pejzažima i lokacijama koji pripadaju modernompokretu. Nezanemarljiv deo angažmana predstavljai učestovanje u zaštiti i obnovi ostvarenja modernogpokreta, kao i borba protiv potencijalne devastacije.Docomomo Srbija se takođe trudi da održavakomunikaciju i saradnju sa zavodima za zaštituspomenika kulture u zemlji kako bi se unapredilasaznanja u oblasti konzervacije, dokumentovanja iprezentacije moderne arhitekture.U toku prethodne dve godine DocomomoSrbija je organizovao ciklus tribina na temu tretiranjanasleđa moderne arhitekture. Prve dve tribine u 2013.godini bile su posvećene kompleksu Generalštaba,jednim od najznačajnijih ostvarenja arhitekte NikoleDobrovića, kojem i danas preti rušenje. Tribina NoviBeograd - ugroženi modernizam održana je 26.decembra 2013. godine u delimično obnovljenomspomeniku kulture, Mesnoj zajednici Fontanau Bloku 1 na Novom Beogradu, kao jednom odcentralnih objekata posleratne moderne. U okviru36. Salona arhitekture 17. aprila organizovana jetribina posvećena arhitekti Bogdanu Ignjatovićukao reakcija na devastaciju njegovog kapitalnogostvarenja, zgrade nemačke ambasade u Beogradu.Beogradska internacionalna nedelja arhitekture(BINA) takođe predstavlja partnera udruženjaDocomomo Srbija, u okviru čijih programa se svakegodine vode Docomomo šetnje (Savske obale i onošto ih spaja, Novi pogled na Novi Beograd, Fakultetii biblioteke Beograda, Zgrada i reč) sa ciljem da semoderna arhitektura približi široj javnosti. Prošlegodine je u okviru BINA programa 14. maja održana iDocomomo tribina na Arhitektonskom fakultetu podnazivom Javni gradski prostori: problemi, modeli,perspektive. Kao poslednja u ciklusu, 22. novembraje organizovana tribina u kulturnom centru Užica natemu problema zaštite Trga partizana u Užicu.Docomomo International je tokom proteklih25 godina postojanja doprineo sprečavanjudevastacije brojnih ostvarenja modernista širomsveta, predlagao ih institucijama radi pokretanjapostupka zaštite i restauracije, kao i revitalizacije,a isto tako je uticao na jačanje kolektivne svesti označaju arhitekture dvadesetog veka i o potrebinjenog očuvanja. Zbog toga je potrebno ovojorganizaciji odati priznanje za kontinuitet i istrajnost,ali isto tako pružiti podršku našoj relativno mladojnacionalnoj sekciji kako bi u budućnosti postiglajoš značajnije rezultate u oblasti zaštite modernearhitekture.___________________________________________*Rad je napisan u okviru projekta Ministarstva prosvete,nauke i tehnološkog razvoja Srpska umetnost u 20. veku:nacionalno i Evropa (177013)DOCOMOMO INTERnATIONAL: 25 years of existenceDocomomo International is an organizationthat brings together architects, art historiansand conservators from around the world inorder to improve measures of documentation,conservation and protection of monuments ofmodern architecture. Since its establishment in1990, Docomomo Interational with its work andengagement have expanded exploration of modernarchitecture movement in the world, but alsoimproved the performance of the documentation,classification and protection of monuments ofmodern architecture. The fact that the Docomomooften respond before an institution of the issue ofendangered buildings of modern architecture showsthe importance that the organization has to