You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
tinskih, jer se pojedine biljke nazivlju u<br />
domaćem jeziku sa više imena.<br />
U drugom dijelu, koji zaprema 33 stranice,<br />
dano je težište latinskim nazivima,<br />
gdje su dodane kratice autora i odgovarajući<br />
etiopski nazivi biljke, s oznakom koja<br />
se odnosi na područje, odnosno lokalitet<br />
gdje se biljka nalazi. Latinski nazivi posebno<br />
su navedeni za Fungi, Pteridophyta,<br />
Gymnospermae, Dicotyledones i Monocotyledones.<br />
Latinskih naziva ima nešto preko<br />
<strong>10</strong>00. Od golosjemenjača nalaze se ondje<br />
samo: Juniperus procera i Podocarpus<br />
gracilior. Na dvosupnice otpada oko 900,<br />
a na jednosupnice oko <strong>10</strong>0 naziva.<br />
Zanimljivo je da je veliki broj biljnih<br />
vrsta dobio latinske nazive prema Abesiniji,<br />
odnosno Etiopiji. U rječniku ima takvih<br />
naziva preko 60. Od drvenastih vrsta<br />
spominjemo ove: Acacia abyssinica.<br />
Aloe abyssinica, Diospyrus abyssinica, E-<br />
rythrina abyssinica, Jasminum abyssinicum,<br />
Lavatera abyssinica, Lippia abyssinica,<br />
Micromeria abyssinica, Osyris abesinica.<br />
Pittosporum abyssinicum, Rhus abyssinica,<br />
Rosa abyssinica, Rubus aethiopica,<br />
Zizyphus abyssinica i dr.<br />
Prof dr M. Anić<br />
B e n č a t F.: Dendroflöra Arboreta Mlynany,<br />
Bratislava, <strong>1967</strong>, 122 str., Izdala Slovačka<br />
Akademija nauka.<br />
Arboretumom Mlynany rukovodio je od<br />
osnutka 1892. pa do 1914. njegov osnivač<br />
dr S. A m b r o z y - M i g a z z i. Za to vrijeme<br />
u Arboretumu je intenzivno rađeno<br />
na introdukciji drveća i postignuti su<br />
znatni rezultati, ali podaci o tome nisu<br />
objavljeni. Materijal koji je u vezi s time<br />
prikupio dr Ambrozy izgubio se poslije<br />
njegove smrti 1933.<br />
Od 1953. g. pa dalje Arboretum se nalazi<br />
pod upravom Slovačke Akademije<br />
nauka. U tome periodu rad se na introdukciji<br />
drveća nastavio još intenzivnije i<br />
opsežnije.<br />
Benčat je u svojoj knjizi analizirao<br />
sve dosadašnje radove i prikazao postignute<br />
rezultate. Popisao je vrste, varijetete,<br />
forme i kultivare. Naznačio je njihove<br />
podrijetlo, vrijeme introdukcije i količinu<br />
uzgojenih primjeraka. Prikazao je dimenzije<br />
dendrološkog materijala s obzirom na<br />
visinu i prsni promjer. Registrirao je i<br />
biološke osobine pojedinog drveća i grmlja<br />
s obzirom na cvatnju, fruktifikaciju,<br />
pojavu pomlatka i si., kao i njihov odnos<br />
s obzirom na otpornost prema studeni u<br />
periodu od 1951—1956. Prikaz je izvršen<br />
posebno za golosjemenjače, a posebno za<br />
kritosjemenjače. Kod kritosjemenjača razmatrani<br />
su zasebno sempervirenti, a zasebno<br />
listopadne drvenasto bilje. Čitav<br />
taj prikaz izvršen je vrlo pregledno na<br />
tabeli koja zaprema 83 stranice.<br />
Pregled i stručna analiza dendrološkog<br />
materijala odnose se na stanje početkom<br />
1966. U knjizi je konstatirano da je od golosjemenjača<br />
bilo u Arboretumu zastupano<br />
8 porodica, 26 rodova, 117 vrsta, 42 varijetete,<br />
13 forma i 88 kultivara, a od kritosjemenjača<br />
70 porodica, 246 rodova, 1128<br />
vrsta, 149 varijeteta, 45 forma i 150 kultivara.<br />
S obzirom na podrijetlo konstatirano ie<br />
da u Arboretumu najveći broj uzgojenih<br />
vrsta, tj. 44'Vo ili ukupno 549, potječe iz<br />
Azije, te da od toga otpada na četinjače<br />
45, a na vazda zelene listače 124 vrste. Iz<br />
Sjeverne Amerike potječe ih 20 !;l /o ili u-<br />
kupno 247 vrsta, od čega 43 četinjače i 19<br />
vazda zelenih listača.<br />
Broj porodica, rodova, vrsta, varijeteta,<br />
forma i kultivara iznosio je kod golosjemenjača<br />
do 1952. g. 128, a do početka 1966.<br />
povisio se za 125. Kod kritosjemenjača iznosio<br />
je taj broj do 1952. g. 422, a poslije<br />
toga, tj. do početka 1966., povisio se za<br />
983. Do 1952. g. iznosio je broj golosjemenjača<br />
i kritosjemenjača 550, a poslije toga<br />
povisio se za 1<strong>10</strong>8. Ukupno je uzgojeno u<br />
Arboretumu raznih svojta 1658.<br />
Poslije 1952., tj u vremenu otkad se Arboretum<br />
nalazi pod upravom Slovačke A-<br />
kademije nauka, povisio se broj od prvotnih<br />
550 raznih svojta na 1658, tj. za trostruko.<br />
Povećanje iznosi 200"/o kod listopadnih<br />
i vazda zelenih listača, a lOO'Vo kod<br />
četinjača.<br />
Prof. dr M. Anić<br />
Streets R. J.: Exotic Forest Trees in<br />
the British Commonwealth. Uredio Prof.<br />
H. Champion, Oxford, 1962. 765 str. velikog<br />
formata.<br />
Djelo je sastavljeno iz materijala iznesenog<br />
na Sedmom Šumarskom savjetovanju<br />
Britanske Zajednice naroda, na kome<br />
je raspravljano o problemima šumskog<br />
drveća izvan prirodnih areala. Djelo je<br />
dopunjeno podacima o drveću iz autohtonih<br />
šuma i kultura. Zamišljeno je kao revizija<br />
originalnog djela Prof. Troup a<br />
»Exotic Forest Trees in the British Empire«,<br />
1932, a ujedno i kao pregled rezultata<br />
pokusa zemalja Zajednice koje su se<br />
bavile introdukcijom egzota.<br />
U uvodu izložena je važnost egzotičnog<br />
drveća, svrha introdukcije, osnovni principi<br />
izbora vrste drveća i dr. U prvom<br />
dijelu obrađena su pojedina područja,<br />
i to Afrika (južna, centralna, istočna i<br />
zapadna), Azija (Cejlon, Indija s Anda-<br />
423
Change language