You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Na II. bonitetnom razredu iznosi u 120 godini masa krupnog drveta zajedno<br />
s proredom 439 m 3 po ha, a ukupna je proizvodnja mase krupnog drva<br />
653 m 3 /ha. i<br />
Na III. bonitetnom razredu masa krupnog drveta s proredom u 80 godini<br />
iznosi 300 m 3 /ha, a ukupno proizvedena drvna masa je 356 m 3 /ha.<br />
U razmatranje smo uzeli na II. i III. bonitetu podatke iz 120 i 80 godina,<br />
jer su oni rezultat izmjera na terenu, dok su podaci za 130 i 140 godinu na II<br />
bonitetu, a za 90 i <strong>10</strong>0 na III bonitetu rezultat grafičke ekstrapolacije, kako<br />
smo to već napomenuli.<br />
Razmotrimo sad godišnji tečajni prirast ukupno proizvedene mase krupnog<br />
drva. Iz tabele 2. se vidi, da je on na I bonitetu između 30 40 godine visok<br />
te iznosi 9,3 m 3 /ha. Tečajni godišnji prirast sa većom starosti sastojina neprekidno<br />
pada i to do 70 godine nešto jače, a od 70 godine polaganije. Između 130<br />
i 140 godine iznosi godišnje 4.8 nv'Vha.<br />
Na II bonitetu situacija je slična. Između 30 i 40 godine je tečajni godišnji<br />
prirast mase krupnog drva znatan, te iznosi 7,2 m 3 /ha. On neprekidno i polako<br />
pada, tako da između 1<strong>10</strong> i 120 godine iznosi 4,0 m :i 'ha, a između 130 i 140 godine<br />
3,3 m 3 /ha.<br />
Na III. bonitetu tečajni godišnji prirast ukupno proizvedene mase krupnog<br />
drva kulminira u 40 godini s 4,9 m 3 /ha, a poslije toga, moglo bi se reći, da je<br />
gotovo podjednak i u prosjeku da iznosi do 90 godine 4,6 m 3 /ha. Između 90 i<br />
<strong>10</strong>0 godine je tečajni godišnji prirast 3,9 nv'Vha.<br />
Prosječni godišnji dobni prirast ukupno proizvedene mase krupnog drva<br />
— koji je indikator apsolutne zrelosti — na I bonitetu postepeno raste i postizava<br />
kulminaciju u 70 godini s masom od 7,0 m 3 /ha (vidi si. 1), a zatim veoma<br />
polagano pada, da u 140 godini padne na iznos od 6,4 m 3 /ha.<br />
S obzirom na kulminaciju tog prosječnog godišnjeg dobnog prirasta apsolutna<br />
zrelost pada na I bonitetu u sastojinama hrasta lužnjaka u 70 godini.<br />
Na II bonitetnom razredu prosječni godišnji dobni prirast postepeno raste,<br />
no s nešto slabijim ritmom nego na I bonitetu, i postizava kulminaciju u 75<br />
godini s iznosom od 5,8 m 3 /ha. Nakon toga pada vrlo polaganim ritmom, tako<br />
da u 120 godini postizava iznos od 5,4 m 3 /ha, a u 140 iznos od 5,2 m 3 /ha.<br />
Na bazi kulminacije prosječnog godišnjeg dobnog prirasta apsolutna zrelost<br />
nastupa u sastojinama hrasta lužnjaka na II bonitetu u 75 godini.<br />
Na III. bonitetu prosječni godišnji dobni prirast raste veoma polagano do<br />
60 godine. Kulminira u 80 godini s iznosom od 4,4 m 3 po ha i zadržava taj iznos<br />
do <strong>10</strong>0 godine.<br />
Na bazi jednakosti godišnjeg tečajnog i prosječnog godišnjeg dobnog prirasta<br />
utvrđena je apsolutna zrelost u sastojinama hrasta lužnjaka na III bonitetu<br />
s 80 godina.<br />
Ako se analiziraju podaci tabele 3, tada se može utvrditi, da mase trupaca<br />
za furnir, kladarke i pilanskih trupaca I klase nema u 30 godišnjim sastojinama<br />
na I bonitetnom razredu. Istom u 40 godini pojavljuju se kladarke sporadički<br />
(oko 0,3%), a pilanski trupci s vrlo malim iznosom (oko 1,5%) u<br />
korisnoj drvnoj masi. Od 40 godine masa navedenih sortimenata u masi sastojine<br />
poslije prorede neprekidno raste sa starošću sastojine do 130 godine kada<br />
postiže iznos od <strong>10</strong>0 nvVha, a s proredom <strong>10</strong>8 m 3 /ha da u 140 godini padne na<br />
iznos od 95 m 3 /ha, a s proredom na <strong>10</strong>1 nv'Vha. Uzrok padu mase navedenih<br />
357