Razgovorzarez, xii /277, 18. veljače 2010. 4foto: Damir GamulinRazgovor: Teodor Celakoski i Tomislav TomaševićJedino na što nismospremni je nasiljeS organizatorimaprosvjeda u Varšavskojulici, predsjednikomudruge Pravo na grad ipredsjednikom ZeleneAkcije, o dosadašnjimakcijama, medijskomodjeku, ponašanjupolitičkih struktura tedaljnjim akcijamaKatarina Luketić, BorisPostnikov i MarkoPogačarCijeli je projekt HOTO-Centra, s pravne strane, itekakosporan. Pobrojimo još jednom razloge zbog kojih bi, automatizmom,pravna država sama trebala zabraniti početakradova u Varšavskoj - barem dok se sporna pitanja ne razriješe- i barem jednako promptno kako je reagirala u noćnojinterventnoj akciji uklanjanja prosvjednika.TT: Osim cijelog niza štetnih elemenata projekta o kojimagovorimo već više od tri godine, radove u Varšavskoj bi trebalozaustaviti automatski zbog činjenice da je jedan projektpod imenom Cvjetni prolaz na temelju dubiozne odlukeGradskog poglavarstva o javnom interesu dobio potrebnedozvole, a drugi projekt se trenutno realizira. Odluka ojavnom interesu se temeljila na nekoliko točaka od kojih jeu javnosti najistaknutija bila da se projektom dobiva novipješački prolaz kroz blok od Cvjetnog trga do Gundulićeveulice. Projekt je krenuo s realizacijom, a pošto Hoto grupanije kupila nekretnine u Gundulićevoj, od prolaza kroz blokse odustalo pa projekt dobiva novi naziv: Cvjetni. Iako svenadležne institucije u Gradu Zagrebu i u državi prebacujulopticu jedna drugoj, na kraju će netko morati preuzeti odgovornostza nezakonitosti, pogodovanja i propuste. Inače,zanimljivo je da dokument potvrda glavnog projekta naosnovu koje se gradi u gradskoj upravi čuvaju gotovo kaoneki tajni dokument od važnosti za državnu sigurnost. Sigurnismo da zbog promjene cjeline projekta ta potvrdaglavnog projekta nije u skladu s lokacijskom dozvolom štoznači da je gradnja nezakonita.TC: Nezakonita je također i lokacijska dozvola za ulaznoizlaznurampu jer GUP samo iznimno predviđa kopanjetakve rampe ukoliko ne postoji drugačiji način ulaska ublok. A u slučaju projekta na Cvjetnom postoji nekolikoalternativnih rješenja koja ne uključuju kopanje rampe.U kontekstu nezakonitosti vezanih za ovaj projekt zanimljivoje da inspekcija Ministarstva zaštite okoliša, prostornoguređenja i graditeljstva (MZOPUG) ni nakon pune dvijegodine nije odgovorila na našu prijavu. Nakon što je krajemsiječnja 2008. političkom korupcijom gradskih vijećnikaizglasan Detaljni plan uređenja (DPU) bloka uz Cvjetni trg,Zelena akcija i Pravo na grad su u veljači te godine poslaliprijavu Urbanističkoj inspekciji Ministarstva. U prijavi jebilo istaknuto šest razloga zbog kojih treba poništiti DPUjer je protivan GUP-u i zakonima. Iako je za medije sredinomožujka 2008. Ministarstvo izjavilo da će inspekcijskinadzor biti gotov za sedam dana, oni ga do danas nisu proveli.Članak 285. Zakona o prostornom uređenju i gradnjiobvezuje inspekciju na odgovor, što Ministarstvo ne čini, jerbi moralo poništiti Detaljni plan koji je temelj za izdavanjedaljnjih dozvola za projekt Hoto grupe.Privatni interes kao javni?HOTO grupa uspjela je, prije svega orkestriranom medijskomakcijom, izvršiti klasični retorički obrat pozicija- aktivistima se imputiraju privatni interesi, a projekt proglašavajavnim interesom par excellence. Zbog čega smatrateda projekt ima malo ili ništa zajedničkog s javniminteresom?TC: Zalažemo se za jednostavan princip: ako je ugrožen javniprostor kao javno dobro, dakle kao prostor nediskriminativnogkorištenja, onda nikakav interes, bio on pojedinačniili grupni, ne može biti konkurentan za stjecanje odlikeodnosno kategorije javnog interesa. Pretvaranje javnog prostorakao javnog dobra u servisni produžetak shoppinga iliautomobilskog prijevoza ukida princip nediskriminativnogkorištenja na tom određenom prostoru.TT: U skladu s time ne vidimo kako može biti javni interesako se pješačka zona, kao prostor javnog nediskriminativnog
