03.09.2014 Views

Å UMARSKI LIST 9-10/1967

Å UMARSKI LIST 9-10/1967

Å UMARSKI LIST 9-10/1967

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Na II. bonitetnom razredu iznosi u 120 godini masa krupnog drveta zajedno<br />

s proredom 439 m 3 po ha, a ukupna je proizvodnja mase krupnog drva<br />

653 m 3 /ha. i<br />

Na III. bonitetnom razredu masa krupnog drveta s proredom u 80 godini<br />

iznosi 300 m 3 /ha, a ukupno proizvedena drvna masa je 356 m 3 /ha.<br />

U razmatranje smo uzeli na II. i III. bonitetu podatke iz 120 i 80 godina,<br />

jer su oni rezultat izmjera na terenu, dok su podaci za 130 i 140 godinu na II<br />

bonitetu, a za 90 i <strong>10</strong>0 na III bonitetu rezultat grafičke ekstrapolacije, kako<br />

smo to već napomenuli.<br />

Razmotrimo sad godišnji tečajni prirast ukupno proizvedene mase krupnog<br />

drva. Iz tabele 2. se vidi, da je on na I bonitetu između 30 40 godine visok<br />

te iznosi 9,3 m 3 /ha. Tečajni godišnji prirast sa većom starosti sastojina neprekidno<br />

pada i to do 70 godine nešto jače, a od 70 godine polaganije. Između 130<br />

i 140 godine iznosi godišnje 4.8 nv'Vha.<br />

Na II bonitetu situacija je slična. Između 30 i 40 godine je tečajni godišnji<br />

prirast mase krupnog drva znatan, te iznosi 7,2 m 3 /ha. On neprekidno i polako<br />

pada, tako da između 1<strong>10</strong> i 120 godine iznosi 4,0 m :i 'ha, a između 130 i 140 godine<br />

3,3 m 3 /ha.<br />

Na III. bonitetu tečajni godišnji prirast ukupno proizvedene mase krupnog<br />

drva kulminira u 40 godini s 4,9 m 3 /ha, a poslije toga, moglo bi se reći, da je<br />

gotovo podjednak i u prosjeku da iznosi do 90 godine 4,6 m 3 /ha. Između 90 i<br />

<strong>10</strong>0 godine je tečajni godišnji prirast 3,9 nv'Vha.<br />

Prosječni godišnji dobni prirast ukupno proizvedene mase krupnog drva<br />

— koji je indikator apsolutne zrelosti — na I bonitetu postepeno raste i postizava<br />

kulminaciju u 70 godini s masom od 7,0 m 3 /ha (vidi si. 1), a zatim veoma<br />

polagano pada, da u 140 godini padne na iznos od 6,4 m 3 /ha.<br />

S obzirom na kulminaciju tog prosječnog godišnjeg dobnog prirasta apsolutna<br />

zrelost pada na I bonitetu u sastojinama hrasta lužnjaka u 70 godini.<br />

Na II bonitetnom razredu prosječni godišnji dobni prirast postepeno raste,<br />

no s nešto slabijim ritmom nego na I bonitetu, i postizava kulminaciju u 75<br />

godini s iznosom od 5,8 m 3 /ha. Nakon toga pada vrlo polaganim ritmom, tako<br />

da u 120 godini postizava iznos od 5,4 m 3 /ha, a u 140 iznos od 5,2 m 3 /ha.<br />

Na bazi kulminacije prosječnog godišnjeg dobnog prirasta apsolutna zrelost<br />

nastupa u sastojinama hrasta lužnjaka na II bonitetu u 75 godini.<br />

Na III. bonitetu prosječni godišnji dobni prirast raste veoma polagano do<br />

60 godine. Kulminira u 80 godini s iznosom od 4,4 m 3 po ha i zadržava taj iznos<br />

do <strong>10</strong>0 godine.<br />

Na bazi jednakosti godišnjeg tečajnog i prosječnog godišnjeg dobnog prirasta<br />

utvrđena je apsolutna zrelost u sastojinama hrasta lužnjaka na III bonitetu<br />

s 80 godina.<br />

Ako se analiziraju podaci tabele 3, tada se može utvrditi, da mase trupaca<br />

za furnir, kladarke i pilanskih trupaca I klase nema u 30 godišnjim sastojinama<br />

na I bonitetnom razredu. Istom u 40 godini pojavljuju se kladarke sporadički<br />

(oko 0,3%), a pilanski trupci s vrlo malim iznosom (oko 1,5%) u<br />

korisnoj drvnoj masi. Od 40 godine masa navedenih sortimenata u masi sastojine<br />

poslije prorede neprekidno raste sa starošću sastojine do 130 godine kada<br />

postiže iznos od <strong>10</strong>0 nvVha, a s proredom <strong>10</strong>8 m 3 /ha da u 140 godini padne na<br />

iznos od 95 m 3 /ha, a s proredom na <strong>10</strong>1 nv'Vha. Uzrok padu mase navedenih<br />

357

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!