Hrvatska povijest devetoga stoljeća - Ivan Muzic

II.
VLADAVINA GOTA NA TERITORIJU LIBURNIJE I DALMACIJE
Do kraja IV. stoljeća nema ni jednog podatka u izvorima o tome da
bi Goti ili drugi germanski narodi trajno boravili na području Dalmata,
Japoda i Liburna. Sv. Jeronim (oko 340.-420.) u jednoj poslanici pisanoj
Heliodoru (ad Heliodorum) 396. žali se na Gote, Sarmate, Kvade, Alane,
Hune, Vandale i Markomane što pustoše, pljačkaju i ruše Skitiju, Trakiju,
Macedoniju, Dardaniju, Daciju, Tesaliju, Ahaju, Epir, obje Panonije i
obje Dalmacije. 66 U drugoj se poslanici (ad Ageruchiam), napisanoj oko
413., sv. Jeronim, opet žali na vrlo divlje narode Kvade, Vandale, Sarmate,
Alane, Gepide, Herule, Saksone, Burgundince, Alemane i ujedno
ih sve naziva neprijateljima Panonije. 67 F. Šišić komentirajući jadikovku
sv. Jeronima poslanu Heliodoru 396. zaključuje da bi bilo pogrešno iz
njegova pisanja izvoditi zaključak o potpunom uništenju Panonije i dijela
Dalmacije. 68 Taj je zaključak logičan, jer je broj barbara u usporedbi
sa starosjediteljima bio razmjerno malen, a područje kojim su se kretali
bilo je vrlo veliko. Panonija je uistinu već za vrijeme provala germanskih
naroda pretrpjela sigurno najveće gubitke u ljudstvu, 69 ali teza da
bi ona postala demografska “tabula rasa” obezvrijeđena je arheološkim
nalazima. Jovan Kovačević ističe da u Panoniji i svim rimskim podunavskim
provincijama od početka VI. st. “barbari” nisu predstavljali fatalnu
opasnost za autohtono stanovništvo. On navodi da su poslije 315.
godine Goti provalili u Meziju i Trakiju i da su oni stoljeće poslije pod
66 Elio Bartolini (priredio), I Barbari. Testi dei secoli IV-XI scelti, tradotti e commentati.
Longanesi, Milano, 1982., str. 175.
67 E. Bartolini, I Barbari, str. 169.
68 F. Šišić, Povijest Hrvata, str. 158-159.
69 Usp. Z. Vinski, Autohtoni kulturni elementi u doba doseljenja Slavena na Balkan.
Simpozij: Predslavenski etnički elementi na Balkanu u etnogenezi južnih Slovena.
ANUBiH. Centar za Balkanološka ispitivanja. Posebna izdanja /XII./, knj. 4, Sarajevo,
1969., str. 195.
51