6. SISTEMI I UREDI <strong>ZA</strong> KONVERZIJA ITRANSFORMACIJA NA ENERGIJA<strong>TA</strong>Vo ovaa glava }e bide daden pregled na sistemite i uredite zakonverzija i transformacija na energijata. Sekoj }e bide objasnet sonekolku bliski objasnuvawa so toa kolku se zna~ajni vo praktikatapoedinite uredi i vo stepen vo koj se po{iroko poznati vo tehnikata, sotoa {to dobro poznatite sistemi pomalku }e se opi{uvaat.6.<strong>1.</strong> HIDRAULI^NI TURBINISlu`at za pretvorawe na potencijalnata odnosno kineti~kataenergija na vodata vo mehani~ka rabota. Se koristi vo hidroelektranite.Postojat ~etiri osnovni tipovi so brojni varijanti. Osnovni tipovi seslednive:- Peltonova turbina so lopati~no kolo na horizontalno vratilo soedna ili pove}e mlaznici. Se primenuvaat za relativno golemi geodetskipadovi i mal protok na voda.- Francisova turbina so radijalen vlez (preku regulacionisprovodni aparati) i aksijalen izlez niz lopatnoto kolo navertikalnoto vratilo. Se primenuva za sredni geodetski padovi i golemiprotoci na voda.- Kaplanova aksijalna turbina so promenliv ~ekor (so podvi`nilopatki). Slu`at za mali geodetski padovi i golemi protoci na voda.- Reverzibilni turbini se turbini so specijalni konstrukcii sopromenliv ~ekor. Za razlika od predhodnite tipovi kade {to vodatapominuva niz rabotnoto kolo samo vo edna nasoka, kaj reverzibilnitenasokata e proizvolna. Se upotrebuvaat vo hidroenergetskite postrojkikoi ja koristat energijata na plimata.6.2. VETERNICISlu`at za pretvorawe na energijata na veterot vo mehani~karabota. Se koristat i za dobivawe na elektri~na energija. Iakoprestavuvaat najstar tip na ma{ina za iskoristuvawe na prirodnata sila,do denes u{te ne ja dostignale konstruktivna zrelost. Zakonite nafizikata nametnuvaat mnogu organi~uvawa. Mo`e teoretski da se poka`edeka e mo}nosta na idealnata veternica 2•(2/3) 3 =0,59 od mo}nosta naveterot koj strui niz povr{inata na krilata na veternicata:nD²WW²Pi 0,594 2Dobro konstruirani veternici koristat maksimalno 3/4 odidealnata sila, t.e.:nP 0,75Ni 0,05D²W³
kade W e brzina na veterot , gustina na vozduhot, D {iro~ina nakrilata. Maksimalnata sila spored toa }e ja imaat veternicite ~ija{iro~inata na kriljata odgovaraat na maksimalnata mo`na obemnabrzina so obzir na upotrebuvaniot materijal, pri {to treba da se vodismetka i na silnite vetrovi. Denes ovaa granica dostignuva i do 60 m,imaj}i vo predvid deka zaradi frekvencijata na strujata vo elektri~namre`a (50 Hz) brzinata na rotacijata na kriljata treba da bide {topogolema za da bi se izbegnale golemi i skapi zap~esti reduktori.Prakti~no, elisata zatoa ima 2 ili najve}e 3 krilja. Poznato e dekaveterot e jak i ramnomeren, dokolku visinata nad zemjata e golema.Me|utoa, so visinata na stolbovite na veternicite rastatinvesticionite tro{oci. So optimizacija se doa|a do visina pome|u 30 i45 m za regioni so povolen veter. Poradi potrebite na rabota vooptimalen re`im, odr`uvaweto na frekvencijata i dr., brzinata navrteweto na veternicata treba da e konstantna, toa zna~i deka elisatatreba da bide so promenliv ~ekor. Na ova treba da se dodadat iproblemite vo vrska so nepostojan veter. Navedenite uslovi prestavuvaatte{ki problemi pred konstruktorite na veternicite, pa poradi toa i{irinata na kriljata mora da se reduciraat pod 60 m. Veternicite,najdobro se koristat kako dopolnitelen agregat, pokraj postojan izvor naenergija. Dokolku ova treba da bide osnoven snabduva~, mora da seobezbedi akumulacija na energijata, {to ja zgolemuva investicijata.Optimalnata sila na veternicite deneska e okolu 1 MW so elisa so{irina okolu 35 m. Vakva veternica, na povolna lokacija, godi{no mo`eda proizveduva energija okolu 1000 MWh, toa e okolu 12% iskoristuvawena kapacitetot. Zatoa primena na veternici ima samo lokalno zna~ewe zaindividualno doma}instvo, so mala perspektiva za {iroka primena vogolemata energetika.6.3. PRETVORUVA^I NA HEMISKA<strong>TA</strong> ENERGIJA VOT<strong>OP</strong>LOTNATuka spa|aat razni tipovi lo`i{ta, pe~ki i komori zasogoruvawe na hemiski (fosilni i sinteti~ki) goriva so naj{irokaprimena. Gledano od energetikata zna~ajno e deka ovie uredi delumno goiskoristuvaat gorivoto. Eden del od energijata na gorivoto e izguben soproduktite na sogoruvawe koi odat vo atmosfera. Drugiot del se gubi sonesogorenoto gorivo vo pepel, a tret vo vid toplinski zagubi sokonvencija i zra~ewe preku toplite povr{ini na samiot ured. Vkupno,neiskoristen del na energijata na gorivoto iznesuva 5-30% voindustrijata i 50-70% vo doma{nite pe~ki, vo zavisnost od tipot nape~kata i gorivoto.Produktite na sogoruvawe, vo zavisnost od primenetoto gorivomo`at da sodr`at i {tetni gasovi. So zakon e propi{ana granicata nazagaduvawe na vozduhot so produktite od sogoruvawe na fosilnitegoriva.
