Hrvatska povijest devetoga stoljeća - Ivan Muzic

slavenskih seoba. Utjecajni američki povjesničar i arheolog rumunjskoga
podrijetla, Florin Curta nedavno je, na temelju arheoloških dokaza i
preispitivanja pisanih vrela, defi nirao “Slavene” kao puku konstrukciju
bizantskih vrela, skupno ime nadjenuto velikom broju različitih skupina
koje su prelazile Dunav u VI. stoljeću. 13 “Slaveni” su u ovoj reviziji
prijašnjih mišljenja defi nirani kao široki kulturni identitet, radije nego
etnička kategorija, 14 i moguće jedino povezani među sobom zajedničkim
slavenskim lingua franca kojim su se sporazumijevali. 15
Rastakanje slavenskog identiteta i formiranje regionalnog “balkanskog”
ili drugih identiteta među južnim Slavenima postaje neizostavni dio
svakodnevnoga diskursa na prijelomu XX. i XXI. stoljeća. 16 Preispitivanje
i kritika slavenocentričnoga interpretacionog okvira ranosrednjovjekovne
povijesti Balkana postoji već dulje vremena, i čini se da s vremenom dobija
sve više podrške u znanstvenim krugovima. 17 Mužić vješto izbjegava
probleme u koje su se do sada uplitali pobornici “nove autohtonosti” u
Sloveniji, odnosno Bosni i Hercegovini, koji su kritizirali slavenocentrični
13 F. Curta, The Making of the Slavs: History and Archaeology of the Lower Danube
Region, c. 500-700. Cambridge, 2001. Curta kritizira posebice Prokopija i Iordanesa
str. 36-43, ali i De administrando imperio, str. 64-66, što uvelike korespondira s
Mužićevom kritikom glave XXX De administrando imperio u dodatku I. Vidi također
i D. Dzino, Varljivi tokovi slavenskih identiteta. F. Curta: The Making of the
Slavs (prikaz knjige). Diadora 22, (u tisku).
14 “The term “Slav” remains a vague cultural, but not an ethnic or ethnological cipher
for East Central Europe during the middle ages, describing clear differences
in space and time. There was no distinct and homogeneous Slavic “culture” in
East Central Europe – instead many acts of self-defi nition, interaction and exchange
with all neighbouring regions played signifi cant role during the early and high
middle age.” S. Brather, The beginnings of Slavic settlement east of the river Elbe.
Antiquity 78 (2004), str. 314-329, citat sa str. 327.
15 P. M. Barford, The Early Slavs: Culture and Society in Early Medieval Eastern Europe.
London, 2001, str. 34; F. Curta, The Slavic lingua franca (Linguistic notes of
an archaeologist turned historian). East Central Europe/L'Europe du Centre-Est
31(1) (2004), str. 125-148. Po Curti zajednički jezik nije utjecao na defi niranje Slavena
kao Slavena, već su to po njemu činila bizantska vrela.
16 Lj. Šarić, Balkan Identity: Changing Self-images of the South Slavs. Journal of Multilingual
& Multicultural Development 25(5/6) (2004), str. 389-407.
17 Primjerice: I. Rendić-Miočević, Retracing the past to the cradle of Croatian History.
East European Quarterly 36(1) (2002), str. 1-6. Vidi isto noviji sintetski prikaz
ovog perioda za područje Bosne i Hercegovine u: I. Lovrenović, Bosnia: A Cultural
History (naslov originala: Unutarnja zemlja: kratki pregled kulturne povijesti
Bosne i Hercegovini). New York, 2001, str. 39-43.
23