28.09.2013 Views

Hrvatska povijest devetoga stoljeća - Ivan Muzic

Hrvatska povijest devetoga stoljeća - Ivan Muzic

Hrvatska povijest devetoga stoljeća - Ivan Muzic

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

hibridnih identiteta u provincijama Rimskoga carstva. 22 Nedostatak materijalnih<br />

dokaza ni u kom slučaju ne pokazuje da se proces akulturacije,<br />

odnosno hibridizacije nije događao, ili da se događao u minimalnoj mjeri<br />

u unutrašnjosti rimske Dalmacije ili Panonije. 23 Proces kulturne razmjene<br />

nedvojbeno je bio i dvosmjeran, posebice u umjetničkom izričaju, 24<br />

ali i u socijalnom kontekstu, oviseći o zemljopisnoj poziciji određenih<br />

dijelova Ilirika i njihovu mjestu u globalnomu sistemu Rimskog carstva,<br />

posebice u odnosu na razmještaj legija ili imigracije iz drugih dijelova<br />

carstva u Ilirik. 25<br />

U neku ruku ovo je nastavak Mužićeve ideje o autohtonosti Hrvatskog<br />

identiteta iz njegovih prijašnjih radova, gdje je snažno istaknut<br />

kontinuitet kulturnoga habitusa na prijelazu iz antike u srednji vijek na<br />

hrvatskome prostoru. 26 Taj argument se neminovno oslanja na Childeovsku<br />

arheološku interpretativnu tradiciju materijalnih kultura i modernistički,<br />

primordijalni pristup antropologiji i konstrukciji etničkih i kulturnih<br />

identiteta kroz njihovo “Biti”. S time se podrazumjeva identitet<br />

kao rezultat objektivnih čimbenika, kulturni fenomen koji postoji u povijesnom<br />

vakuumu, bez značajnog utjecaja socijalnih čimbenika poput<br />

interakcije (konstrukcije etničkoga ili kulturnoga “Drugoga”), odnosno<br />

socijalne organizacije, subjektiviteta, izbora, te praktičnog iskustva bivstvovanja<br />

kao “Mi”.<br />

Ovaj pristup nije toliko Mužićeva konstrukcija, koliko je rezultat<br />

ranije, modernističke interpretacije postojećih dokaza u znanosti. Ako i<br />

uzmemo da navedeni primjeri doista predstavljaju kontinuitet iz antičkog<br />

doba, njih treba gledati samo kao odraze kulturne tradicije koja ne<br />

utječe presudno na formiranje identiteta i može biti naslijeđena ili usvo-<br />

22 J. Webster, Creolizing the Roman provinces. American Journal of Archaeology<br />

105(2) (2001), str. 209-225.<br />

23 Usp. primjer Britanije, Dark, cit. dj. (n. 1).<br />

24 D. Rendić-Miočević, Umjetnost Ilira.; N. Cambi, Sepulkuralni spomenici atropomorfnog<br />

karaktera kod Ilira. U: A. Benac (ed.), Umjetnost Ilira u antičko doba,<br />

(ANUBiH/CBI Posebna izdanja LXVII/11). Sarajevo, 1984, str. 65-80; 105-117. Za<br />

širu i suvremeniju perspektivu vidi: S. Scott, J. Webster (eds.), Roman Imperialism<br />

and Provincial Art. Cambridge, 2003.<br />

25 G. Alföldy, Die ‘illyrischen’ provinzen Roms: von der Vierfalt zu der Einheit. U:<br />

G. Urso (ed.), Dall’Adriatico al Danubio: L’Illirico nell’età graeca e romana. (I<br />

convegni della fondazione Niccolò Canussio 3). Pisa, 2004, str. 207-220.<br />

26 I. Mužić, Hrvati i autohtonost. Ova knjiga objavljena je pod raznim naslovima u 7<br />

izdanja od 1989. do 2001.<br />

25

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!