Zrinjskog do Keja oslobođenja, kao i svim drugimulicama gde to dozvoljava profil ulice ili položajkomunalnih instalacija što će se utvrditi prilikomizrade tehničke dokumentacije.U ulicama izrazito pešačkog karaktera, ukoliko položajpostojećih instalacija ne omogućava osnivanjeklasičnog drvoreda, preporučuje se osnivanjedrvoreda u žardinjerama sa, za tu svrhu posebnoodnegovanim, "kontejnerskim sadnicama" (uGospodskoj ulici, na delovima Glavne ulice, ZmajJovine, Bežanijske, iznad podzemnih garaža i dr.).Rekonstrukcijom drvoreda u ulicama uskog profila ipretežno stambenog karaktera treba vršiti postupnomzamenom lišćarskih vrsta koje formiraju malu krošnju(glog, bagrem i sl.) koja se može orezivati da formiraloptastu krošnju.7.2.4. Zelene površine posebne nameneOve površine čini zelenilo u kompleksu ustanova:Gradske bolnice, osnovnih škola "Majke Jugović" i"Lazar Savatić", Poljoprivrednog fakulteta, Domaratnog vazduhoplovstva, verskih objekata (hramaPresvete Bogorodice, hrama Svetog Nikole,Franjevačkog samostana, i dr.).Zelene površine u kompleksu navedenih ustanovakarakteriše kvalitetan fond zelenila koji se upotpunosti zadržava. Iako neposredno služeselektivnim korisnicima, značajan su ekološki faktorukupnog zelenog sistema.Rekonstrukcija i revitalizacija ovih zelenih površinadozvoljena je u smislu sanitarno-biološke i seče izestetskih razloga, povećanja kvaliteta svih travnatih icvetnih površina, sadnje novih sadnica sa izrazitodekorativnim svojstvima i formiranja novih cvetnihpovršina od sezonskog cveća, perena i ružičnjaka.Korisnici zemljišta mogu svoja dvorišta (bašte)uređivati prema ličnim afinitetima. Preporuka je da sebar 20 % parcele ozeleni, a tamo gde to nije mogućejer su parcele preizgrađene, preporuka je da seograde oplemene različitim vrstama puzavica,povijuša ili lijana i da se u povučenom krovu (ako gaima) i na krovnim terasama formiraju "krovne bašte".7.2.6. Zaštitno zelenilo lesnog odsekaOvaj tip zelenila ima ulogu u saniranju erozije napadinama lesnog odseka iznad Dunava, u zaleđupostojećih sportskih klubova (Galeb, Radecki i dr.),ispod ul. Ćukovački rub, na padinama Gardoša premaulici Cara Dušana i dr. Kosine lesnog odseka obraslesu spontanom, samoniklom vegetacijom bez estetskihvrednosti, ali značajnoj u sanaciji erozije.U cilju dalje zaštite lesnog odseka i poboljšanjaam bijentalnih vrednosti, planom je predviđenarevitalizacija, postepenom zamenom nekvalitetnogzelenila vrstam a šiblja koje formiraju razgranatkorenov sistem, a pri tome se odlikuju lepimcvetovima. Pažljivim izborom većeg broja cvetajućihvrsta omogućiti sukcesivan period cvetanja od prolećado jeseni.Primenjivati cvetne vrste pokrivača tla, a naročito onevrste koje su se pokazale efikasnim u sprečavanjuerozije.Eventualne potporne zidove kojima se vrši stabilizacijalesnog odseka (ispod Gardoša prema Dunavu i nadrugim pozicijama, ispod Ćukovca prema Cetinjskojulici i ulici Vasilija Vasilijevića) i na svim ostalimpozicijama, ozeleniti povijušama i lijanama.Morfologiju (kosinu) lesnog odseka od Gardoša premaDušanovoj ulici maksimalno očuvati kao jedinstvenielement urbanog pejzaža reprezentativnog karaktera.7.2.5. Zelene površine stambenih blokovaOzelenjene parcele (javne zelene površine) uunutrašnjosti pojedinih blokova na području plana (A-25, A-38) učiniti dostupnim za stanovnike stambenihparcela koje ih okružuju. S obzirom na način na kojiim se pristupa, ove parcele imaju manji stepenjavnosti. Potrebno ih je obogatiti novim fondomzelenila i urediti za igru dece mlađeg uzrasta(ljuljaške, klackalice, penjalice i dr.) i za miran odmorgrađana (klupe, venjaci i sl.)Uklanjanjem dvorišnih objekata lošeg boniteta naparcelama sa pretežno individualnim