Marijan Mandac, Isus - Veliki svećenik prema poslanici Hebrejima148retku tumači zašto Isus “ima neprolazno svećeništvo”. To je zatošto “ostaje zauvijek”. Da izreku temeljitije shvatimo, pobliže sezaustavljamo kod riječi koje su u izvorniku.Pisac u Heb 7,24 za riječ svećeništvo ima osnovnu i redovitugrčku riječ i`erwsu,nh. Riječ je dobro poznata tome jeziku. 107Nalazi se i u Starome zavjetu. 108 Inače riječ i`erwsu,nh označujesvećeništvo koje se obistinjuje u svećenstvu kao ustanovi, redui zasebnome društvenome razredu. U istome je smislu riječupotrijebljena i u Heb 7,24. Tu Pisac, široko gledano, ima naumu svećeništvo s njegovim ugledom, dostojanstvom, vlastitomslužbom i uzvišenošću. 109Pisac je u Heb 7,24 Isusovo svećeništvo označio i obilježioriječju avpara,batoj. Taj pridjev može imati više značenja. U cijelomeSvetome pismu nalazi se jedino u Heb 7,24. Pridjev se sastoji odniječnoga av i glagola parabai,nw koji znači “ići uz nekoga”. Prematome, avpara,batoj je netko uz koga se ne može ići. 110 Otuda jepridjev stekao druga uvriježena i ustanovljena značenja. 111 Takooznačuje nešto što se ne smije prekršiti jer je nepovredivo. Zanekoga se kaže da je avpara,batoj ako ne krši neki propis, odredbu izakon. Ali avpara,batoj također označuje nešto što je nepromjenjivote ne prelazi od jednoga na drugoga. U tome značenju jePisac upotrijebio avpara,batoj u Heb 7,24. Isusovo je svećeništvoneprelazno i neprenosivo. Ono posve i isključivo pripada Isusu.Zato se ne može ni prenijeti ni naslijediti. Ono je neprelazno,neprolazno i zato vjekovječno. Time novozavjetni Pisac u biti i prijesvega utvrđuje razliku između Isusova svećeništva i židovskogasvećenstva što se zasnivalo na tjelesnome nasljedstvu. Židovskisu svećenici umirali i zato imali nasljednike po krvi i srodstvu.Novozavjetni je Pisac naznačio zašto je Isusovo svećeništvoavpara,batoj. To je zato jer Isus “ostaje (me,nein) zauvijek”. U Heb 7,24posebna važnost i naročito značenje pripada glagolu me,nw ostati.Taj glagol u osnovi i iskonski znači trajati. 112 U Bibliji izriče važnui osnovnu zbilju. Sveto pismo redovito pomoću me,nw utanačuje iiskazuje razliku između Boga i stvorenja. Nasuprot prolaznosti,107Usp. A. BAILLY, Dictionnaire, 962.108O starozavjetnome svećeništvu usp. G. PIDOUX, Sacerdoce, VC, 263-264.109Usp. C. SPICQ, Hébreux, II, 126 bilj.3.110Usp. TOB, 687 bilj.q.111Usp. A. BAILLY, Dictionnaire, 203.112Usp. A. BAILLY, Dictionnaire, 1252-1253.
Služba Božja 47 (2007.), br. 2, str. 129 - 158ništavnosti i uništivosti svakoga stvorenja stoji Bog sa svojimtrajanjem, neprolaznim ostankom i vječnim postojanjem.Dok Bog uvijek “ostaje”, stvorenje iščezava i nestaje. Pisacza Isusa kaže da “ostaje zauvijek”. Isusu živi vječno. Zato jenjegovo svećeništvo neprolazno. U tome je, ponavljamo, sržna ibitna razlika između starozavjetnoga svećeništva i Isusa Kristanovozavjetnog i vječnoga Velikoga svećenika. 11312. Heb 7,27U dugome retku koji smo naznačili 114 Pisac zapravo tumačismisao i značenje Isusove smrti na križu. Ta je smrt žrtvaprikazana za oproštenje grijeha cijeloga ljudskoga roda. Pisacu svome pojašnjenju rabi riječ evfa,pax. Ta riječ znači “jedanputzauvijek”. 115 Isus je svoju muku podnio jedanput kao Velikisvećenik. Taj u povijesti dovršeni čin on više ne ponavlja. Tajje čin jedan, jedinstven i odlučan. Žrtva na Križu dovršenaje jedanput. Više se ne može ponoviti. Ni njezin se učinak neponavlja. Upravo to kratko i snažno izražava izričaj evfa,pax kojičitamo u Heb 7,27. Možemo kazati bez pretjerivanja da onobilježuje kao žig i pečat cijelu Poslanicu Hebrejima. Riječ evfa,paxsa svojom dubinom i smislom doprinos je toga novozavjetnogaspisa poimanju i razumijevanju Isusovoga ovozemnog života icijeloga njegova životnog pothvata i djela. 116U Heb 7, 27 Pisac o Isusu bilježi da je sam sebe prikazao.On je upotrijebio glagol avnafe,rw. Glagol je bio u aoristu. Odnosise na točno utvrđeni i dovršeni povijesni događaj. To je Isusovasmrt na Golgoti. Pisac je glagol stavio u aktiv. Time je istaknuoda je sadržaj glagola izraz Isusove volje i slobodne odluke. 117Glagol avnafe,rw u prvome redu 118 znači “nositi u vis”, “ponijetigore”, “učiniti da se nešto podigne”, “podići”. Otuda dobiva149113Usp. C. SPICQ, Hébreux, 184; C. SPICQ, Hébreux, I., 275 bilj.2; C. SPICQ, Morale,352 bilj.2; C. SPICQ, Agape, III., 153.114Usp. C. SPICQ, Hébreux, II., 200-203.115Usp. A. BAILLY, Dictionnaire, 866.116Usp. C. SPICQ, Hébreux, II., 202; O. CULLMANN, Christologie, 87; O. CULL-MAN, Christ et le temps, Neuchâtel, 1966, 86; H. H. FRANKEMÖLLE, Taufverständnis,88.117Usp. C. SPICQ, Hébreux, I., 303.118Usp. A. BAILLY, Dictionnaire, 145-146.
