Pod ladonjom: Vladimir PerniÄ "Vila Elena" naj ... - Grad Buzet
Pod ladonjom: Vladimir PerniÄ "Vila Elena" naj ... - Grad Buzet
Pod ladonjom: Vladimir PerniÄ "Vila Elena" naj ... - Grad Buzet
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
BAŠTINA<br />
Martinja u Sv. Martinu<br />
Mošte, ja te krstin u vino<br />
Izborna komisija <strong>naj</strong>boljim bijelim vinom proglasila je „božju kapljicu“<br />
Damira Kajina, dok je <strong>naj</strong>bolje crno vino pripremio Dario Drašèiæ.<br />
Siniša ŽULIÆ<br />
KRŠTENJE VINA U KONOBI RADOVANA DRAŠÈIÆA<br />
Svoju <strong>naj</strong>veæu i<br />
<strong>naj</strong>znaèajniju feštu,<br />
Martinju, mještani Svetog<br />
Martina i njihovi brojni gosti<br />
veæ tradicionalno<br />
obilježavaju veselim<br />
obredom krštenja vina.<br />
Nakon okupljanja u Domu<br />
kulture, povorka mještana<br />
na èelu s vinskim biskupom<br />
Mirijanom Ritošom obilazi<br />
seoske konobe „sa svetom“<br />
zadaæom da pokrsti mošt u<br />
vino.<br />
Kad povorka stigne pred<br />
konobu, a domaæin da svoj<br />
pristanak da se njegovo vino<br />
može krstiti, vinski biskup<br />
izreèe svoju „molitvu“:<br />
„Mošte, ja te krstin u vino, u<br />
ime onega ki te je storiv, u<br />
ime presvetega Svetega<br />
Martina i duha od katerega<br />
mošt kuha. Da nan buš vajk<br />
dela dobro, a ne slabo i da ne<br />
greš na bersa“ rijeèi su<br />
kojima je vinski biskup dijelio<br />
„sakrament“ krštenja mošta<br />
u vino. Nakon što je<br />
sakrament dodijeljen svi su<br />
pozvani da kušaju vino, a<br />
domaæinu za uspomenu<br />
ostane mala bukaleta i<br />
„svetiæ“.<br />
Težak i odgovoran posao<br />
U starom obièaju<br />
obilaženja svetomartinskih<br />
konoba i ove je godine<br />
sudjelovalo pedesetak<br />
mještana, a vesela je<br />
povorka predvoðena<br />
glazbom posjetila<br />
petnaestak seoskih konoba,<br />
od zaseoka Stupari i konobe<br />
Poèekajevih do konobe<br />
Brombejevih na vrhu Svetog<br />
Martina u kojoj tradicionalno<br />
završava ovaj blagdanski<br />
vinski pohod. Pohodari u<br />
svom, kako vinski biskup u<br />
svojoj propovijedi kaže,<br />
„teškom i odgovornom<br />
poslu“ pokrštavanja mošta u<br />
vino, kušaju vino domaæina,<br />
a prije nego sva krv jurne u<br />
želudac pa potom i u glavu,<br />
gosti se pogoste uz tanjur<br />
pršuta, dobrih istarskih<br />
fritula i bakalara.<br />
Nagraðen Radovan<br />
Krota<br />
Uz sam obred krštenja<br />
mošta u vino koji se održava<br />
na sam dan Sv. Martina 11.<br />
studenoga, vikend je<br />
rezerviran za veliku feštu. Uz<br />
plesnu zabavu, Mjesni odbor<br />
Sveti Martin priredio je,<br />
nakon nekoliko godina<br />
pauze, i ocjenjivaèku smotru<br />
vina svog sela. Izborna<br />
komisija <strong>naj</strong>boljim bijelim<br />
vinom proglasila je „božju<br />
kapljicu“ Damira Kajina, dok<br />
je <strong>naj</strong>bolje crno vino<br />
pripremio Dario Drašèiæ.<br />
Okupljeni posjetitelji u svojoj<br />
su degustaciji prvu nagradu<br />
dodijelili Radovanu Kroti.<br />
Pored vina iz Svetog Martina,<br />
na fešti u Svetom Martinu<br />
prireðena je i prezentacija<br />
kuhanja rakije po starinski, u<br />
kojoj su Svetomartinci<br />
prikazali kako su se nekad po<br />
konobama u priruènim<br />
kotlovima<br />
spravljala<br />
ova jaka<br />
alkoholna<br />
piæa.<br />
Tko je bio Sveti Martin?<br />
Sveti Martin rodio se kao sin<br />
rimskog vojnog èasnika u<br />
Sabariji, u provinciji Panoniji, u<br />
današnjem mjestu<br />
Szombathely u Maðarskoj,<br />
pretpostavlja se 316. godine.<br />
Protivno vlastitoj volji, a prema<br />
izrièitoj oèevoj želji, Martin je<br />
unovaèen u rimsku vojsku i<br />
postao je pripadnikom carske<br />
garde. Imao je tek nešto više od<br />
15 godina i pred vratima grada<br />
susreo je prosjaka koji je, sav<br />
promrzao i u krpama, od njega<br />
tražio milostinju pružajuæi ruku<br />
koja se tresla od zime.<br />
Kako nije imao novca pri<br />
sebi, odrezao je maèem<br />
polovicu svog crvenog vojnièkog<br />
ogrtaèa i dao je siromahu.<br />
Legenda kaže kako je tu<br />
Martinovu gestu dobrote<br />
popratilo naglo zatopljenje<br />
vremena, kao da se nebo<br />
smilovalo siromasima koji su se<br />
smrzavali. Završivši vojnu<br />
službu Martin se vratio u rodnu<br />
Panoniju. Poslije nekog<br />
vremena se zareðuje i 370.<br />
godine postaje biskupom.<br />
Preminuo je 8. studenog 397.<br />
godine dok je bio u posjetu<br />
jednom selu. Tri dana kasnije na<br />
njegovom sprovodu ispratilo ga<br />
je bezbroj seljaka i siromaha te<br />
oko dvije tisuæe redovnika i<br />
redovnica.<br />
Za svog zaštitnika uzeli su<br />
ga mnogi, pa je tako sveti Martin<br />
zaštitnik vinara, vinogradara,<br />
vojnika, konjanika,<br />
gostionièara, uzgajivaèa konja i<br />
gusaka, hotelijera, lijeèenih<br />
alkoholièara, švicarske<br />
papinske garde i Francuske.<br />
NA ÈELU POVORKE JE UVIJEK VINSKI BISKUP<br />
<strong>Buzet</strong>ski list<br />
10
Change language