Å UMARSKI LIST 9-10/1967

ni biološki i drugi za poljoprivredne stručn;ake
važni predmeti, kao što su to: Botanika,
Mikrobiologija, Šumarstvo, Agrokemija,
Geologija i mineralogija, Geodezija,
Poljoprivredno strojarstvo i dr.
God. 1899. bila je osnovana Češka Visoka
tehnička škola u Brnu. Predavanje iz
Poljoprivrednog gospodarstva i Enciklopedije
šumarstva povjerena su dr K. V a n-
d a s u. On se specijalno bavio sistematskom
botanikom. Docenturu iz Poljoprivrednog
gospodarstva povjerio je V.
St ohr u. Za vrijeme rata predavanja iz
Poljoprivrednog gospodarstva i Enciklopedije
šumarstva preuzeo je docent dr E.
Baudys. Enciklopedija šumarstva predavana
je 3 sata tjedno u zimskom semestru.
God. 1910. predložile su šumarske društvene
organizacije da se osnuje Poljoprivredno
odjeljenje pri Češkoj i Njemačkoj
Tehničkoj visokoj školi u Brnu. Povodom
toga razvila se borba za samostalnu
visoku poljoprivrednu školu, koja se uspješno
završila tek poslije Prvog svjetskog
rata, tj. 1919., kada je osnovana Visoka
poljoprivredna škola u Brnu sa Poljoprivrednim
i Šumarskim odjelom, te
trajanjem studija od 4 godine.
Za prve profesore Šumarskog odjela
imenovani su: dr A. Bayer, ing. A.
D y k, dr R. H a š a, dr J. K o n š e 1, ing.
F. Müller, ing. J. O p 1 e t a 1, dr J. S i g-
mond i dr A. T i c h y, koji su svi stekli
naobrazbu na Visokoj školi za kulturu tla
u Beču.
Danas Visoka poljoprivredna škola u
Brnu sa svoja četiri fakulteta: Poljoprivrednim,
Šumarskim, Veterinarskim i E-
konomskim, ima 523 nastavnika, a 1965. g.
imala je 4.589 studenata.
* *
Kako vidimo, razvoj šumarske nastave
u Češkoj i Moravskoj prošao je težak i
mukotrpan put. Pitanje visokoškolske šumarske
nastave riješeno je istom 1919.,
nakon raspada Austro-Ugarske monarhije
i osamostaljenja Čehoslovačke republike,
kada su u Cehoslovačkoj osnovani Šumarski
fakultet u Pragu i Šumarski fakultet
pri Visokoj poljoprivrednoj školi u Brnu.
Sada je visokoškolska šumarska nastava
u Cehoslovačkoj organizirana tako da
postoji Šumarski fakultet pri Visokoj poljoprivrednoj
školi u Brnu, kao i Šumarska
i drvnoindustrijska visoka škola sa
Šumarskim i Drvnoindustrijskim fakultetom
u Zvolenu.
Literatura:
Nožička J.: Pfehled vyvoje našich lesn,
Praha, 1957.
Vävra M.: 150 vyrocy zemedelskeho ličeni
V Brnž (1816—1966), Brno, 1966.
Prof. dr M. Anić
cftcani
Steučni Čci6c>f>i6l
LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva
7 — 1967. Ka 50-godišnjici Velikog Oktobra.
— Žukov A. B.: Problemi šumarske
'nauke u Sibiriji. — Tetenjkin A.
E.: Osnivanje tablica sume kružnih ploha
i drvnih masa pri punom obrastu.
8 — 1967. Zvorykina K. V.: Utjecaj
uzgojnih sječa u hrasticima na mladik i
travni pokrov. — Mirzoev B. B.: Pokusi
u svrhu pomaganja prirodnom pomlađivanju
bukve. _ — .Šlapakov P. I.
i Hanzadjan Ž. S.: Rekonstrukcija
maloproizvodnih sastojina u brdskim u-
vjelima. — Curikova E. K.: Istraživanja
o čvrstoći drva trepetljike. — Korkeško
A. L.: Principi u stvaranju šumoparkova.
— G r i m a 1 j s k i V. I.: Prognoza
o razmnažanju štetnika na osnovici izlučivanja
smole na iglicama.
9 — 1967. Luk'ja nov B. N.: Šumarstvo
Ukrajine. — Antanajtis V.,
Repšis I.: Primjena matematičko-statističke
metode pri inventarizaciji šuma.
REVISTA PADURILOR — Bukurešt
6 — 1967. Vlaheli I.: Neke primjedbe
u vezi sa efektivnošću ulaganja kapitala
u pošumljavanje. — Sbirnac-Tudosoju:
Pokusi sa mehaničkim iskapanjem
dubokih jama za sadnju biljaka na pijesku
delie Dunava. — Arsenescu M.:
Sylvodetexan (Omicid) — novi insekticid
u službi zaštite šuma.
7 — 1967. Armašescu S.: Dendrometrijska
i auksonometrijska istraživanja
u kulturama običnog i crnog bora u Rumunjskoj.
— Grapini V.: Resonantna
omorika ob. — Tanasescu St.: O pri-
428