Razgovorzarez, xii /277, 18. veljače 2010. 5foto: Damir Gamulin— Iako sve nadležne institucije u GraduZagrebu i u državi prebacuju lopticujedna drugoj, na kraju će netko moratipreuzeti odgovornost za nezakonitosti,pogodovanja i propuste —korištenja, u središtu Zagreba smanjuje, a nije se za razlikuod drugih europskih metropola povećavala posljednjih 35godina. Ne može biti javni interes garaža za posjetiteljeshopping centra sa 600 parkirnih mjesta jer će u ionako većzakrčene Gundulićevu i Ilicu dovesti nove automobile kojidodatno usporavaju javni promet.Realizacija projekta HOTO grupe, prema predloženomprojektu, predstavljala bi, iz više razloga, presedan kad jeriječ o intervenciji privatnog kapitala u javni prostor. Kojebi se nove prakse tom gestom priznale kao valjane i bi lito otvorilo potencijalno iznimno destruktivnu Pandorinukutiju u ophođenju s javnim prostorima?TT: Niti jedan trgovačko – poslovno – stambeni centar odgradskih vlasti nije dobio dozvolu da kopa rupu za ulaznoizlaznurampu za automobile s javne površine, a kamoli izpješačke zone. Dakle, Grad osim što takvom rupom nagrđujecentar grada, daje poklon Hoto grupi koja ne moratrošiti skupocjene kvadrate svoje parcele, nego troši našjavni prostor. No, osim što Grad time pomaže profitabilnostjednog projekta nauštrb javnog prostora, da stvar bude gora,sklopljen je ugovor između Grada i investitora po kojem ćeGrad investitoru refundirati veći dio sredstava potrebnih zakopanje rampe. To u konačnici znači da ćemo mi građaniplatiti za destrukciju našeg javnog prostora.TC: Ako se ne spriječi ovaj presedan i ako se prostornaregulacija koja to omogućuje ne vrati na staro, očekuje naskopanje brojnih rupa po javnim površinama koje će biti ufunkciji privatnih projekata kojima je jedina svrha eksploatiranjepoložajne rente centra grada.U Hrvatskoj uobičajena sprega vlasti i privatnog kapitala išlaje toliko daleko da je, u svrhu pogodovanja investitoru, izmijenjenGUP glavnoga grada. Odgovornost, izvjesno je, neleži primarno na investitoru. Tko je zapravo odgovoran?TC: Odgovorne su političke elite koje su bile, a i sada su navlasti, kako u Zagrebu tako i u Hrvatskoj. Mi imamo jednuoligarhijsku strukturu odnosno mrežu ekonomsko-političko-medijskemoći koja se naslanja na naše institucije, crpećiiz njih sredstva i legalitet za svoje interese dogovorene izaleđa javnosti. Model je jednostavan i jasan: javni su rizici itroškovi, a privatne su koristi i profit. Eto, zato je Varšavskatoliko bitna: ona je najbolji primjer jednog široko implementiranogdruštvenog modela. Ta oligarhijska moć ima jednakosredstva prisile (policija) koliko i sredstva odvraćanja odgrađanskog samoorganiziranja i javnog djelovanja (mediji).Zato smo u zatvorenom krugu i politički proces se ne možeodvijati na primjeren demokratski način. Pojedine vlasnikemedija ne interesira medijski biznis, već utjecaj koji njimemogu postići za svoje ostale tezge.Medijska percepcija akcijeKako komentirate medijsku percepciju akcije? Čini li vamse da je medijska podrška ograničena na neovisne medijeili postoje značajnije pozitivne reakcije i u “glavnoj struji”masovnog informiranja?TT: Na samom početku javnog djelovanja zbog specifičnostinaših akcija dobili smo veliku vidljivost, no ona je bila narazini atrakcije i skandala. Guralo nas se u konfrontaciju isključivos investitorom dok su naši naglasci na odgovornostGrada i gradonačelnika ostajali slabo medijski popraćeni.Potom su investitor i gradonačelnik imali masivnu kampanjuzastrašivanja (tužbama) i potplaćivanja (oglasima) medija.U tom smo periodu bili vreće za udaranje. Klevete, izmišljotine,podmetanja i sl. su bez ikakvog problema bile i nanaslovnicama. Danas, nakon našeg postavljanja kontejnerau Varšavskoj i intervencije specijalne policije, problem sedigao na znatno višu razinu medijskog praćenja te se preliou središnje političke rubrike i komentare, mahom pozitivne,s izuzetkom moćnijeg dijela redakcije Jutarnjeg lista koja seotvoreno stavila na stranu investitora i to ne argumentima,nego kampanjom blaćenja i podmetanja.Protivnici akcije postavili su pitanje financiranja vaših aktivnosti;premda cijena izrade drvene skulpture “trojanskogkonja” baš i nije usporediva s cifrom od deset milijuna kuna,kojom bismo trebali “potpomoći” izgradnju HOTO-centra,na to bi pitanje svakako trebalo odgovoriti.TC: U ovoj fazi našeg djelovanja