preservethe architectural heritage of the twentieth century.And so the International Register of significantexamples of modern architecture is created whichnational sections complement each year. Due to thelarge contribution of historiography and also to theprotection of architectural heritage, it is importantto make a review of the activities of the associationduring the past 25 years but also draw attention tothe work of the national section, which exists forfour years now and is actively working to promoteand protect modern architecture in Serbia throughnumerous activities such as lectures, exhibitions,educational walks for the public and others.vladanaputnik@gmail.comPlakat za Docomomotribinu “Zaštita ikonzervacija modernearhitekture u Srbiji:Trg partizana u Užicu”autor plakata: VladanaPutnik58
Miloš Crnjanski - sto dvadeset godina od rođenjaili o nezaboravljanjuMilica BorotaAnaliziranje obeležavanja 120. godina od rođenja Miloša Crnjanskog (1893-1977) služi kao polazište za razmatranje problemabaštinjenja u našem društvu. Rad bi se dotakao institucionalnih i vaninstitucionalnih mehanizama prepoznavanja onih sadržaja kojise smatraju vrednim za čuvanje, nanovo iščitavanje i prezentovanje. Dotakla bih se i drugih godišnjica: Petra Petrovića Njegoša, StefanaNemanje i Milanskog edikta. Cilj rada je ukazivanje na važnost očuvanja i poboljšanja rada društvenih ustanova koje se bave baštinjenjem,a posredno i na značaj lične inicijative.Ključne reči: zadužbina, muzej, nezaboravljanje, sumatraizam, baština, baštinik, zapis“„Zašto“ radoznalo upita Bastijan, „kakve su to slike?”„To su zaboravljeni snovi iz sveta ljudi”, objasni mu Jor.„Kada se odsanja, san ne može jednostavno da nestane.Ali, ako ga čovek koji ga sanja ne zapamti, gde on ondanestaje?Ovde kod nas u Fantaziji, tamo dole u dubinama našezemlje.Tamo se zaboravljeni snovi talože u tananim slojevima,jedni preko drugih. Što se dublje kopa, to su slojevi sve gušći.Cela Fantazija stoji na temeljima od zaboravljenih snova.”„Jesu li tu i moji snovi” upitao je Bastijan široko razrogačenihočiju.Jor samo klimnu glavom.M. Ende, Beskrajna priča,,„Vi znate da ja imam ludu teoriju sumatraizma: da život nijevidljiv, i da zavisi od oblaka, rumenih školjaka, i zelenih travačak na drugom kraju sveta...”M. Crnjanski, Pisma iz Parizaprihvatanje. Period od 1935. do 1941. godine proveoje u našem Poslanstvu u Berlinu i Rimu. Početak ratazatekao ga je u glavnom gradu Italije, Rimu odakle jebio proteran, pa je preko Madrida i Lisabona dospeou London gde će tokom rata raditi kao ataše zaštampu. Po završetku rata ostaje u Londonu, gde radikao spoljni saradnik „El Economista.” (Popović 1993:178) Tako počinje njegov život emigranta, jer će donjega dolaziti glasovi da bi, kao narodni neprijatelji okarakterisan kao fašista, u slučaju povratka bit<strong>iu</strong>hapšen. Ove optužbe ga prate još od vremenakada je osnovao časopis „Ideje”, a njegov nekadašnjiprijatelj nadrealista Marko Ristić, u okviru separata iz301. knjige Rada Jugoslavenske akademije znanostii umjetnosti objavljuje esej „Tri mrtva pesnika”(Popović 2009: 157) gde ubraja i živog Crnjanskog.