Hrvatska povijest devetoga stoljeća - Ivan Muzic

Proslov
uz I. izdanje knjige Hrvatska povijest devetoga stoljeća
Ivana Mužića
“BITI”, “ČINITI” I “ZNATI”:
MULTIETNIČNOST HRVATSKOG IDENTITETA
U RANOM SREDNJEM VIJEKU.
Danas, znanstveno djelo ne može postojati samo za sebe. Nije više
samo potrebno, već je dapače neophodno da je djelo jasno određeno
spram postojećih konteksta i suvremenih znanstvenih dijaloga. Kontekst
je ključni element u određivanju prostorno-vremenskih koordinata
znanstvenog rada, koji mu omogućava da postoji kao takvo, ovdje i
sada, ali i da utječe na konstrukciju određenog kontekstualnog diskursa
u budućnosti. Značenje knjige Hrvatska povijest devetoga stoljeća Ivana
Mužića je da ona evidentno postoji u višestrukim kontekstima koji
joj određuju koordinate u prostoru hrvatske, južnoslavenske, ali i nekih
od trenutnih tijekova u suvremenoj svjetskoj historiografi ji. Bez obzira
na kompleksnu tematiku kojom se ova knjiga bavi, Mužićev temeljni
argument je jednostavan. On se temelji na preispitivanju dosadašnjega
slavenocentričnog teorijskog okvira interpretacije povijesti kasne antike
i ranog srednjeg vijeka područja koje danas kognitivno svrstavamo u
zapadni/centralni Balkan, te prepoznavanju značenja koji je autohtona
predslavenska populacija imala u tvorbi ranosrednjovjekovnih političkih
tvorevina na današnjem hrvatskom prostoru (ali i susjednim prostorima),
i kreiranju hrvatskoga srednjovjekovnog identiteta.
Bez obzira na mjestimično staromodniji metodološki pristup, i razdvojenost
osnovnog argumenta od komparativnih područja u post-antičkoj
Europi, 1 čime bi Mužićev argument bio uklopljen u širi, europski
1 Vidi primjetnu sličnost između socijalnih promjena u različitim dijelovima rimskog
Zapada u ovom periodu, K. R. Dark, Civitas to Kingdom: British Political Continuity
300-800. Leicester, 1994., posebice str. 235 i dalje.
19