Hrvatska povijest devetoga stoljeća - Ivan Muzic

pogledu konzistentnu i zrelu kulturu, koja bi imala toliko svojih elemenata
da bi se kao cjelina mogla raspoznati među drugim kulturama onih
vremena onako npr., kao što su to bile kulture Kelta, Skita ili Etruščana.
13
Različitost se pokazuje ponajprije u posebnostima umjetničkog izričaja
kod pojedinih zajednica. Te su razlike očite čak i među susjednim
narodima. Tako je težnja za fi guralnim izričajem u Liburna i Japoda izražena
mnogo jače nego u drugih zajednica, a antropomorfne i zoomorfne
predodžbe jake su osobito u Japoda. 14 U posebnom umjetničkom izričaju
Japoda možda nije isključena ni keltska komponenta. Poznato je kako je
Strabon naveo da su Japodi ilirsko-keltski narod. Neki arheolozi smatraju
da je u Japoda bilo nekih tipova keltsko-latenskog nakita, iako drže i
to da u njihovoj materijalnoj kulturi nema primjetnijih keltskih elemenata.
15 U znanosti se isključuje utjecaj Kelta na Dalmate, uz napomenu da
već epigrafski spomenici uistinu pobijaju tezu o miješanju Kelta i Dalmata.
16
Očite su razlike i u vjerovanjima ondašnjih naroda. Neke bitne sličnosti,
koje su zajedničke svim tim vjerovanjima, rezultat su prvobitne religije
koja je bila zajednička također Grcima, Rimljanima, Keltima, Germanima
i drugima. Enver Imamović zaključuje da su “pojedina božanstva
Ilira potpuno identična germanskim ili keltskim, njihov karakter ili
funkcije su iste, a obavljanje kulta ili kultna mjesta su i kod jednih i kod
drugih identična”. 17
Važno je naglasiti činjenicu da su od početka pa za sve vrijeme rimskoga
vladanja starosjeditelji, posebno oni u teško pristupačnoj unutraš-
13 A. Stipčević, Iliri. Školska knjiga, Zagreb, 1974., str. 180. Usp. i A. Stipčević, Arte
degli Illiri. Edizioni del Milione, Milano, 1963., str. XI.
14 Milutin Garašanin, Praistorija. Jugoslavija-Beograd, Spektar-Zagreb, Prva književna
komuna - Mostar, 1982., str.119. Osobito su zanimljive japodske urne iz bihaćke
okolice, koje se datiraju od V. st. prije Krista pa do III. st. poslije Krista Na
tim urnama važan je prikaz žena u kolu, koje se kreće s lijeva na desno, a koje je
nesumnjivo povezano uz kult mrtvih. Istraživači naglašavaju geometrijska obilježja
tih fi guralnih prikaza i pojednostavljeni izraz samih fi gura. (Usp. M. Garašanin,
nav. dj., str. 142.)
15 B. Čović, Umjetnost Japoda. Arheološki leksikon, I., str. 177.
16 M. Zaninović, Ilirsko pleme Delmati, I., Godišnjak, ANUBiH, knj. IV., Centar za
balkanološka ispitivanja, knj. 2., Sarajevo, 1966., str. 80.
17 Enver Imamović, Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine.
Veselin Masleša, Sarajevo, 1977., str. 110.
37