Å UMARSKI LIST 9-10/1967

nedostatka nekvalificirane radne snage i jednoličnosti sastojina. Vjerujemo
da bi primjenom takvih metoda u našim prilikama dobili podatke koji ne bi
bili u skladu s našim shvaćanjima o tačnosti utvrđivanja sadašnjeg stanja sastojina.
Uvjeti za rad, uspoređeni s našima, su kudikamo povoljniji. Velika prednost
im je što imaju osigurana sredstva u potrebnom iznosu. Cjelokupna šumarska
služba uplaćuje sve prihode u budžet, a svoje rashode planira u potrebnom
iznosu. Ako su planirane potrebe prema mišljenju komiteta opravdane,
ustanova (šumsko gospodarstvo, institut) dobiva sredstva bez obzira
koliko je uplatila u budžet. Tako npr. Šumarski institut Potsdam ima odobreni
godišnji proračun od oko 30,000.000 NDin (samo projekt nove zgrade Instituta
iznosi 1,500.000 NDin).
Bojimo se, međutim, da takav način finansiranja ima i svojih loših strana.
Začudilo nas je da šumarski stručnjaci Nj. DR ne vode prvenstveno računa
o ekonomičnosti svoga rada. Oni polaze od toga da im je država dala zadatak
i osigurala sredstva, a oni ga trebaju izvršiti prema savjesti kako najbolje
znaju.
Vrijeme koje smo proveli u Nj. DR je prekratko da bi se mogla izvršiti
neka dublja analiza, ali se ne možemo oteti utisku da bi se izvjesni radovi
mogli provesti i s manje radne snage, nego li su provođeni. Isto tako ne vjerujemo
da su neophodno potrebni svi oni instrumenti i aparati koje posjeduje
Institut u Potsdamu. Upozoreni srno, međutim, da se i u Nj. DR razmišlja o
postavljanju radova na ekonomsku bazu.
Na kraju moramo posebno naglasiti da su nas svuda u Njemačkoj DR
uvijek vrlo srdačno primali i da su nam poklanjali izvanrednu pažnju. Naši
su nas ljubazni domaćini nastojali obavijestiti o svemu što nas je zanimalo te
su nam uvijek bili u svemu na usluzi. Na raspolaganju nam je uvijek bio bar
jedan pratilac najmanje u rangu šefa referade. Putovanje u Njemačku DR i
poznanstvo s njemačkim šumarskim stručnjacima ostat će nam u najljepšoj
uspomeni. Nadamo se da ćemo uspjeti da poznanstva, koja smo sklopili, zadržimo
i da dalje izmjenjujemo iskustva iz navedenog područja.
LITERATURA
Literatura koju smo dobili u Nj. DR i kojom smo se služili kod sastava našeg
izvještaja:
1. A s m u s F., Reinhold A.: Vorläufige Mitteilung über Anwendung von Luftbildern
bei grossmassstäblichen landwirtschaftlichen Bodenkartierung, Albrecht-
Thaer Archiv, Berlin 9 (1965), 12.
2. Grossmann H., Wolff G.: Versuche zur Rationalisierung der Methodik von
Holzvorratsinventuren auf matematisch-statistischer Grundlage, Arch. Forstw,
Berlin 12 (1963), 1.
3. Karst H., Seh wan ecke W.: Legende zu den Standortskarten des Staatl.
Forstwirtschaftsbetriebes Potsdam, Potsdam 1965.
4. Kopp D.: Das Arbeitsverfahren der forstlichen Standortserkündung im Nordostdeutschen
Tiefland, Potsdam 1961.
5. Kopp D.: Richtlinien zur Standortsbeschreibung, Potsdam 1965.
6. K r e i b i g H.: Kronenmessungen durch photogrammetrische Entzerrungsverfahren,
Arch. Forstw., Berlin 11 (1962), 6.
7. K u r t h H., W e n k G.: Entwicklungstendenzen der Waldinventur, Soz. Forstw.,
5 (1965), 12.
417