- Page 1 and 2: 1. OP[TA DEFINICIJA ZA ENERGIJATAZa
- Page 3 and 4: Se zabele`uva deka fragmentite na r
- Page 5 and 6: Presmetana toplotna mo} na nominaln
- Page 8 and 9: Od kade se gleda deka entropijata e
- Page 10 and 11: 2.2 RASPROSTRANUVAWE NA TOPLINATATe
- Page 12 and 13: zgolemuva investiciite, taka da ovo
- Page 14: sovremena mre`a na sistemot za proi
- Page 17 and 18: 4.1.2 ENERGIJA NA VETEROTEdrata i v
- Page 19 and 20: proizvodstvo na elektri~na energija
- Page 21 and 22: 4.6 SON^EVA ENERGIJAEnergijata na s
- Page 23 and 24: Celta e briketiraweto e da se pretv
- Page 25 and 26: 5.2.3 KOKSIRAWESo suva destilacija
- Page 27 and 28: vo svetot se najgolemi, a potrebite
- Page 29 and 30: Imaat {iroka primena vo doma}instva
- Page 34 and 35: 6.4. PRETVORUVA^I NA NUKLEARNATA EN
- Page 36 and 37: kalandrija. Niz kalandrijata pominu
- Page 38 and 39: interes za masovno proizvodstvo, so
- Page 40 and 41: QQQW Qi2 i3;) ( i i ) / 0c(0 W Q0
- Page 42 and 43: 6.7. PRETVORUVA^I NA TOPLINATA VO M
- Page 44 and 45: presek, so gasot so golema brzina }
- Page 46 and 47: Slika 22.do temperatura od 10 8 -10
- Page 48 and 49: eNE TE;7.2. FINALNA I KORISNA ENERG
- Page 50 and 51: OB 9, op{ta potro{uva~kaSlika 23Isk
- Page 52 and 53: 123. Prerabotka na gradbiZa potreba
- Page 54 and 55: 2. Примарната енерг
- Page 56 and 57: На крај, под секунд
- Page 58 and 59: Механичка енергија
- Page 60 and 61: 8. 3. ИЗВЕДЕНИ БИЛАНС
- Page 62 and 63: Вкупна енергијаПро
- Page 64 and 65: Влезот во системот
- Page 66 and 67: Овде треба веднаш д
- Page 68 and 69: Потрошувачката мож
- Page 70 and 71: Секоја отпадна вре
- Page 72 and 73: nНа крај, со замена V
- Page 74 and 75: 10. STOPANSKIOT PORAST I ENERGETIKA
- Page 76 and 77: 10.1. EKSPONENCIJALEN RASTAko kvant
- Page 78 and 79: obi~no e edna godina, a stapkata na
- Page 80 and 81: So ova {to dosega go ka`avme, poras
- Page 82 and 83:
Slika 34.Blagodarej}i na se podobri
- Page 84 and 85:
O~igledno, odr`uvaweto na ovoj odno
- Page 86 and 87:
instalacii e od 10-100 pati pomala
- Page 88 and 89:
predizvikuvaat promena na zemji{tet
- Page 90 and 91:
Се гледа дека дефиц
- Page 92 and 93:
(c) Pромена на структ
- Page 94 and 95:
Сlika 37P k , Примарна е
- Page 96 and 97:
potro{uva~ite. На сликите
- Page 98 and 99:
pri {to mo`e da se vr{i i podelba n
- Page 100 and 101:
Каде што P е максима
- Page 102 and 103:
имаат далеку поскр
- Page 104 and 105:
е:Od dP s /dӨ=Q(Ө m )-Q o =0 ,se
- Page 106 and 107:
изобилство. Името г
- Page 108 and 109:
poтоа се транспорти
- Page 110 and 111:
12.Terminologija i tipovi na turbin
- Page 112 and 113:
ponatamu vo razli~ni tipovi, od koi
- Page 114 and 115:
Slika 12.3Impulsna turbina so vdlab
- Page 116 and 117:
pravec pod agol okolu rabot na eden
- Page 118 and 119:
Aksijalno-strujni reakcioni turbini
- Page 120 and 121:
Slika 12.12 Cevni turbini
- Page 122 and 123:
Prenesuva~ na energijaKako {to e pr
- Page 124 and 125:
ara so tek na vreme da dava vremens
- Page 126 and 127:
Ekstrapolacija na podatoci za traew
- Page 128 and 129:
K - koeficient na godi{en odliv kak
- Page 130 and 131:
Слика 13.5. Шема на вр
- Page 132 and 133:
na praznewe koi se dostapni od pogo
- Page 134 and 135:
lokacii. Ova zna~i dobivawe zapisi
- Page 136:
{iroki studii na rezervarot so isto