porodičnimzgradama, "osloboditi" dvorišta i na oslobođenom deluparcele reafirmisati bašte koje su u tradiciji načinastanovanja ovog područja i koje, pored toga što dajuspecifičan karakter ambijentu, predstavljaju i značajanelement u poboljšanju stanja životne sredine.7.3. Pravila za uređivanje i izgradnju površina zasport i rekreacijuPlanom je predviđeno zadržavanje svih postojećihsportskih površina i objekata (Dom sportova "Pinki";sportska sala i otvorene sportske površine OŠ "MajkeJugovića", OŠ "Lazar Savatić", Prve zemunskegimnazije, Poljoprivrednog fakulteta, zatim prostori,odnosno objekti na Keju oslobođenja koje koristesportski klubovi: Kajakaški klub Zemun, Nautički klubZemun, Jedriličarski klub Zemun, Veslački klub"Galeb" i prostori i objekti svih drugih sportskihklubova na području plana).Moguća je njihova adaptacija, rekonstrukcija(rekonstrukcija otvorenih sportskih površina,dogradnja i nadziđivanje objekata) i zamena u skladusa urbanističkim pokazateljima plana, a u funkcijipodizanja nivoa kvaliteta aktivnosti koje se odvijaju i38
usluga koje se pružaju. Ne predviđa se prenamenasportskih objekata u objekte druge namene.Dozvoljena je mogućnost rušenja dotrajalih,neuslovnih, loših sportskih objekata i njihova zamenanovim, u okviru planom utvrđenih građevinskih linija,a u skladu sa Zakonom o sportu, pravilima i propisimaza datu vrstu sportskih objekata, kao i pravilimapropisanim ovim planom.Sportski objekti, maksimalne spratnosti do P+2,mogu, pored osnovne nam ene, da sadrže i kancelarije(poslovni prostor), sanitarne prostorije, hangar začamce i druge sportske rekvizite, radionicu zaservisiranje opreme, prodavnice sportske opreme irekvizita, restoran, kafe i dr.Za potrebe sportskih klubova odobrava se izgradnjapotrebnih stepeništa i rampi do vode.Dozvoljeno je postavljanje pontona na vodi koji su ufunkciji sportskih aktivnosti klubova, drugih vidovarekreacije na vodi, potreba sportskog ribolova kao išetnje nad vodom, uz prethodno pribavljenusaglasnost na lokaciju nadležne vodoprivredneorganizacije.Dozvoljeni su i drugi vidovi uređivanja pojedinihdelova obale Dunava prema pravilima za datu zonu, au skladu sa potrebama veslačkih, kajakaških,jedriličarskih, ribolovačkih i drugih klubova i sportovana vodi i uz saglasnost nadležne vodoprivredneorganizacije.7.4. Pravila za uređivanje priobalja i akvatorijeZona rekreacijeDunavska obala na području predmetnog plana, kaozona rekreacije u najširem smislu obuhvata prostorobaloutvrde sa horizontalnim platoima, kosinama ipristupnim rampama. U odnosu na svoj profil istrukturu koja se na nju oslanja može se posmatrati unekoliko poteza (potez Zemunskog keja od ulice ĐureĐakovića do restorana "Venecija", potez od restorana"Venecija" do restorana "Šaran", potez od restorana"Šaran" do Keja oslobođenja 69 i potez od Kejaoslobođenja 69 do Široke staze). Šetne staze uz obaluDunava povezuju raznorodne sadržaje i uvodekorisnika u niz različitih ambijenata.Najatraktivniji i najznačajniji deo priobalnog platoa jeglavno šetalište na Keju (na koti 76-76,50 m) koje seprostire ispred istorijskog jezgra Zemuna od ulivaulice Đure Đakovića u Kej oslobođenja na jugu doStare kapetanije i restorana "Venecija" na severu.Glavne elemente ovog poteza predstavljaju dve šetnestaze, frekventnija između dva drvoreda i mirnija,bliže vodi, namenjena za odmor i posmatranjeokoline, koja se planom predviđa za proširenje. Premareci, uvesti nova prostorna rešenja za pešake u vidudonje šetne staze na koti 73,50 mnv.Duž saobraćajnice Kej oslobođenja na potezu od uliceĐure Đakovića do Stare kapetanije, zadržati u celostizeleni pojas.Biciklističku stazu širine 3 m na potezu od ulice ĐureĐakovića do Stare