Komponente digitalnih sistema
Komponente digitalnih sistema
Komponente digitalnih sistema
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Komponente</strong> <strong>digitalnih</strong> <strong>sistema</strong><br />
Na Sl. 1‐40 je prikazano jedno moguće rešenje barel pomerača, kod koga je, u cilju<br />
pojednostavljenja, broj funkcija sveden samo na jednu, rotiranje udesno. Kao što se može videti, ovaj<br />
8‐bitni barel rotator realizovan je sa tri nivoa multipleksera 2‐u‐1, koji se kontrolišu sa tri selekcione<br />
linije, S0, S1 i S0, na sledeći način: kada je S0=1, prvi nivo obavlja rotiranje za jednu bit‐poziciju; kada je<br />
S1=1 drugi nivo obavlja rotiranje za dve, a kada je S2=1 treći nivo obavlja rotiranje za četiri bit‐pozicije.<br />
Za konstrukciju složenijih pomerača/rotatora, koji mogu obavljati veći broj različitih operacija, koristi<br />
se u suštini isti postupak, s tim da je neophodan veći broj multipleksera sa većim brojem ulaza za<br />
podatke.<br />
1.7 ROM<br />
ROM memorija (Read Only Memory ‐ ROM) se može razumeti kao univerzalni logički element koji, u<br />
isto vreme, može da realizuje veći broj različitih logičkih funkcija definisanih nad istim skupom<br />
promenljivih. Uopšteno govoreći, ROM sadrži n reči dužine m bita i označava se kao m x n ROM.<br />
ROM, takođe, ima log2n adresnih linija koje se koriste za adresiranje svake od njenih n reči. Znači,<br />
mxn ROM je u stanju da realizuje m proizvoljnih logičkih funkcija od log2n promenljivih.<br />
Pre nego što pređemo na razmatrane strukture ROM memorije uvešćemo dva nova grafička simbola<br />
koji reprezentuju programabilne varijante AND i OR logičkih kola. Kao što se može videti u tabeli sa Sl.<br />
1‐41, ulazne linije logičkog kola zamenjene su jedinstvenom linijom koja je presečena sa nekoliko<br />
ulaznih linija. U svakom preseku nacrtan je crni kvadrat koji ukazuje na postojanje veze između ulaza i<br />
logičkog kola. Ova veza se može ostvariti na dva načina: u toku fabrikacije komponente, kada se dve<br />
linije fizički spajaju uvek kada je takva veza potrebna, ili nakon fabrikacije, kada se svuda tamo gde<br />
veze ne treba da postoje pregore topljivi osigurač ugrađeni u presecima naznačenim u grafičkom<br />
simbolu. ROM sa osiguračima se zove programabilni ROM ili PROM (Programmable ROM). PROM je<br />
veoma praktična komponenta, s obzirom da se može proizvoditi u velikim serijama, a tek kasnije, pre<br />
ugradnje u ciljni sistem prilagodi konkretnoj primeni (tj. programirati).<br />
Kombinacioni simbol Programabilni simbol<br />
Sl. 1‐41 Programabilni simboli AND i OR kola.<br />
Kao što je već rečeno, tipična n x m ROM ili PROM ima k=log2n adresnih linija označenih kao Ak‐1,...,A0,<br />
kao i m izlaznih linija označenih kao Fm‐1,...,F0. ROM memorija sadrži adresni dekoder k‐u‐n i m<br />
programabilnih OR kola. Na primer, na Sl. 1‐42 je prikazan 16x4 ROM kod koga dekoder 4‐u‐16 služi<br />
za izbor jedne od 16 reči. Unutar programabilnog OR polja, vrednost svakog bita u svakoj reči je<br />
određena postojanjem ili nepostojanjem veze između horizontalnih i vertikalnih linija: pošto crni<br />
kvadrat u preseku ukazuje postojanje veze (nepregoreni osigurač), a na Sl. 1‐42 nema ni jednog<br />
kvadrata, sadržaj prikazane ROM memorije je “sve nule“.<br />
31