instalacii e od 10-100 pati pomala otkolku vo fabrikite i drugitetehni~ki pogoni od tredicionalen tip. Da bi se steknala izvesnapredstava za na~inot na nastanuvaweto i goleminata na radioaktivnotozagaduvawe, treba da se ima vo predvid deka sekoja nuklearna elektrana vonormalano rabotewe ispu{ta niz ventilacijata vo atmosferata okolu10 12 Bq vo vid na nekakva te~nost na radioaktivniot kripton vo vreme napoluraspad pome|u nekolku ~asa i 9,4 godini. Ako se po~uvstvuva dekasrednata stapka na raspadnuvaweto na kriptonot k =0,01, apredpostavkata deka so vklu~uvaweto na nuklearnite elektrani vosvetski elektroured }e odi po stapkata N =0,11 ({to odgovara na dvojnatasila sekoja 7 -ma godina), proizleguva deka koncentracijata naradioaktivniot kripton vo atmosverata }e se zgolemi eksponencijalno,soglasno ravenkata:dKdt K )(N KK = K e0t( - )NKZa Ko≈10 17 Bq (vo 1980 god.), se dobiva:K=10 17·e 0,10( q(, kalendarska godina) so pomo{ na koja mo`e da se presmeta deka dokrajot na mileniumot (=2000) koli~inata na radioaktivniot kripton voatmosferata }e dostigne do 8,9·10 17 Bq. Denes se smeta deka efektot od ovazagaduvawe ne e kriti~no. Za potkrepuvawe na ovoj podatok se naveduvasledniot podatok. Denes od rak predizvikan od prirodnataradioaktivnost 20 do 1000 vkupno umreni od rak. Do 2000 godinaprirodnata radioaktivnost }e bide zgolemena od radioaktivnitezagaduva~i. Presmetuvawata poka`uvaat deka toj broj izumreni od rak }ese zgolemi od 20 na 21,5 na sekoj 1000 smrtni slu~ai od rak. No, sepakostanuva faktot deka nivoto na radioaktivnoto zagaduvaweeksponencijalno raste.[to se odnesuva na obemot na radioaktivnoto aerozagaduvawe, koevo atmosferata izleguva od ~adot na nekoi termoelektrani nema va`nipodatoci, no se znae deka e prili~no golemo.10.3.2. HIDROSFERA^ovekoviot opstanok direktno zavisi od vodata. Iako, 2/3 odpovr{inata na na{ata planeta ja so~inuva vodata, najgolemiot del(97,39%) e solena voda koja vo glavno nemo`e da se koristi vozemjodelstvoto, industrijata i vo proizvodstvoto na elektri~na energija.Ostanatite 2,01% e slatka voda zamrznata na severniot pol. Prakti~nood vkupnata koli~ina voda na zemjata, na ~ovekot mu ostanuva naraspolagawe slatka voda samo 0,61%. Najgolemiot del od ovie vodi (93%)
ja so~inuvaat pozemnata voda, okolu 4,5% voda vo rekite i ezerata, aostatokot od 2,5% e atmosferskata voda.Spored podatocite na svetskata zdravstvena organizacija denesokolu 130 milioni lu|e stradaat za voda za piewe i prinudeni se da pijatzagadena voda. Ovoj broj brzo se zgolemuva. Istoto ova va`i i za gustonaselenite industriski regioni vo Evropa. Ne postojat merila za merewena zagadenosta na vodata. Zagaduvaweto mo`e da bide mehani~ko, hemisko,organsko, toplotno i mikrobakterisko. Mehani~koto e posledica nacvrstite otpadoci od industrijata i rudnicite. Glavniot efekt od ovazagaduvawe e namaluvaweto na son~evata energija, {to doveduva dozagrozuvawe na florata i faunata. Osven toa, doa|a do ~isto mehani~koo{tetuvawe na tkivoto na ribata. Hemiskoto zagaduvawe gopredizvikuva industrijata koja isfrla mineralni i organski kiselini inivnite soli, alkalii, metil, amonjak i negovite soedinenija, fenoli,krezoli i cijanidi. Organskite zagaduva~i ne se javuvaat kajenergetskite postrojki. Toplotnoto zagaduvawe nastanuva pri rabotetana termoelektranite na fosilni i nuklearni goriva. Konzumiranatapotro{uva~ka na ovie uredi pretstavuva izvor na toplotni opteretuvawana rekite i ezerata ili na vozduhot, koga slu`at kako toploten ponor.Ova mo`e da dovede do lesni naru{uvawa na `ivotnite uslovi vo vodata,toplinata prenesena vo vozduhot na teritorijata na golemite gradovimo`e da predizvika meterolo{ki anomalii. So ogled da toplotnotoopteretuvawe eksponencijalnosta raste, toa mo`e da predizvika ozbilniklimatski poremetuvawa vo svetski razmeri, bidej}i sigurno porano ilipodocna }e dostigne obem koj mo`e da se sporedi so vkupnata energija kojazemjata ja prima od sonceto. Ova go potvrduva primerot: vo Los Anxeles(SAD) vo koja snagata na otpadnata toplina koja se predava nateritorijata na ovoj grad od termi{ki postrojki ve}e denes e na nivo od5% od primeneta energija od sonceto. Poradi ova ve}e se ~uvstvuvaporemetuvaweto na lokalnata klima. Se o~ekuva vo 2000 godina daotpadnata toplina dostigne 15% od son~eva energija.10.3.3. LITOSFERAPromenite