- Page 2 and 3: 126
- Page 4 and 5: 128
- Page 6 and 7: Marijan Mandac, Isus - Veliki sveć
- Page 8 and 9: Marijan Mandac, Isus - Veliki sveć
- Page 10 and 11: Marijan Mandac, Isus - Veliki sveć
- Page 12 and 13: Marijan Mandac, Isus - Veliki sveć
- Page 14 and 15: Marijan Mandac, Isus - Veliki sveć
- Page 16 and 17: Marijan Mandac, Isus - Veliki sveć
- Page 18 and 19: Marijan Mandac, Isus - Veliki sveć
- Page 20 and 21: Marijan Mandac, Isus - Veliki sveć
- Page 22 and 23: Marijan Mandac, Isus - Veliki sveć
- Page 27 and 28: Služba Božja 47 (2007.), br. 2, s
- Page 30 and 31: Marijan Mandac, Isus - Veliki sveć
- Page 32: Marijan Mandac, Isus - Veliki sveć
- Page 36 and 37: Luka Tomašević - Elza Jurun, Istr
- Page 38 and 39: Luka Tomašević - Elza Jurun, Istr
- Page 40 and 41: Luka Tomašević - Elza Jurun, Istr
- Page 42 and 43: Luka Tomašević - Elza Jurun, Istr
- Page 44 and 45: Luka Tomašević - Elza Jurun, Istr
- Page 46 and 47: Tablica 6. oslikava statistički si
- Page 48 and 49: Luka Tomašević - Elza Jurun, Istr
- Page 50 and 51: homoseksualnosti «velikim dijelom
- Page 52 and 53: Tablica 27. Utjecaj provedenog djet
- Page 54 and 55: Luka Tomašević - Elza Jurun, Istr
- Page 56 and 57: Luka Tomašević - Elza Jurun, Istr
- Page 58 and 59: Luka Tomašević - Elza Jurun, Istr
- Page 60 and 61: Giorgio Bonaccorso, Blagdan. Vrijem
- Page 62 and 63: Giorgio Bonaccorso, Blagdan. Vrijem
- Page 64 and 65: Giorgio Bonaccorso, Blagdan. Vrijem
- Page 66 and 67: Giorgio Bonaccorso, Blagdan. Vrijem
- Page 68 and 69: Giorgio Bonaccorso, Blagdan. Vrijem
- Page 70 and 71: Giorgio Bonaccorso, Blagdan. Vrijem
- Page 72 and 73: Giorgio Bonaccorso, Blagdan. Vrijem
- Page 74 and 75:
Giorgio Bonaccorso, Blagdan. Vrijem
- Page 76 and 77:
Giorgio Bonaccorso, Blagdan. Vrijem
- Page 78 and 79:
PRAKTIČNA TEOLOGIJAJure Šimunovi
- Page 80 and 81:
Jure Šimunović, Bog je ljubav204
- Page 82 and 83:
Jure Šimunović, Bog je ljubavpreo
- Page 84 and 85:
Jure Šimunović, Bog je ljubavbez
- Page 86 and 87:
Jure Šimunović, Bog je ljubav210k
- Page 88 and 89:
212uopće tjelesno posebno snažan;
- Page 90 and 91:
Romano Guardini, Hrabrost214drugim
- Page 92 and 93:
Romano Guardini, Hrabrost216Ima jo
- Page 94 and 95:
Romano Guardini, Hrabrostvladanju p
- Page 96 and 97:
Anđelko Domazet, Kratke propovijed
- Page 98 and 99:
Anđelko Domazet, Kratke propovijed
- Page 100 and 101:
Anđelko Domazet, Kratke propovijed
- Page 102 and 103:
Anđelko Domazet, Kratke propovijed
- Page 104 and 105:
Anđelko Domazet, Kratke propovijed
- Page 106 and 107:
Anđelko Domazet, Kratke propovijed
- Page 108 and 109:
Anđelko Domazet, Kratke propovijed
- Page 110 and 111:
Anđelko Domazet, Kratke propovijed
- Page 112 and 113:
Anđelko Domazet, Kratke propovijed
- Page 114 and 115:
Medard Kehl, Und Gott sah dass es g
- Page 116 and 117:
Donath Hercsik,Der Glaube. Eine kat
- Page 118 and 119:
PRIMLJENE KNJIGE242Gustav Kuzmić,
- Page 120:
244Služba Božja, Liturgijsko-past