Hrvatska povijest devetoga stoljeća - Ivan Muzic

ita i rijeka Zrmanja. Za sada je još uvijek sporno pitanje izlaska Japoda
na more, jer podatke historijskih izvora, zbog slabe istraženosti ovog područja,
nije moguće potvrditi arheološkim nalazima.” 44
Granice Japoda, prema Batoviću, nisu dopirale do Jadrana, već na
zapad do Gorskog kotara, a na sjeveru do Kupe. 45 “Da su Japodi iz južne
Like ovdje izbijali na Zrmanju, čini se ipak presmionim nagađanjem,
ne samo zbog teških planinskih prolaza nego i zbog činjenice da se, koliko
mi je poznato, niti japodsko prisustvo oko izvorišta Une, Zrmanje
i Krke ne može ni pokazati ni razgraničiti.” 46 ”Međutim u rimsko doba,
kada Japudija s Japodima postaje dio rimske provincije, od te veličine
nije ostalo gotovo ništa, rimska Japudija predstavlja tek reliquiae reliquiarum
nekada moćnog i ekspanzivnog naroda, kojega je matična postojbina
bila reducirana uglavnom na prostoru između velebitskih izdanaka
i vijenca Bebijskih alpi (Kapele i Plješivice), dakle na području današnje
Like, Gacke i Krbave.” 47
Sredinom II. stoljeća ime Liburnija nije označivalo samo područje
gdje su živjeli Liburni nego se proširilo i na područje Japoda. Širenje
imena Liburnije bilo je posljedica činjenice što su Japodi zajedno s
Liburnima bili uklopljeni u onaj sudbeni okrug rimske provincije Dalmacije
čije je sjedište bilo u Skardoni. Liburnija je u tom stoljeću obuhvaćala
i krajeve nekih drugih ilirskih plemena na istoku. Na svršetku
II. st. provincija Liburnija je obuhvaćala područje skardonitanskoga juridičkog
okruga približno u granicama koje je on imao prilikom osnutka
u Augustovo doba. Pri kraju tridesetih godina III. st. Liburnija je bila
uključena u provinciju Dalmaciju, ali je ipak i u to vrijeme bila tretirana
kao specifi čna cjelina. Ona se “bitno razlikovala i drugačije tretirala od
južnog dijela provincije Dalmacije”. 48
44 Ružica Drechsler-Bižić, Japodska grupa. U: Praistorija jugoslavenskih zemalja. V.,
str. 393. Usp. i Dubravka Balen-Letunić, Japodi. MH, Ogranak, Ogulin, 2006., str.
100.
45 Š. Batović, Aleksandar Stipčević, str. 178.
46 S. Čače, Položaj Telavija. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, sv. 27, Zadar,
1988., str. 75-76.
47 M. Suić, Arheološka kretanja u vezi s antičkim Japodima. U: Arheološka problematika
Like. Znanstveni skup Otočac 22-24. IX. 1974. Hrvatsko arheološko društvo,
Split, 1975., str. 110.
48 J. Medini, Provincia Liburnia, str. 364, 384-385, 391-392.
45