kapetanije planirati duž gornje ivicejavne zelene površine prema šetalištu na koti 76-76,50 mnv. Maksimalno zauzeće zelenog pojasa možebiti 1 m. Linija odbrane od velikih (hiljadugodišnjih)voda planirana je iza biciklističke staze kao zaštitni zid(klupe) u kampadama sa krunom na koti 77 mnv.Duž Keja oslobođenja, planirati podužno parkiranje uširini od 2 m, a na račun postojeće regulacije ulice.Glavna spona šetališta sa urbanim zaleđem i sadonjim šetnim nivoom na obaloutvrdi ostvarena je napoziciji veze Keja sa Masarikovim trgom. Pešačkeprodore iz Jezgra prema reci završiti proširenjima(platoima) kraj vode/nad vodom, koji treba da suvidikovci i mesta za susret, odmor, razmišljanje,osveženje.Potez priobalja od restorana "Šaran" uzvodno, likovnoi ambijentalno vezan je za urbanu strukturu Gardoša usvome zaleđu. Imajući u vidu da predstavlja i veznielement jezgra Zemuna sa preostalim uzvodnimdelovima obale, planira se rekonstrukcija obaloutvrdeu smislu širenja poprečnog profila obale u okviru kogaje potrebno organizovati kolsku saobraćajnicu sapodužnim parkiranjem , obezbeđujući kontinuitetbiciklističke staze uz obalu i kretanje pešaka na obašetna nivoa.Kosinu obaloutvrde ispod Gardoša planirati za smeštajribarskih čamaca u zimskom periodu.Zona centralnih funkcijaDuž Keja oslobođenja, a u okviru urbanističkih celinaA i B, jesu objekti u funkciji centralnih aktivnosti, čijaje rekonstrukcija i prenam ena predmet posebnihuslova u ovom planu (Stara električna centrala,Carinarnica, objekti sportskih društava i klubova i dr.).Pored toga, postepeno transformisati prizemlja idrugih postojećih objekata duž Keja u atraktivnetrgovinske, ugostiteljske i kulturne sadržaje.Na samom Keju, zonu centralnih funkcija činepostojeći objekti kulture, Stara kapetanija i otvoreniMuzički paviljon:- u prizemnom objektu Stare kapetanije poredpostojećeg sadržaja kulture (Galerija Društvalikovnih i primenjenih umetnika Zemuna) iugostiteljstva, organizovati manji turističkoinformativnipunkt i sanitarni punkt za javnuupotrebu, s obzirom da se u osovini objektaplanira ploveći pristan i pokretni most za budućepristanište;39
- Page 1 and 2: "Službeni list grada Beograda", br
- Page 3 and 4: Nove zgrade po pravilu visinom vezi
- Page 5 and 6: 1045, 1044, 1043, 1035, 1036, 1037,
- Page 7 and 8: Dotrajale postojeće objekte malog
- Page 9 and 10: 2.3. Tabelarni prikaz površina (zo
- Page 11 and 12: - Kategorija 7Objekti koji su svoji
- Page 13 and 14: arheoloških istraživanja, ukoliko
- Page 15 and 16: 33 Vukova cela 235434 Rajačićeva
- Page 17 and 18: Njegoševe do ul. Cara Dušana je
- Page 19 and 20: 4 59 543 41 9 505 96 994 67 17 846
- Page 21 and 22: Tabela 2. Celina B - GardošBroj bl
- Page 23 and 24: Tabela 4. Celina G - Kompleks Grads
- Page 25 and 26: pojasa može biti 1 m. Linija odbra
- Page 27 and 28: predviđa se klasična nožica i ob
- Page 29 and 30: vodonepropusnih materijala. Otvori
- Page 31 and 32: sadašnjeg kabla br. 2 - ATC Zemun.
- Page 33 and 34: Beograda", broj 14/72, 18/82, 26/83
- Page 35 and 36: 39 deo 2333 javni zeleni prostor -
- Page 37: - formiranje novih cvetnih površin
- Page 41 and 42: BRGP od oko 150 m 2 , na koti 73,50
- Page 43 and 44: 5 OŠ "Svetozar Miletić" - obrazov
- Page 45 and 46: 9. UREĐIVANJE JAVNOG GRAĐEVINSKOG
- Page 47 and 48: U procesu rekonstrukcije postojeće
- Page 49 and 50: Korekcija postojećih granica parce
- Page 51 and 52: U postupku obnove putem rekonstrukc
- Page 53 and 54: četiri terase. Najviša tačka je
- Page 55 and 56: odnosno usklađeno je sa visinskom
- Page 57 and 58: - ZEMUNSKU TVRĐAVU rekonstruisati
- Page 59 and 60: postojeći objekti predstavljaju fo
- Page 61 and 62: 1 A,27 24 207 poslovanje P+1 4151 A