07.09.2023 Views

Slavoljub Gacović O POLITICI IDENTITETA NALNOG SAVETA

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

170 <strong>Slavoljub</strong> <strong>Gacović</strong><br />

Ne smemo smetnuti s uma da „ţim drţava, politiţke stranke ili<br />

društveni pokreti oduzimaju graŤaninu odluku o njegovom identitetu<br />

obavezujuši ga da mora pripadati jednoj odreŤenoj kulturnoj, jeziţkoj<br />

ili religijskoj zajednici, krešu se u krugu autoritativnih drţavnih<br />

sistema” 411 , a Srbija je takvim sistemima bila bliska i u vreme Kneţevine<br />

i Kraljevine Srbije i u vreme Republike Srbije u posleratnoj<br />

komunistiţkoj Jugoslaviji, kao i danas, u vreme kada su na vlasti<br />

Srpska napredna stranka i Socijalistiţka partija Srbije. Na svu srešu,<br />

asimilacioni proces Rumuna (Vlaha) na prostoru istoţne Srbije, koji<br />

umalo traje dva (do tri) veka (171818042018), nije u potpunosti<br />

dovršen. U meŤuvremenu je Srbija potpisala mnoge evropske deklaracije<br />

koje obavezuju da se reši pitanje rumunofone nacionalne<br />

manjine u istoţnoj Srbiji, pa su se, u vezi stim, srpske vlasti brţe-bolje<br />

dosetile i proizvele „vlašku nacionalnu manjinu” formiranjem<br />

Nacionalnog saveta Vlaha 2006. godine. Ona, meŤutim, po kulturi,<br />

tradiciji, jeziku, nošnji i drugim markerima pripada korpusu rumunskog<br />

naroda, zajedno sa svojom brašom u srpskom Banatu, ali je pod<br />

uticajem višedecenijske asimilacione politike u Srbiji ostala na pola<br />

puta do potpune srbizacije i asimilacije. Po principu daj šta daš, tj.<br />

bolje je imati „vlašku nacionalnu manjinu” ţija je matica Srbija, nego<br />

rumunsku nacionalnu manjinu ţija je matica Rumunija, ako veš i<br />

nakon dvesta do trista godina asimilacije rumunska zajednica na<br />

prostoru istoţne Srbije nije uspešno posrbljena i asimilovana u<br />

dominantnu srpsku vešinu.<br />

Procenjivanjem jeziţkih razlika nacionalno angaţovani „vlahisti”<br />

potvrŤuju da je njihova potreba za dokazima nacionalnog kontinuiteta<br />

pomošu tzv. vlaškog jezika veša od potrebe za lingvistiţkim<br />

analizama, 412 ţime se potvrŤuje da je mitsko poistovešivanje nacije<br />

porumunjavali zatečeni i doseljeni Srbi.” Drugim reţima, Kosta Jovanoviš navodi da<br />

su se lakše porumunjavali zateţeni i doseljeni Srbi u naseljima Karavlaške ili<br />

porumunjenim krajevima u kojima je bilo najjaţe doseljavanje Rumuna iz Rumunije.<br />

Kako tokom vremena ti „porumunjavani” Srbi nisu postali Rumuni veš Vlasi, ostaje<br />

do danas enigma koju samo „vlahisti” mogu razrešiti.<br />

411 Sabine Riedel, Die Erfindung der Balkanvölker. Identitätspolitik zwischen<br />

Konflikt und Integration, Wiesbaden, 2005, 21.<br />

412 Michael Fritsche, „Das Eigene und das Fremde”, U. Hinrichs (ur.), Sprache in<br />

der Slavia und auf dem Balkan, Wiesbaden, 1992, 84.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!