financiramo se prije svegaod građana. Na posljednjem prosvjedu prikupili smo 9.700kuna u sat vremena. Naši troškovi u usporedbi sa sličnimaktivnostima drugih kampanja izrazito su mali jer je trošakljudskog rada, od grafičkog dizajna do fizičke izrade,koji je inače najskuplji, gotovo u cijelosti doniran. Namjeranam je da troškove organiziranja građanskog neposluha upotpunosti financiramo iz donacija građana. Na taj ćemonačin dodatno osnažiti našu neovisnu poziciju i mogućnostjavnog djelovanja. U prijašnjim fazama djelovanja koje subile okrenute informiranju i senzibiliziranju javnosti koristilismo sredstva iz projekata namijenjenih demokratizacijidruštva pa tako npr. kontinuirano pomoć i suradnju imamos Heinrich BÖll Stiftungom.Budući koraciNa tiskovnoj konferenciji nakon uhićenjâ najavljeno jeintenziviranje prosvjednih aktivnosti. Što planirate? Dokoje ste granice spremni ići?TC: Jedino na što nismo spremni je nasilje. Iako je ovodivljanje po Zagrebu orkestrirano od vlasti i s njimapovezanih nadstranačkih interesnih grupacija jedanvid sustavnog nasilja, na njega ne možemo niti želimoodgovoriti nasiljem. Posljednji prosvjedni skup smo organiziralis namjerom da potaknemo uključivanje građanau Živi zid za Varšavsku. To je organizirana skupinagrađana koja će sudjelovati u narednim aktivnostima,kako akcijama tako i prosvjedima, protiv otimanja javnogprostora pješačke zone u Varšavskoj. Sve građanepozivamo da nam se priključe u Živi zid na blogu: www.nedamovarsavsku.netŠto mislite o ponašanju Gradske skupštine? Stari je sazivbez većeg otpora izglasao investitoru pogodujućeizmjene, a ni novi saziv ne pokazuje previše volje da sesporni potezi revidiraju...TT: Minimum koji očekujemo od skupštine je da vratiGUP na staro, dakle prije pogodovanja Hoto grupi zaprojekt na Cvjetnom trgu. Time bismo izbjegli nove sličneprojekte. Očekujemo da će se u idućih mjesec dana političkikontekst oko projekta još znatno promijeniti te da ćesvi politički akteri, umjesto svaljivanja krivice na druge,shvatiti da moraju preuzeti odgovornost za nastalu situacijute početi pregovarati neka nova rješenja.Što o svemu kaže struka?TT: Veseli nas konačno iskazani javni stav triju institucijaarhitektonske struke (Društva arhitekata Zagreb, Udruženjahrvatskih arhitekata i Hrvatske komore arhitekata)da je manipulacija javnim interesom neprihvatljivi putrješavanja kako slučaja na Cvjetnom trgu tako i ukupne nezadovoljavajućesituacije prostornog razvoja u Zagrebu.TC: Već davno prije arhitekata, strukovna udruženjapovjesničara umjetnosti i sociologa su se prosvjedno očitovalao projektu pa sada možemo reći da su na straniprojekta od stručnjaka javno ostali samo dobro plaćenikonzultanti na tom projektu kao što je sveprisutni Kinclte zaposlenici u Bandićevoj upravi. Posebna je vrsta svinjarijeto što su, osobito na javnoj televiziji, u više navrataorganizirane rasprave u koje su kao nezavisni stručnjacipozivani konzultanti na projektu.
- Page 1 and 2: DVOTJEDNIK ZA KULTURNAI DRUŠTVENA
- Page 3: Društvozarez, xii /277, 18. velja
- Page 7 and 8: Kolumnazarez, xii /277, 18. veljač
- Page 9 and 10: ANARHO SCENAzarez, xii /277, 18. ve
- Page 11 and 12: Socijalna i kulturna antropologijaz
- Page 13 and 14: Esejzarez, xii /277, 18. veljače 2
- Page 15 and 16: In memoriam zarez, xii /277, 18. ve
- Page 17 and 18: Filmzarez, xii /277, 18. veljače 2
- Page 19 and 20: Tema broja:zarez, xii /277, 18. vel
- Page 21 and 22: Tema broja: Stewart-Colbert zarez,
- Page 23 and 24: -8 They call him the junkie Christ-
- Page 25 and 26: ---------6 They call him the junkie
- Page 27 and 28: Tema broja: Stewart-Colbert zarez,
- Page 29 and 30: Tema broja: Stewart-Colbert zarez,
- Page 31 and 32: Glazbazarez, xii /277, 18. veljače
- Page 33 and 34: RAZGOVORzarez, xii /277, 18. velja
- Page 35 and 36: RAZGOVORzarez, xii /277, 18. velja
- Page 37 and 38: Oglaszarez, xii /277, 18. veljače
- Page 39 and 40: Knjigezarez, xii /277, 18. veljače
- Page 41 and 42: Knjigezarez, xii /277, 18. veljače
- Page 43 and 44: Knjigezarez, xii /277, 18. veljače
- Page 45 and 46: Poezijazarez, xii /277, 18. veljač
- Page 47 and 48: Infozarez, xii /277, 18. veljače 2