koi ~ovekot mo`e da gi po~uvstvuva od litosveratamo`at da bidat od: fizi~ka, hemiska i biohemiska priroda. Pove}eto odovie promeni pravat da zemji{teto stanuva pomalku upotreblivo.Fizi~kite promeni kako posledica od energetikata opfa}aat: erozii,obrabotka na zemji{teto, urbanizacija, izgraduvaat infrastruktura,zgolemuvawe na otpadocite i lizgawe na zemji{teto. O{tetuvawe napovr{inskiot sloj na zemjata so razni tehni~ki zafati (gradewetopati{ta, se~eweto na {umite i dr.) doveduva do erozija (pomestuvawe,ogoluvawe i potresuvawe na terenite) i o{tetuvawe na kvalitetenpovr{inski sloj. Najzna~ajni promeni se predizvikani od urbanizacijatai izgradbata na inustriski objekti (fabriki, rudnici so povr{inskaeksloatacija, elektrani, pati{ta, aerodromi, deponii, osobeno: son~evii geotrmalini energetski instalacii i elektrani na veter ili branovi).So toa se pokriva pogolem del od plodnoto zemji{te i taka se namaluvaraspolo`livoto zemji{te za proizvodstvo na hrana. Ovie dve vlijanija
- Page 1 and 2:
1. OP[TA DEFINICIJA ZA ENERGIJATAZa
- Page 3 and 4:
Se zabele`uva deka fragmentite na r
- Page 5 and 6:
Presmetana toplotna mo} na nominaln
- Page 8 and 9:
Od kade se gleda deka entropijata e
- Page 10 and 11:
2.2 RASPROSTRANUVAWE NA TOPLINATATe
- Page 12 and 13:
zgolemuva investiciite, taka da ovo
- Page 14:
sovremena mre`a na sistemot za proi
- Page 17 and 18:
4.1.2 ENERGIJA NA VETEROTEdrata i v
- Page 19 and 20:
proizvodstvo na elektri~na energija
- Page 21 and 22:
4.6 SON^EVA ENERGIJAEnergijata na s
- Page 23 and 24:
Celta e briketiraweto e da se pretv
- Page 25 and 26:
5.2.3 KOKSIRAWESo suva destilacija
- Page 27 and 28:
vo svetot se najgolemi, a potrebite
- Page 29 and 30:
Imaat {iroka primena vo doma}instva
- Page 32 and 33:
6. SISTEMI I UREDI ZA KONVERZIJA IT
- Page 34 and 35:
6.4. PRETVORUVA^I NA NUKLEARNATA EN
- Page 36 and 37: kalandrija. Niz kalandrijata pominu
- Page 38 and 39: interes za masovno proizvodstvo, so
- Page 40 and 41: QQQW Qi2 i3;) ( i i ) / 0c(0 W Q0
- Page 42 and 43: 6.7. PRETVORUVA^I NA TOPLINATA VO M
- Page 44 and 45: presek, so gasot so golema brzina }
- Page 46 and 47: Slika 22.do temperatura od 10 8 -10
- Page 48 and 49: eNE TE;7.2. FINALNA I KORISNA ENERG
- Page 50 and 51: OB 9, op{ta potro{uva~kaSlika 23Isk
- Page 52 and 53: 123. Prerabotka na gradbiZa potreba
- Page 54 and 55: 2. Примарната енерг
- Page 56 and 57: На крај, под секунд
- Page 58 and 59: Механичка енергија
- Page 60 and 61: 8. 3. ИЗВЕДЕНИ БИЛАНС
- Page 62 and 63: Вкупна енергијаПро
- Page 64 and 65: Влезот во системот
- Page 66 and 67: Овде треба веднаш д
- Page 68 and 69: Потрошувачката мож
- Page 70 and 71: Секоја отпадна вре
- Page 72 and 73: nНа крај, со замена V
- Page 74 and 75: 10. STOPANSKIOT PORAST I ENERGETIKA
- Page 76 and 77: 10.1. EKSPONENCIJALEN RASTAko kvant
- Page 78 and 79: obi~no e edna godina, a stapkata na
- Page 80 and 81: So ova {to dosega go ka`avme, poras
- Page 82 and 83: Slika 34.Blagodarej}i na se podobri
- Page 84 and 85: O~igledno, odr`uvaweto na ovoj odno
- Page 88 and 89: predizvikuvaat promena na zemji{tet
- Page 90 and 91: Се гледа дека дефиц
- Page 92 and 93: (c) Pромена на структ
- Page 94 and 95: Сlika 37P k , Примарна е
- Page 96 and 97: potro{uva~ite. На сликите
- Page 98 and 99: pri {to mo`e da se vr{i i podelba n
- Page 100 and 101: Каде што P е максима
- Page 102 and 103: имаат далеку поскр
- Page 104 and 105: е:Od dP s /dӨ=Q(Ө m )-Q o =0 ,se
- Page 106 and 107: изобилство. Името г
- Page 108 and 109: poтоа се транспорти
- Page 110 and 111: 12.Terminologija i tipovi na turbin
- Page 112 and 113: ponatamu vo razli~ni tipovi, od koi
- Page 114 and 115: Slika 12.3Impulsna turbina so vdlab
- Page 116 and 117: pravec pod agol okolu rabot na eden
- Page 118 and 119: Aksijalno-strujni reakcioni turbini
- Page 120 and 121: Slika 12.12 Cevni turbini
- Page 122 and 123: Prenesuva~ na energijaKako {to e pr
- Page 124 and 125: ara so tek na vreme da dava vremens
- Page 126 and 127: Ekstrapolacija na podatoci za traew
- Page 128 and 129: K - koeficient na godi{en odliv kak
- Page 130 and 131: Слика 13.5. Шема на вр
- Page 132 and 133: na praznewe koi se dostapni od pogo
- Page 134 and 135: lokacii. Ova zna~i dobivawe zapisi
- Page 136:
{iroki studii na rezervarot so isto