„Crnjanski, Rastko Petrović, Elijar. Dva istinskamrtvaca i jedan koga je Marko Ristić živog zakopao,sentimentalan nad surovošću nad kojom je spremiogrob za bivšeg druga... Tako je nesahranjen izdahnuoMiloš Crnjanski;dostupno na:www.politika.rs/rubrike/Tema-nedelje/Politika--prica-duga-111-godina/Grobnica-Carnojevica.lt.htmlAko pod pojmom baština podrazumevamoforme i sadržaje koji su nastali u nekom prošlomvremenu, koji su pretrajali do danas i smatraju sevrednim trajanja pa se stoga čuvaju za budućavremena, odnosno ako pod ovim pojmompodrazumevamo „prošlost koja traje, prošlost uvremenu sadašnjem”, (Popadić 2014: 13) postavljase pitanje kako i koji sadržaji se smatraju vrednimza čuvanje, nanovo iščitavanje i prezentovanje unašem društvu. 2013. godine smo imali godišnjiceMiloša Crnjanskog, Petra Petrovića Njegoša, StefanaNemanje, kao i godišnjicu proglašenja MilanskogEdikta. Od rođenja Miloša Crnjanskog, jednog odnajznačajnijih srpskih pisaca dvadesetog vekaproteklo je 120. godina. Sam njegov život bio jeparadigmatičan, mene koje su pratile njegov životodražavale su se i na njegovo stvaralaštvo i na njihovo59
- Page 2 and 3:
slika sa naslovne straneBuše, Fran
- Page 4 and 5:
SadržajUvodna rečRedakcijaImperij
- Page 6 and 7:
IMPERIJALNI PANELI U CRKVI SAN VITA
- Page 8 and 9: Maksimijan je na ovom panelu naprav
- Page 10 and 11: paneli ne prikazuju ni bogoslužben
- Page 12 and 13: 1O pomenutim spomenicima Agnellus j
- Page 14 and 15: Kameja sa likom Luja XV kao sredstv
- Page 16 and 17: ituala sređivanja ljubavnice Luja
- Page 18 and 19: Imajući u vidu angažovanost oko s
- Page 20 and 21: prikazuje Kralja kako strogo gleda
- Page 22 and 23: SIMBOLIZAM U DELU GABRIJELA FON MAK
- Page 24 and 25: Kvart Kopede u RimuNina RakojevićN
- Page 26 and 27: odudarali od ustaljene prakse u arh
- Page 28 and 29: MUZEJ KRALJA PETRA PRVOG VELIKOG OS
- Page 30 and 31: u čijem se nazivu, „Kulturni cen
- Page 32 and 33: IZLOŽBA “IZOPAČENE UMETNOSTI”
- Page 34 and 35: nacističke partije.Adolf Hitler sm
- Page 36 and 37: Već zbijene slike bile su uоkvire
- Page 38 and 39: REFORMATORSKA INTERPOLACIJA U BEOGR
- Page 40 and 41: sa kraja 1880ih), a sa zapadne stra
- Page 43 and 44: Katarina ĐošanU IME SADAŠNJOSTI:
- Page 45 and 46: Palata DunavskeBanovine u NovomSadu
- Page 47 and 48: Kuća Milana Zlokovićau Beogradu (
- Page 49 and 50: Univerzitetska dečjaklinika u Beog
- Page 51 and 52: Sinagoga Il kal Nuevu,početak XX v
- Page 53 and 54: Aškenaska sinagoga,početak XX vek
- Page 55 and 56: Makuljević (2010): N. Makuljević,
- Page 57: konferenciji je takođe doneta i De
- Page 61 and 62: su sva primanja naplaćena od autor
- Page 63 and 64: Bazilika,dostupno na:http://www.her
- Page 65 and 66: Blic A. Ćirić Ne zatrpavajmo kult
- Page 67 and 68: Kadar iz filmaŠindlerova lista (St
- Page 69 and 70: film idu ruku pod ruku i predstavlj
- Page 71 and 72: O izložbi „Beograd Jovana Bijeli
- Page 73 and 74: Jovan Bijelić,„Violinista“, ul
- Page 75 and 76: Natalija STOKANOVIĆAna KNEŽEVIĆK
- Page 77 and 78: Beograd na vodiobjavljen u dnevnoml
- Page 79 and 80: druga stvar je kada imate jednu dom
- Page 81 and 82: Novi izgled stambenihkula koje bi p
- Page 83 and 84: Stara Ložionica krajGazele namenje
- Page 85 and 86: When land and city become a market
- Page 87 and 88: umetnosti, i nada se dobroj saradnj
- Page 89 and 90: UPUTSTVO ZA IZRADU RADOVARedakcija