISKI GASOVIDestilaciskite gasovi (v. to~ka 5.2.3) se dobivaat so suvadestilacija na drva, treset, kafeav i kamen jaglen. Suvata destilacijamo`e da bide primarna ili visokotemperaturna, vo zavisnost odprimenetiot proces odnosno redewe. Destilaciskite gasovi glavnonao|aat primena vo krugot na industriskiot pogon vo koj {to seproizveduvaat. Se razlikuvaat 4 osnovni vrsti na destilaciski gasovi odjaglen: (vo zagrada: toplotna mo} vo MJ/m 3 ):<strong>1.</strong> Destilaciskite gasovi na kafeaviot jaglen<strong>1.</strong><strong>1.</strong> Primarna destilacija (5,8-8,8)<strong>1.</strong>2. Visokotemperaturna destilacija (10,5-15,5)2. Destilaciskite gasovi na kamen jaglen2.<strong>1.</strong> Primarna destilacija (12,5-30,5)2.<strong>1.</strong> Visokotemperaturna destilacija (16,7-23,8)5.4.3 RAFINERISKI GASOVIRafineriskite gasovi nastanuvaat vo procesot na prerabotka nanaftata (v. to~ka 5.3) i isto taka se koristat vo rafineriite (na pr., zazagrevawe na cevnite pe~ki). Od suroviot rafineriski gas pred upotrebase izdvojuvaat frakcii so 3 i 4 atomi na jaglerod po molekul.Te~ni gasovi (koi mnogu lesno kondenziraat) se jalevodorod so 3 i4 atomi na jaglen po molekul: propan (C 3 H 8 ), propilen (C 3 H 6 ), butan(C 4 H 10 ), butilen (C 4 H 8 ), i izobutan. Bidej}i mnogu lesno kondenziraat natemperaturata na okolinata (na pritisok okolu 2-8 bari), se narekuvaatte~ni gasovi. Se dobivaat so izdvojuvawe od prirodniot gas ili odrafineriskite gasovi. Se prodavaat pod imeto ”butan gas”.
Imaat {iroka primena vo doma}instvata i industrijata pa i zapogonsko gorivo kaj avtomobilite, se karakteriziraat so niza dobriosobini. Proizvodstvoto e ograni~eno, bidej}i naj~esto se javuva kakonuzprodukt.5.4.4 VODORODDenes {iroko se rasprostraneti samo dva procesa voindustriskoto proizvodstvo na vodorod. Po edniot, so vodena parea sedejstvuva na v`aren koks, pri {to se odviva slednava operacija:C+H 2 0+=C0+H 2Jaglerodniot monoksid so pomo{ na Ca(0H) 2 se pretvora vo talog(kreda) pri {to se dobiva u{te eden atom na vodorod:C0+Ca(0H) 2 =CaCo 3 +H 2Po drugiot process, se vr{i reformirawe na metanot dobien odprirodniot gas, po ravenkata:CH 4 +H 2 O=CO+3H 2Dobieniot vodorod so neposredno razlo`uvawe na vodata (soelektroliza ili kataliti~ko razlo`uvawe) denes e ili mnogu skapo(elektroliza) ili seu{te tehnolo{ki nerazvieno. Primenata naelektrolizata e ograni~ena samo na specijalni uslovi, koga se raspolagaso eftina elektri~na energija ili koga vodorodot slu`i za akumulirawena energija.5.4.5 TE^NI SINTETI^KI GORIVASe dobivaat od jaglen so sinteza na vodorod i jaglerod monoksiddobien so gasifikacija:CO+2H 2 =CH 2 +H 2 0Potoa, so polimerizacija na radikalot CH 2 se dobiva maslo po sostavsli~no na naftata. Ova maslo potoa se prerabotuva isto kako nafatata ise dobivaat benzini ili dizel goriva so razli~en kvalitet. Na ovoj na~inse dobivaat mnogu ~isti goriva. Vaka dobienite benzini se so polo{kvalitet, a dizel-gorivoto so podobar kvalitet vo odnos na gorivatadobieni od prirodna nafta. Tehnologijata za dobivawe na sinteti~kite~ni goriva e poznata u{te odamna, no poradi visokite proizvodnitro{oci se koristi samo po potreba. Vo posledno vreme, so naglotoporasnuvawe na cenata na naftata, povtorno se projavuva interes za ovaatehnologija, a posebno tehnologijata za dobivawe na alkohol. Taka podpritisok od 300 bari i na 200 o C vo prisustvo na cink i hrom, ili podpritisok od 50 bari i na 250 o C vo prisustvo na visoko selektivenkatalizator na baza na bakar, ili na u{te nekolku na~ini se odvivasinteza pome|u vodorod i jaglerod monoksidot:
- Page 1 and 2: 1. OP[TA DEFINICIJA ZA ENERGIJATAZa
- Page 3 and 4: Se zabele`uva deka fragmentite na r
- Page 5 and 6: Presmetana toplotna mo} na nominaln
- Page 8 and 9: Od kade se gleda deka entropijata e
- Page 10 and 11: 2.2 RASPROSTRANUVAWE NA TOPLINATATe
- Page 12 and 13: zgolemuva investiciite, taka da ovo
- Page 14: sovremena mre`a na sistemot za proi
- Page 17 and 18: 4.1.2 ENERGIJA NA VETEROTEdrata i v
- Page 19 and 20: proizvodstvo na elektri~na energija
- Page 21 and 22: 4.6 SON^EVA ENERGIJAEnergijata na s
- Page 23 and 24: Celta e briketiraweto e da se pretv
- Page 25 and 26: 5.2.3 KOKSIRAWESo suva destilacija
- Page 27: vo svetot se najgolemi, a potrebite
- Page 32 and 33: 6. SISTEMI I UREDI ZA KONVERZIJA IT
- Page 34 and 35: 6.4. PRETVORUVA^I NA NUKLEARNATA EN
- Page 36 and 37: kalandrija. Niz kalandrijata pominu
- Page 38 and 39: interes za masovno proizvodstvo, so
- Page 40 and 41: QQQW Qi2 i3;) ( i i ) / 0c(0 W Q0
- Page 42 and 43: 6.7. PRETVORUVA^I NA TOPLINATA VO M
- Page 44 and 45: presek, so gasot so golema brzina }
- Page 46 and 47: Slika 22.do temperatura od 10 8 -10
- Page 48 and 49: eNE TE;7.2. FINALNA I KORISNA ENERG
- Page 50 and 51: OB 9, op{ta potro{uva~kaSlika 23Isk
- Page 52 and 53: 123. Prerabotka na gradbiZa potreba
- Page 54 and 55: 2. Примарната енерг
- Page 56 and 57: На крај, под секунд
- Page 58 and 59: Механичка енергија
- Page 60 and 61: 8. 3. ИЗВЕДЕНИ БИЛАНС
- Page 62 and 63: Вкупна енергијаПро
- Page 64 and 65: Влезот во системот
- Page 66 and 67: Овде треба веднаш д
- Page 68 and 69: Потрошувачката мож
- Page 70 and 71: Секоја отпадна вре
- Page 72 and 73: nНа крај, со замена V
- Page 74 and 75: 10. STOPANSKIOT PORAST I ENERGETIKA
- Page 76 and 77: 10.1. EKSPONENCIJALEN RASTAko kvant
- Page 78 and 79:
obi~no e edna godina, a stapkata na
- Page 80 and 81:
So ova {to dosega go ka`avme, poras
- Page 82 and 83:
Slika 34.Blagodarej}i na se podobri
- Page 84 and 85:
O~igledno, odr`uvaweto na ovoj odno
- Page 86 and 87:
instalacii e od 10-100 pati pomala
- Page 88 and 89:
predizvikuvaat promena na zemji{tet
- Page 90 and 91:
Се гледа дека дефиц
- Page 92 and 93:
(c) Pромена на структ
- Page 94 and 95:
Сlika 37P k , Примарна е
- Page 96 and 97:
potro{uva~ite. На сликите
- Page 98 and 99:
pri {to mo`e da se vr{i i podelba n
- Page 100 and 101:
Каде што P е максима
- Page 102 and 103:
имаат далеку поскр
- Page 104 and 105:
е:Od dP s /dӨ=Q(Ө m )-Q o =0 ,se
- Page 106 and 107:
изобилство. Името г
- Page 108 and 109:
poтоа се транспорти
- Page 110 and 111:
12.Terminologija i tipovi na turbin
- Page 112 and 113:
ponatamu vo razli~ni tipovi, od koi
- Page 114 and 115:
Slika 12.3Impulsna turbina so vdlab
- Page 116 and 117:
pravec pod agol okolu rabot na eden
- Page 118 and 119:
Aksijalno-strujni reakcioni turbini
- Page 120 and 121:
Slika 12.12 Cevni turbini
- Page 122 and 123:
Prenesuva~ na energijaKako {to e pr
- Page 124 and 125:
ara so tek na vreme da dava vremens
- Page 126 and 127:
Ekstrapolacija na podatoci za traew
- Page 128 and 129:
K - koeficient na godi{en odliv kak
- Page 130 and 131:
Слика 13.5. Шема на вр
- Page 132 and 133:
na praznewe koi se dostapni od pogo
- Page 134 and 135:
lokacii. Ova zna~i dobivawe zapisi
- Page 136:
{iroki studii na rezervarot so isto