besplatni gotovi seminarski, diplomski i maturski rad

PRVOSTEPENI UPRAVNI POSTUPAK
Održavanjem usmene rasprave postižu se dva cilja:
1. utvrđivanje činjenica i
2. pružanje mogućnosti strankama da brane svoja prava i pravne interese;
Na usmenoj raspravi najviše dolaze do izražaja načela upravnog postupka, od načela
materijalne istine, saslušanja stranke, efikasnosti, ekonomičnosti, upotrebe jezika i pisma,
pa do načela pomoći neukoj stranci i dr. Primjena načela usmenosti dolazi do punog
izražaja, čime se omogućuje racionalnije ostvarenje ciljeva upravnog postupka. Primjena
načela neposrednosti na usmenoj raspravi dolazi mnogo manje do izražaja iz razloga što
službeno lice koje donosi rješenje rijetko obavlja radnje u postupku, pa prema tome rijetko
održava i raspravu.
Razlozi koji opredjeljuju službeno lice da odredi usmenu raspravu nalaze se u načelima
racionalnosti i koncentracije upravnog postupka. U tom smislu rasprave ne treba
zakazivati ako nisu potrebne a ako se i zakažu treba nastojati da se na već prvoj raspravi
koncentriše izvođenje više dokaza kako bi se izbjeglo nepotrebno odugovlačenje postupka
i postigla njegova ekonomičnost i brzina. Usmena rasprava se uglavnom odnosi na
složenije upravne stvari u kojima sudjeluje više stranaka i drugih osoba, pa je održavanje
rasprave u biti jedini način da se ostvari smisao i cilj načela materijalne istine i načela
saslušanja stranke. Primjera radi, ako u upravnom postupku sudjeluje više stranaka sa
suprostavljenim interesima, pa radi raspravljanja određenih spornih pitanja treba obaviti
uviđaj na licu mjesta sa vještakom, u tom slučaju je jedino moguće održavanjem javne
rasprave u tom predmetu doći do podataka i drugih važnijih saznanja za utvrđivanje
činjeničnog stanja. Na zakazanoj raspravi će se najbolje razjasniti šta je sporno, svaka od
prisutnih stranaka dat će izjavu u prisutnosti drugih stranaka. Stranke imaju mogućnost da
osporavaju tvrdnje drugih, nalaz vještaka i sl.
Pored obaveznog održavanja usmene rasprave u upravnom postupku postoji i fakultativno
određivanje usmene rasprave u slučajevima kada službeno lice koje vodi postupak
određuje samoinicijativno ili na prijedlog stranke usmenu raspravu i to u svakom slučaju
kada je to korisno za razrješenje stvari što se cijeni prema okolnostima slučaja.
Neodržavanje usmene rasprave u slučajevima kada je to obavezno prema ZUP-u, ili prema
drugom propisu, kao i u slučajevima kada sve okolnosti ukazuju da to treba učiniti, jer je
važno za razrješenje određenih pitanja u postupku, predstavlja povredu postupka. Taj
propust ima za posljedicu nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i onemogućavanje stranci
sudjelovanja u postupku. To ima za posljedicu poništenje prvostepenog rješenja u
žalbenom postupku, odnosno konačnog rješenja u upravnom sporu.
O svakoj se usmenoj raspravi sastavlja zapisnik prema odredbama ZUP-a. Takav zapisnik
predstavlja javnu ispravu i dokaz o svim preduzetim radnjama u toku rasprave. U zapisnik
se unosi tok rasprave, stanje stvari kako su je iznijele stranke kao i dokazi o spornim
činjenicama. U zapisnik se mogu staviti i pravna razmatranja u vezi sa upravnom stvari. 54
Usmena rasprava je javna i istoj mogu prisustvovati i lica koja nisu pozvana, što je u
skladu sa načelom javnosti usmene rasprave. Na ovaj način se osigurava javna kontrola
rada službene osobe koja vodi upravni postupak. U isto vrijeme usmena rasprava doprinosi
da i stranke i druge osobe koje sudjeluju u raspravi sa više ozbiljnosti paze na svoje
54 Prof.dr Mlađen Mandić, Upravno procesno pravo-upravni spor, Banja Luka 2009.g., str.95.
DIPLOMSKI RAD 25
MUSTAFA KARAGA